Uloga radija i televizije u suvremenom društvu bila je glavna tema javne tribine ‘Frekvencije i ekrani’ održane u kampusu Sveučilišta u Dubrovniku. O važnosti medija, razlikama između radijskog i televizijskog novinarstva te životu u eteru i ispred kamera su govorili dugogodišnji medijski djelatnici Antonia Ćosić, magistrica psihologije, novinarka i voditeljica HRT-a, Sebastijan Vukosavić, glazbenik, voditelj i spiker HRT Radio Dubrovnika, Marija Pajić- Bačić, reporterka RTL-a i vlasnica PR i marketinške agencije i Mario Jurič, voditelj RTL-ove središnje informativne emisije.
Ćosić je usporedila svoje dugogodišnje radijsko i televizijsko iskustvo i istaknula kako joj je znanje psihologije pomoglo kako bi na što bolji način prenijela vijest gledateljima i slušateljima te se prilagodila nepredvidivim okolnostima u novinarstvu.
Bogato medijsko iskustvo je podijelio i Sebastijan Vukosavić koji u eteru svakodnevno uveseljava brojne slušatelje. Istaknuo je važnost radija kao medija i dodao kako je ovaj medij opstao jer je, unatoč brojnim novim kanalima, uspio zadržati vjerodostojnost. Dodao je kako je za radio potrebno puno više od dobrog glasa te kako radijski voditelji moraju imati puno koncentracije i opće kulture što dolazi s praksom i ljubavlju prema tom mediju.
RTL-ova reporterka Marija Pajić-Bačić, koja je prije nekoliko godina zagrebačku adresu zamijenila dubrovačkom, naglasila je važnost sažetog prenošenja informacija i opisala izazove koje novinari imaju kod pronalaska nacionalnih vijesti na lokalnoj razini ali i kako uklopiti ljubav prema novinarstvu i odnose s javnošću.
Mario Jurič svoj je novinarski put započeo na UNIDU radiju i u dubrovačkim medijima što mu je dalo iznimne temelje za ono što danas primjenjuje na terenu. Naglasio je kako posao reportera ne prestaje, a planovi se često mijenjaju uslijed nepredviđenih okolnosti i udarnih vijesti.
Sudionici su se složili kako popularnost radija ne pada i kako je on još uvijek medij koji najbrže dopire do slušatelja, posebno u izvanrednim okolnostim, no kako se trendovi i na televiziji i na radiju mijenjaju, stoga čak i informativne emisije postaju ležernije. Studentima su objasnili kako izgledaju televizijska javljanja uživo i koje vještine novinar mora posjedovati za taj segment posla, a progovorili su i o suočavanju s negativnim komentarima i vrijeđanjima na društvenim mrežama ili od strane sugovornika, što je čest problem u istraživačkom novinarstvu.
Moderatorica i studentica s Odjela za komunikologiju, Katarina Mirić, je istaknula zadovoljstvo što je imala priliku ugostiti svoje radijske i televizijske uzore u okviru studentskog projekta: ‘S obzirom na to da sam završna godina prijediplomskog studija, htjela sam zaokružiti cijelu priču. Nedavno je izašao natječaj za prijavu studentskih projekata i profesorica Romana John s Odjela za komunikologiju me ohrabrila da se prijavim, uz podršku ostalih profesora i zaposlenika Sveučilišta. Također, za cijeli proces i ishod bitna je i pozitivna energija, razumijevanje i strpljenje dragih predavača s kojima sam htjela surađivati na ovoj tribini. Nit vodilja mi je bila pružiti studentima znanje relevantnih stručnjaka koje će im koristiti u daljnjem profesionalnom razvoju.’
Sudionici ove zanimljive javne tribine su zaključili kako novinarstvo zahtijeva veliku prilagodljivost, upornost i spremnost na promjene, jer je svakodnevni rad dinamičan i često nepredvidiv. Istaknuli su i važnost odgovornosti prema publici ali i ljubavi prema novinarstvu koje donosi brojne prednosti i iskustva koja omogućavaju kontinuiran profesionalni razvoj.
