Oprezno s upotrebom! Otpornost na antibiotike je velika prijetnja ljudskom zdravlju.

Antimikrobna rezistencija: Zašto je svrstana u jednu od tri najveće prijetnje ljudskom zdravlju?

Pojava i širenje patogena otpornih na antibiotike i antimikrobne lijekove ozbiljna su prijetnja u sprječavanju i liječenju uobičajenih infekcija te obavljanju rutinskih medicinskih postupaka čije je uspješne ishode i omogućila upravo ova vrsta lijekova Iz tog razloga, Europska komisija je prošle godine, u suradnji s državama članicama, antimikrobnu otpornost označila kao jednu od tri najveće prijetnje zdravlju¹.

O ozbiljnosti rezistencije mikroba, bakterija i gljiva na antimikrobne lijekove govore i brojke. U EU je antimikrobna rezistencija (AMR) odgovorna za više od 35.000 smrtnih slučajeva godišnje³ – dnevno gotovo 100 ljudi umire od infekcija otpornih na te lijekove, posebno onih koje su otporne na posljednju liniju antimikrobnog liječenja⁴.

Kada je u pitanju Hrvatska, prema dostupnim podacima za 2019. godinu, zabilježeno je 2.546 smrtnih slučajeva povezanih s antimikrobnom rezistencijom⁵.

S druge strane, procjenjuje se da je iste godine globalno bilo 4,95 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s bakterijskom antimikrobnom rezistencijom.⁶ Unatoč procjenama da će rezistencija na antimikrobne lijekove do 2050. uzrokovati godišnje čak 10 milijuna smrti diljem svijeta – više nego što trenutno ljudi umire od raka, neodgovorna upotreba antibiotika još je uvijek veliki problem.^6,7

Zbog takvih trendova, EU je Rezolucijom o mjerama za borbu protiv antimikrobne rezistencije pozvala države članice da do 1. ožujka 2024. uspostave, objave i provedu nacionalni akcijski plan za borbu protiv antimikrobne otpornosti. To je u skladu s Europskim akcijskim planom koji se temelji na pristupu „Jedno zdravlje”, ali i s ciljevima Globalnog akcijskog plana Svjetske zdravstvene organizacije¹, koja poziva na holistički pristup više usmjeren na čovjeka, kako bi se pojačala svijest i razumijevanje antimikrobne rezistencije među stanovništvom, ali i donositeljima odluka, s ciljem rješavanja ovog javno-zdravstvenog izazova⁸.

Osim toga, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, engl. World Health Organization) kontinuirano naglašava i važnost promicanja odgovorne upotrebe antimikrobnih lijekova, odnosno antimikrobnog upravljanja (AMS) koje je ključno za očuvanje učinkovitosti antimikrobnih lijekova i poboljšanje ishoda liječenja u cjelokupnom sustavu zdravstvene skrbi. Antimikrobno upravljanje podrazumijeva multidisciplinarni pristup koji promiče odgovornu upotrebu antiinfektivnih sredstava – i naše je oružje protiv AMR-a⁹. Ono se može nadopuniti intervencijama koje sprječavaju infekcije, kao što je imunizacija¹⁰, čime bi se, prema procjenama, moglo spriječiti više od pola milijuna smrti povezanih s AMR-om¹¹.

„Hrvatska, nažalost, ne zaostaje za trendovima koji ukazuju na rastuću potrošnju antibiotika i antimikrobnih lijekova. I to je zabrinjavajuće. Čini se da javnost još nije dovoljno svjesna posljedica koje za sobom donosi antimikrobna rezistencija, za koju se ne kaže uzalud kako je pošast 21. stoljeća. Mnogi građani i dalje inzistiraju na uzimanju antibiotika bez preporuke liječnika, prekidaju terapije i koriste ostatke lijekova kad se pojave neki drugi simptomi, prakticiraju samoliječenje. To svakako treba prekinuti jer su posljedice ozbiljne, moramo kontinuirano o tome informirati i građane i struku kako bismo zajednički djelovali u prevenciji antimikrobne rezistencije, što nije nemoguće. Uza sve, trebamo i akcijski plan koji uključuje, prevenciju, lijekove i imunizaciju protiv infektivnih bolesti i protokole koji se oslanjaju na realnu epidemiološku situaciju u našoj zemlji“, naglasila je izv. prof. dr. sc. Arjana Tambić Andrašević, dr. med., specijalistica kliničke mikrobiologije iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” na konferenciji za medije „Na vrijeme promijenite navike. Djelujte sada!“ povodom Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima (WAAW), koji se svake godine obilježava od 18. do 24. studenoga.¹²

Uz Svena Pala, dr. med., nacionalnog koordinatora WAAW-a (World Antimicrobial Awareness Week), ispred ISKRA-e (Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike) za Hrvatsku, na konferenciji je sudjelovao i prof. dr. sc. Radovan Vrhovac, dr. med., specijalist internist, subspecijalist hematologije u KBC-u Zagreb koji je objasnio na koji način se antimikrobna rezistencija odražava na liječenje hematoloških te imunokompromitiranih pacijenata u našim bolnicama.

