Nezavisni gradski vijećnik i bivši gradonačelnik Andro Vlahušić obratio se javnosti priopćenjem u kojemu problematizira toplotne udare:
Svjedoci smo nesnosnih dnevnih i noćnih temperatura koje traju neuobičajeno dugo. Dnevne temperature u hladu iznose ovih dana 35 stupnjava, a na suncu se kreću do 50 stupnjeva. Temperatura mora u Dubrovniku izmjerena je 29.7 stupnjeva i najviša je ikada u povijesti zabilježena u Hrvatskoj. Noćne temperature kreću se iznad 25 stupnjeva.
Ravnatelj Državnog hidrometeorološkoga zavoda Ivan Guttler kaže: „ Dok ne spustimo emisije stakleničkih plinova na nulu, imati ćemo trend zagrijavanja. Vrlo je izvjesno da će tako biti iduća dva ili tri desetljeća.“
Pa kako se Dubrovnik pripremio za ovogodišnji dugotrajni toplinski val, te da li ima planove za naredna tri desetljeća?
Na plažama nema suncobrana, jer se natječaj za koncesije na pomorskome dobru nije proveo na vrijeme. Stabla na Lapadskoj obali izbačena su iz projekta. U povijesnoj jezgri i na zidinama tijekom dana kada je temperatura na suncu 50 stupnjeva nema osvježivača i rashlađivača zraka. Nema večernjih obilazaka zidina, ni muzeja, kada temperatura sa dnevnih 50 stupnjeva na suncu padne ispod 30 stupnjeva. Život grada zbog odredbi o komunalnom radu završava oko 23 sata. Cijene pića, sladoleda, osvježavajućih napitaka otišle su u nebo.
Građani i turisti navečer izađu u grad, te se zbog nedostatka večernjih atrakcija i visokih cijena rano vraćaju u svoje sobe i stanove.
Kako napisano ne bi bio samo dojam, svoja razmišljanja i priopćenja, kao i uvijek, temeljim na stvarnim brojkama.
Glavna dubrovačka atrakcija za turiste je prodaja Dubrovnikpassa i ulaznica za zidine. Dubrovnikpass osim šetnje po vrelim zidinama na 50 stupnjeva, bez hlada, omogućuje i posjete rashlađenim muzejima, trgovinama, besplatnom javnom prijevozu.
U svibnju ove godine prodano je ukupno 64 tisuće Dubrovnik passa, dok je prosječno u Dubrovniku bilo 16.5 tisuća turista i 2.5 tisuće gostiju na kruzerima. U lipnju ove godine prodali smo isti broj Dubrovnikpassa 64 tisuće, a broj turista narastao je za 30 posto, sa 16.5 tisuća na 20.3 tisuće dnevno, dok se broj kruzerskih putnika povećao za 50 posto više na 3.7 tisuća dnevno.
U srpnju ćemo imati 25 tisuća turista dnevno, pedeset posto više nego u svibnju te pedeset posto više kruzerskih gostiju. Srpanjska prodaja Dubrovnikpassa neće dosegnuti ukupan broj prodanih ulaznica u svibnju i lipnju.
Glavni proračunski prihod grada koji donosi jednu trećinu proračuna, te omogućuje sve investicije i socijalne pomoći smanjuje se tijekom srpnja u odnosu na hladnije mjesece svibanj i lipanj iako ima pedeset posto više turista u Dubrovniku.
Ako je to tako za vrijeme „najhladnijeg ljeta u naredna tri desetljeća“ kako kaže glavni hrvatski meteorolog što možemo očekivat onda dogodine i u godinama koje tek slijede.
Akropola u Ateni od jučer je zatvorena od 12 – 17 sati na preporuku ministarstva zdravstva i kulture. Kada će se to dogoditi u Dubrovniku? Kada ćemo početi zatvarati zidine zbog vrućine i ugrožavanja zdravlja ljudi po nesnosnim vrućinama. Od čega će Dubrovnik živjeti ako se broj turista započne smanjivati u dolascima i noćenjima kao što se smanjiva broj prodanih ulaznica za Dubrovnikpass i zidine za vrijeme velikih vrućina?
Dubrovnik je već trebao imati provedbene mjere za ublažavanje toplinskih udara za svoje građane i turiste.
Za siromašne sugrađane trebali smo uvesti subvenciju kupovine i ugradnje klima uređaja, te subvenciju plaćanja struje za povećanu potrošnju.
Drvorede smo trebali posaditi ne samo na Lapadskoj obali nego i na drugim pješačkim zonama. Otvorene fontane trebale smo izgraditi ne samo ispred gruškoga bazena, nego i na glavnim parkovima i trgovima.
U povijesnoj jezgri i na zidinama trebali su se postaviti veliki osvježivači zraka i besplatne fontane za pitku vodu.
Noćni život grada treba obogatiti, te produžiti radno vrijeme ugostiteljskih objekata, a ne ga skraćivati.
Otvoriti zidine i terasu Revelina za obilazak sigurnim dijelom u večernjim satima do 23 uvečer, te ih dodatno osvijetliti.
Naravno postoje i stotine drugih projekta koje radi drugi ozbiljni gradovi u svijetu. Izgradnja akvaparkova, akvarija, filmskih muzeja, sportova na moru, pučkih zabava u Gružu i Rijeci dubrovačkoj samo su neki od sadržaja koje će pametna gradska uprava sa privatnim sektorom morati napraviti što prije kako bi Dubrovnik svojim građanima i turistima bio ugodan za život narednih „vrućih“ desetljeća.
PS. Kako stalno promišljam Život Grada, te redovito pišem priopćenja i govorim na Gradskome vijeću dobivam iz više političkih i medijskih izvora komentar tipa: Opet Vlahušić? Ja postavljam protupitanje: A gdje su drugi? Jesmo li izgubili sposobnost kritičnoga mišljenja ili nismo hrabri? Ili postoji neko treće obrazloženje koje ne znam.
foto:ilustracija
