Dočekali smo još jednu novu godinu. A ova 2025., osim promjene datuma, donijela nam je i brojne izmjene zakona. Od uvođenja poreza na nekretnine, naplate vrećica u trgovinama, povećanje iznos za povrat ambalaže, strogih uvjeta za postavljanje klima na pročeljima zgrada….
Naplata vrećica za voće i povrće u trgovinama
Od danas kreće naplata laganih plastičnih vrećica u rolama koje se u trgovina uglavnom nalaze na odjelima voća i povrća, navodi Index.hr.
Novi uvjeti za odlazak u mirovinu žena
Od 1. siječnja 2025. mijenjaju se uvjeti za mirovinu žena. Na starosnu mirovinu građani Hrvatske imaju pravo sa 65 godina i barem 15 godina staža. U prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju ovo pravo ranije.
Tako ove godine žena može u starosnu mirovinu već sa 63 i pol godine. Međutim, iduće godine dobna granica povećava se za tri mjeseca pa će trebati imati 63 godine i devet mjeseci za starosnu mirovinu. Riječ je o prvim uvjetima, što znači da se nastaviti raditi može do 65. godine pa i dulje. Dulji rad u odnosu na prve uvjete za starosnu mirovinu donosi veću mirovinu kroz bonifikaciju od 0,45 posto mjesečno, o čemu smo detaljno pisali ovdje. Novi uvjeti za žene vrijede od 1. siječnja 2025. i u slučaju prijevremene mirovine, navodi mirovina.hr.
Ne treba zaboraviti ni da se u starosnu mirovinu može već i sa 60 godina. Riječ je o institutu dugogodišnjeg osiguranika, a uvjet i za muškarce i za žene je najmanje 41 godina staža. Takva mirovina se ne umanjuje, bez obzira na godine života, ali se više ni ne nagrađuje kao nekad.
Kod prijevremene mirovine, gledaju se i godine života i godine staža, a oba uvjeta povećavaju se u prijelaznom periodu. Muškarci u prijevremenu mirovinu mogu sa 60 godina života i 35 godina staža. Žena u 2024. to može učiniti kada napuni 58 i pol godina i 33 i pol godine staža. Već od 1. siječnja 2025. bit će potrebno imati najmanje 58 godina i devet mjeseci života te 33 godine i devet mjeseci staža.
Prijevremena mirovina umanjuje se penalizacijom koja iznosi 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja u odnosu na uvjete za starosnu mirovinu. To može biti najviše za pet godina, pri čemu umanjenje onda iznosi 12 posto. Za godinu dana ranijeg umirovljenja umanjenje je 2,4 posto.
Svake iduće godine oba uvjeta povećavaju se za još po tri mjeseca i tako sve do 2030. kada će se uvjeti za mirovinu žena i muškaraca izjednačiti. Međutim, nema garancije da se dobna granica tada opet neće podići.
Ukida se popularna porezna olakšica, uvodi porez na nekretnine i još mnoga toga
S početkom nove godine svi će gradovi i općine morati uvesti porez na nekretnine koje ne služe za stalno stanovanje. Novi će porez biti sličan dosadašnjem porezu na kuće za odmor, samo skuplji, navodi Večernji list.
Odluku o oporezivanju nekretnina na svom području lokalne jedinice, sa zonama i pripadajućim poreznim stopama, trebaju donijeti do kraja veljače 2025. godine. . Već za 2026 godinu i svaku narednu godinu, takva se odluka mora objaviti do sredine prosinca tekuće godine za narednu godinu.
Ako slučajno ne donesu odluke u propisanom roku, u sredinama koje do sada nisu naplaćivale porez na kuće za odmor primijenit će se donji iznos od 0,6 eura po četvornom metru za sve. U gradovima i općinama koje su razrezale porez na kuće za odmor, nekretnine će se, do nove odluke, oporezivati prema iznosima koji su se odnosili na kuće za odmor. Porez na nekretnine kretat će se od 0,6 do osam eura po četvornom metru, s tim što će svaka lokalna jedinica javno objaviti pravila na osnovu kojih će se donositi odluke o oslobađanju od porezne obveze.
