Najčešćem tipu plastičnih vrećica u trgovinama odzvonit će od nove godine. Naime, temeljem Zakona o gospodarenju otpadom od 1. siječnja 2022. zabranjuje se stavljanje na tržište u Republici Hrvatskoj laganih plastičnih vrećica za nošenje, piše Net.hr.
U praksi, zabrana će se odnositi na vrećice s debljinom stijenke između 15 i 50 mikrometara.
I nakon 1. siječnja 2022. godine, biti će dopušteno stavljanje na tržište vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržnicama, u pekarnicama, ribarnicama, slastičarnicama, prodavaonicama mješovite robe, objektima brze prehrane, mesnicama te na ostalim mjestima na kojima se potrošačima prodaje hrana.
Razlog za to je da se u njih stavlja rasuta (nezapakirana) hrana ili hrana koja je prethodno samo umotana, primjerice u plastičnu foliju ili samo stavljena u neki drugi odgovarajući materijal, a nije zapakirana higijenski i na način da se spriječi njeno rasipanje, gubljenje, bacanje i slično.
Primjerice, to su male vrećice koje se koriste u trgovinama kada kupujete voće i povrće u rinfuzi.
Također, moguće će biti kupiti i velike vrećice deblje od 50 mikrometara, koje se kupuju na blagajnama.
Ono što je možda najzanimljivije jest odluka da će se zabraniti i biorazgradive vrećice debljine od 15 do 50 mikrometara, izrađene od recikliranih materijala.
Nova pravila uvelike će izmijeniti naše navike kupovanja. Iako neke trgovine već sada u ponudi imaju papirnate vrećice, mnogo ljudi već sada koristi one platnene koje su puno izdržljivije, ali i puno prihvatljivije za okoliš.
Kazali su kako su proizvođači spremni prihvatiti proširenu odgovornost i sudjelovati u edukaciji potrošača kako bi se smanjio nastanak plastičnog otpada.
Iako zabrana stupa na snagu od 1. siječnja, hrvatski proizvođači plastičnih vrećica već su itekako osjetili posljedice višegodišnjeg nastojanja EU-a da smanji njihovu uporabu.
“Slabija potražnja već je značajno utjecala na proizvodnju, s padom većim od 60 posto i prije donošenja novog Zakona. Sigurno je da će tvrtkama biti potrebna financijska pomoć za investicije u neke druge tehnologije te odšteta za saniranje strojeva i opreme budući da će dio tvrtki biti prisiljen zatvoriti proizvodnju ako se ne preorijentira na novu proizvodnju”, kazali su nam.
Ne preorijentiraju li se na nove načine proizvodnje, upitno je oko 800 radnih mjesta u oko 30 malih i srednjih tvrtki, kazali su nam iz Hrvatske gospodarske komore.
Više pročitajte ovdje.
FOTO: Ilustracija
