Sindikati u obrazovanju i znanosti poslat će u ponedjeljak zahtjev Gospodarsko socijalnom vijeću za novi postupak mirenja. Kako je rekao Zrinko Turalija, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, s tim korakom idu jer premijer Andrej Plenković stalno govori da je on za socijalni dijalog, navodi Jutarnji list.
– Na ovaj način ćemo dati šansu Vladi da za stolom pokušamo postići dogovor. Drugi razlog za novo mirenje jest da ćemo se s time osigurati s pravne strane za slučaj da se dogodi neka ‘pravna rupa‘.
U slučaju neuspješnog mirenja, Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama i Sindikat znanosti i visokog obrazovanja organizirat će pet regionalnih, cirkularnih štrajkova kroz sljedeća tri tjedna. Zasad ne izlaze u javnost s datumima jer, kako su poručili, to ovisi o rezultatu postupka mirenja.
Postoji mogućnost da sve krene već krajem ovoga tjedna.
– Mi nudimo dijalog jer, ponavljamo, nama nije u interesu štrajk, nije nam u interesu gnjaviti roditelje i oštetiti djecu. U interesu nam je da djelatnici u obrazovanju i znanosti ne budu zakinuti za status koji im pripada, izjavio je Matija Kroflin iz Sindikata znanosti.
Prema najavi Željka Stipića iz Preporoda, u novim će ih štrajkovima biti daleko više.
– Ovo će biti maraton za koji smo spremni, a vidjet ćemo kakva je spremnost druge strane, poručio je.
Regionalni štrajkovi su već viđeni 2019. godine, no sada kreće modifikacija, poručuju sindikalci.
– Bit će iznenađenja. Svaki će regionalni štrajk obuhvatiti više županija i poslužit će nam kao razdoblje za dodatnu mobilizaciju za ono što će uslijediti nakon toga. Naša će se trojka razletjeti po Hrvatskoj zato što će nas za idući korak trebati biti još više. Ne računamo samo na svoje članove. Oko 10 tisuća radnika koji su štrajkali u školama, na fakultetima i institutima, nisu članovi sindikata. Treba nam kritična masa za ono što će uslijediti nakon tri tjedna, izjavio je Stipić.
Iz Jutarnjeg podsjećaju da sindikati su pred Vladu stavili pet zahtjeva: uvećanje osnovice na plaću od 10 posto, linearni rast koeficijenata od 8 posto, uvođenje privremenog dodatka na plaće (do donošenja novih koeficijenata), te odgoda reforme strukovnog obrazovanja i garancija da u sustavu obrazovanja i znanosti neće biti primijenjeno vrednovanje zaposlenika.
FOTO: Ilustracija
Najveći neradnici na državnim jaslama.
Možda bi roditelji trebali pokrenuti peticije za otkaze štrajkašima