Dva epicentra potresa magnitude jače od 6 stupnjeva po Richteru zabilježena su kroz povijest na dubrovačkom području, da se iščitati iz karte epicentara potresa u Hrvatskoj koju je objavio Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu. Na karti su ucrtani epicentri oko 30 tisuća potresa zabilježenih na teritoriju Hrvatske od prije Krista pa do 2015. Na području Hrvatske u prosjeku se svake godine osjeti oko 45 potresa.
Uz kartu epicentara objavljena je i tablica 10 najjačih potresa zabilježenih od 17. stoljeća do 2019. Zanimljivo je kako su na prvom i posljednjem mjestu ove ljestvice potresi koji su se dogodili na dubrovačkom području. Tako je potres koji se dogodio u Dubrovniku 6. travnja 1667., a čiji se intenzitet procjenjuje na IX-X prema Mercallijevoj ljestvici, najjači ikad zabilježen na području Hrvatske, a na posljednjem mjestu ove ljestvice naveden je potres koji se 5. rujna 1996. dogodio u Stonu, čija je magnituda iznosila 6 stupnjeva prema Richteru, a intenzitet VIII prema Mercallijevoj ljestvici.
O Velikoj trešnji na stranicama PMF-a stoji sljedeće: “Na veliku srijedu prije Uskrsa 6. travnja 1667. godine oko 8 sati i 45 minuta ujutro Dubrovnik i okolicu pogodio je pustošan potres. Potres se osjetio od Genovskog zaljeva, na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana (u Veneciji), Albaniji pa sve do Smirne i Carigrada.
Potres je oštetio dobar dio Grada (koji je tada bio bogat i napredan), Gruža, današnje Rijeke Dubrovačke, Mokošice, Rožata (intenzitet IX EMS98 ljestvice), mjesta Koločep i Lopud (VIII-IX EMS ljestvice). Od teških oštećenja pošteđene su obrambene zidine i tvrđave Grada. U teško oštećenoj Kneževoj palači poginuo je knez S. Getaldić sa svojom obitelji. Odmah nakon potresa nastao je tsunami, o čemu je pisao nizozemski konzul Jakob van Damm koji je na putu za Smirnu potres preživio u Dubrovniku. Mornar u luci mu je navodno pričao „kako je voda iz luke tri puta uzmakla, tako da je brod na dno pao i udario“ (Kišpatić, 1891). Jaki je vjetar raspirio požare u razrušenim kućama. Nakon potresa i požara (koji su se ugasili 8. travnja) Dubrovnik je još i opljačkan. Nažalost ne zna se točno ni koliko je stanovnika bilo u Dubrovniku prije potresa (procjenjuje se da ih je bilo oko 6000), kao što se ne zna ni točan izgled Grada prije potresa.
Potres je uzrokovao mnogo šteta i u okolici Dubrovnika. Osjetio se intenzitetom od VIII stupnjeva EMS ljestvice južno od Dubrovnika, sve do Budve (oko 70 km udaljene od epicentra), a sjeverno do četrdesetak km udaljenog Stona. Ne zna se točan broj poginulih i ranjenih, ali procijenjeno je oko 2200.”
Osnovni uzrok seizmičke aktivnosti na istočnoj oblali Jadranskog mora, navodi se na stranicama PMF-a, leži u podvlačenju Jadranske mikroploče pod Vanjske Dinaride. Njihov broj i jakost raste idući od sjeverozapada prema jugoistoku, tako da se najveći broj potresa kao i najjači potresi događaju na prostoru od Stona i Dubrovnika do Albanije.
FOTO: Geofizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet
