U poznato dubrovačko Svetište Blažene Djevice Marije, u narodu od milja prozvano Gospa od milosrđa, jutros od 4 sati pristižu vjernici i hodočasnici. Pale se svijeće, ispunjavaju zavjeti, svatko dolazi s nekom svojom nakanom i molitvom koja se upućuje prema Blaženoj Djevici Mariji.
Slavi se blagdan Male Gospe, spomendan rođenja Blažene Djevice Marije.
Današnjoj proslavi Male Gospe u svetištu, prethodila je devetnica koja je započela u petak 30. kolovoza. Na današnju svetkovinu, 8. rujna mise u svetištu su u: 4.00; 6.00; 8.00; 10.00; 12.00; 17.00 i 19.00 sati kada će koncelebrirano euharistijsko slavlje predvoditi varaždinski biskup Bože Radoš.
Po kalendaru, blagdan Male Gospe je uvijek 8. rujna i slavi se kao spomendan Marijina rođenja, za razliku od “Velike Gospe”, blagdana Marijina uznesenja na nebo, 15. kolovoza.
Marijino rođenje je pretkazano i naviješteno u Starom zavjetu. Blagdan Male Gospe ima svoje početke u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala Marijina rodna kuća, sagrađena crkva u čast svetoj Ani, Marijinoj majci. Kao spomen na ovu posvetu razvio se blagdan u čast Male Gospe: najprije na kršćanskom Istoku, a od 7. stoljeća i na Zapadu. Za crkveni kalendar je karakteristično da se za kalendarske spomendane svetaca uzima njihov “rođendan za nebo”, to jest njihov smrtni dan.
U tri slučaja se, naprotiv, kao blagdan slavi početak zemaljskog života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje – Mala Gospa 8. rujna. Drugim blagdanom slavi se i završetak njihova zemaljskog života. To je prije svega zbog zasebne uloge koju su u Božjem djelu spasenja imale ove tri osobe.
Davna latinska izreka to ovako sažima: “Joannes fuit lucifer, Marija aurora, Christi nativitas ortus solis. – Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak.” Iako je Mala Gospa manji blagdan, nezapovijedan, vrlo je drag puku, što svjedoči i broj vjernika koji danas hrle u Gospu od milosrđa.