Za kuću od 80 četvornih metara, kolika je prosječna veličina stambenih nekretnina u Hrvatskoj, porez će biti od 48 do 640 eura godišnje. Kriteriji za oslobođenje od plaćanja poreza mogu biti socijalni, ali i kvaliteta nekretnine te nepostojanje komunalne infrastrukture. Vlasnici druge, treće i svake daljnje nekretnine koji misle da trebaju biti oslobođeni obveze plaćanja poreza na nekretnine morat će do kraja ožujka 2025 godine dostaviti podatke i dokaze na osnovu kojih traže izuzeće.
Vlasnici koji iznajmljuju svoje nekretnine podstanarima najmanje deset mjeseci na godinu, dužni su dostaviti ugovore o najmu, ako to već nisu do sada učinili, a dokazi će se morati dostavljati i za povezane članove kućanstava koji žive u nekretninama u vlasništvu članova obitelji. Hipotetski, prva rješenja o plaćanju poreza na nekretnine mogu stići već 1. travnja, no veća je vjerojatnost da će se slanje rješenja pomaknuti prema sredini godine, jer poreznici moraju čekati da isteknu prva tri mjeseca u godini, koja su dana vlasnicima da prijave sve relevantne podatke za oporezivanje. Poreznim će vlastima ipak trebati neko vrijeme da provjere i obrade dobivene podatke, a provjeravat će se i potrošnja struje i plina po stanovima, na osnovu čega se poreznici gledati jesu li te nekretnine nastanjene veći dio godine ili nisu.
Baza za naplatu novog poreza bit će evidencije po kojima se godinama obračunava i plaća komunalna naknada. Ta će se naknada nesmetano naplaćivati i dalje, nevezano za oporezivanje praznih nekretnina. Porezna uprava vodi i na svojim internetskim stranicama javno objavljuje sve podatke o lokalnim porezima, pa tako i podatke o stopama poreza na dohodak, kao i iznos poreza na nekretnine, te visinu paušalnog poreza na kratkoročni najam, odnosno najam stanova i kuća turistima. Ljudi koji iznajmljuju nekretnine turistima plaćat će povećani paušalni porez na kratkoročni najam, porez na nekretnine, kao i komunalnu naknadu. Ipak, iznajmljivači koji dobiju status domaćina neće plaćati porez na nekretnine za dio nekretnine koju iznajmljuju turistima, ako veći dio godine žive i borave u istoj nekretnini.
Najveći se porezni udar očekuje upravo na turistički najam.
Ovisno o indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi će donijeti odluku o visini paušalnog poreza po krevetu. Raspon će se kretati između 100 i 300 eura godišnje po jednom ležaju za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini paušal će biti od 70 do 200 eura, trećoj od 30 do 150 eura, a u najnerazvijenijim turističkim područjima 20 do 100 eura po krevetu.
Porez na dohodak
Kako se od početka iduće godine povećava osobni odbitak s 560 na 600 eura, doći će i do povećanja plaća za otprilike osam eura, a do četiri eura će se povećati i mirovine veće od 600 eura. Budući da se proporcionalno povećaju i iznosi olakšica za uzdržavane članove obitelji, pristojno plaćen radnik s dvoje djece mogao bi dobiti 15 do 20 eura veću plaću temeljem olakšice za djecu. Onima koji malo zarađuju olakšice za djecu su samo papirnato pravo koje ne mogu konzumirati. Također, povećat će se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak s 50.400 na 60.000 eura
Općine će od 2025 godine nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i sjedišta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto poreza na dohodak. Kod viših stopa poreza na dohodak, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Grad Zagreb 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto. Novost je i da će povratnici, ljudi koji su živjeli i radili u inozemstvu najmanje dvije godine, biti pet godina oslobođeni obveze plaćanja poreza na dohodak ako se zaposle u Hrvatskoj.