„Antimikrobna rezistencija nije problem samo u liječenju bakterijskih infekcija, već je prisutna i kod gljivičnih mikroorganizama i kod virusa. Kad govorimo o invazivnim hematološkim postupcima, pacijenti su izravno izloženi rizicima infekcija uslijed liječenja. Antimikrobna rezistencija može uvelike ugroziti uspješnost liječenja tih izuzetno imunokompromitiranih pacijenata, ako mikrobi ne daju odgovor na antimikrobne lijekove“, izjavio je prof. dr. sc. Vrhovac, upozoravajući da je očuvanje djelotvornosti antimikrobnih lijekova od velike važnosti za liječenje ozbiljnih infekcija kojima su izloženi imunokompromitirani bolesnici. Bez učinkovitosti ove vrste lijekova, ne samo da bi ozbiljne infekcije mogle postati nemoguće liječiti, već bi čak i manje infekcije mogle postati ozbiljne po život.

Očuvanje djelotvornosti antimikrobnih lijekova od velike je važnosti i za stabilnost zdravstvenog sustava, jer antimikrobna rezistencija ima ozbiljne posljedice na ishode liječenja infekcija i na financijski aspekt zdravstvenog sustava. Zato je sprječavanje antimikrobne rezistencije odgovornost cjelokupnog društva.⁸ To se postiže, poručili su stručnjaci, prevencijom u koju spada: odgovorno ponašanje, higijena, edukacija, imunizacija protiv zaraznih bolesti, osobito odgovorno propisivanje i korištenje antimikrobnih lijekova te upravljanje antimikrobnom rezistencijom.¹³

Više o važnosti odgovorne upotrebe antibiotika i ostalih antimikrobnih lijekova građani mogu saznati i putem edukativne i informativne web stranice antibiotici.hr.

Literatura

__________________________

1. Europski parlament. Rezolucija Europskog parlamenta od 1. lipnja 2023. o mjerama EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti (2023/2703(RSP)). Dostupno na: https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-9-2023-0220_HR.html (zadnji pristup: studeni 2023).
2. Službeni list Europske unije. Preporuke vijeća o jačanju djelovanja EU-a za borbu protiv antimikrobne otpornosti primjenom pristupa „jedno zdravlje“. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32023H0622(01) (zadnji pristup: studeni 2023).
3. European Commision. Hera Union: Identifying top 3 priority health threats. Dostupno na: https://health.ec.europa.eu/system/files/2022-07/hera_factsheet_health-threat_mcm.pdf (zadnji pristup: studeni 2023.).
4. ECDC. 35 000 annual deaths from antimicrobial resistance in the EU/EEA. Dostupno na: https://www.ecdc.europa.eu/en/news-events/eaad-2022-launch (zadnji pristup: studeni 2023).
5. Meštrović T, Ikuta KS, Swetschinski L, et al. The burden of bacterial antimicrobial resistance in Croatia in 2019: a country-level systematic analysis. Croat Med J. 2023;64:272-83.
6. Antimicrobial Resistance Collaborators. Global burden of bacterial antimicrobial resistance in 2019: a systematic analysis. Lancet. 2022;399:629-55.
7. O’Neill J. Tackiling Drug-resistant infections globally: final report and reccomendations. Dostupno na: https://amr-review.org/sites/default/files/160525_Final%20paper_with%20cover.pdf (zadnji pristup: studeni 2023).
8. WHO. People-centred approach to addressing antimicrobial resistance in human health: WHO core package of interventions to support national action plans. Dostupno na: https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/373458/9789240082496-eng.pdf?sequence=1 (zadnji pristup: novembar 2023).
9. WHO. No time to wait: securing the future from drug-resistant infections. Dostupno na: https://www.who.int/docs/default-source/documents/no-time-to-wait-securing-the-future-from-drug-resistant-infections-en.pdf (zadnji pristup: studeni 2023).
10. WHO. WHO Policy Guidance on Integraded Antimicrobial Stewardship Activities. Dostupno na: https://iris.who.int/bitstream/handle/10665/341432/9789240025530-eng.pdf?sequence=1 (zadnji pristup: studeni 2023).
11. Kim C, Holm M, Frost I, et al. Global and regional burden of attributable and associated bacterial antimicrobial resistance avertable by vaccination: modelling studyBMJ Global Health 2023;8:e011341 (Zadnji pristup: studeni 2023.)
12. WHO. World AMR Awareness Week 2023. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/events/detail/2023/11/18/default-calendar/world-amr-awareness-week-2023#:~:text=The%20World%20AMR%20Awareness%20Week,18%2D24%20November%20every%20year. (zadnji pristup: studeni 2023).
13. WHO. Antibiotic resistance. Dostupno na: https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/antibiotic-resistance (zadnji pristup: studeni 2023).