Olakšice za mlade
Država od početka iduće godine više neće tvrtkama odobravati nova petogodišnja oslobođenja od plaćanja zdravstvenih doprinosa za mlade ljude zaposlene na neodređeno. Ta se mjera ukida nakon deset godina primjene, ali će se oslobođenje zadržati za sve koji su do sada dobili oslobođenje ili ih poslodavci zaposle za stalno do 31. prosinca 2024 godine. Ostaje modificirana olakšica za prvu godinu zaposlenja. Jednogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinosa primjenjivat će se na mlade radnike koji prvi put ulaze u svijet rada, odnosno dobivaju svoj prvi radni odnos, bilo da se radi o ugovoru na određeno ili na neodređeno.
Za jednu osobu ta se olakšica može protegnuti na dvije godine i to tako da mladića ili djevojku poslodavac prvi put zaposli na određeno na godinu dana, a kasnije taj ugovor pretvori u ugovor za stalno. Mladi ljudi će i dalje dobivati povrat plaćenog poreza na dohodak i to u cijelosti za sve mlađe od 25 godina, te polovicu za mlade u dobi od 25 do 30 godina. Granica za ulaz u sustav PDV-a za male poduzetnike povećat će se na 60 tisuća eura, navodi Večernji list.
Gdje postaviti klima uređaj?
Od 1. siječnja na snagu stupa novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada. On mijenja puno toga, između ostalog, zabranjuje da se klima uređaji (i satelitske antene) postavljaju na pročelja zgrada, navodi Index.hr.
S početkom godine zgrade dobivaju pravnu osobnost uvođenjem zajednica suvlasnika. Stanari će biti autonomniji i neke zajedničke odluke lakše donositi. Zgrade će osim OIB-a otvarati i račun u banci. Što se tiče klima uređaja, stvari su jasno propisane.
“Na ulična pročelja, koja gledaju na ulice i trgove, neće se smjeti postavljati klime, a na bočna pročelja, terase ili balkone, na spuštenim položajima će se moći postaviti klima uređaji”, rekao je u emisiji Studio 4 na HRT-u Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.
Za one koji ove odredbe ne budu poštivali kazne su poprilično visoke. Kazna za izvođače radova bit će u visini od pet do 10 tisuća eura. Kontrolu provođenja novih mjera nadzirat će lokalni komunalni redari. Vlasnici stanova za koje je klima postavljena kaznit će se u iznosu od tisuću do pet tisuća eura. Oni koji su svoje klima uređaje već postavili ne moraju ih uklanjati jer zakon ne djeluje retroaktivno.
Raste naknada za povratnu ambalažu
S današnjim danom raste i naknada za povratnu ambalažu. Stupanjem na snagu Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi utvrđen je novi viši iznos povratna naknade ambalaže za pića od 0,10 eura. Ova naknada do sada je iznosila 0.07 eura.
Donošenje ove uredbe uvjet za pristupanje OECD-u, a nužno je zbog provedbe pravilnika o gospodarenju posebnim kategorijama otpada u sustavu Fonda i Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži, plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu i ribolovnom alatu koji sadržava plastiku, navela je priliko predstavljanja ove mjere, ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije, Marija Vučković.
Veća minimalna plaća
Prema izmjenama Zakona o tržištu rada, naknada za vrijeme nezaposlenosti u razdoblju od 91. do 180. dana podiže se s 30 na 35 posto osnovice, navodi Dnevnik.hr.
Nezaposleni uključeni u obrazovanje, pak, moći će koristiti naknadu za nezaposlene ako im je ona povoljnija od naknade za sudjelovanje u obrazovanju koju nudi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Također, naknada za nezaposlene neće se smanjivati zbog inkluzivnog dodatka.
Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći, minimalna bruto plaća, pak, od 1. siječnja 2025. raste za 15,5 posto, na 970 eura.
