Nakon četiri godine mandata, Nikša Burum je ponovno izabran za rektora dubrovačkog Sveučilišta. Iskustva već ima, a s kakvim problemima se susretao i što će napraviti u sljedeće četiri godine za Sveučilište, odgovorio je u intervjuu za Dubrovniknet. Pitali smo ga za otvaranje novih studija, zašto se Sveučilište okrenulo inozemnim studentima, ali i je li zadovoljan brojem znanstvenih radova od autora s dubrovačkog sveučilišta i njihovim odjekom u znanstveno istraživačkim krugovima.
Nakon četiri godine iskustva na rektorskom mjestu Sveučilišta u Dubrovniku, s kakvim problemima ste se susretali, kako ste ih riješili? Što ste napravili za Sveučilište?
-Zahvaljujući svim zaposlenicima Sveučilišta u Dubrovniku, a posebno mojim prorektorima, prof. dr. sc. Martinu Lazaru, izv. prof. dr sc. Nebojši Stojčiću i izv. prof. dr. sc. Sanji Žaji Vrbici pokrenut je čitav niz poslovnih, nastavnih i znanstvenih aktivnosti. Naši su zaposlenici ostvarili uspješne projektne prijave na gotovo svim relevantnim međunarodnim i nacionalnim projektnim natječajima pa gotovo da i nema projektne linije financirane iz Europske unije u sklopu koje Sveučilište nije sudionik ili koordinator. U nizu područja naši znanstvenici ostvarili su zapažene međunarodne uspjehe koji su rezultirali objavama više rezultata istraživanja u nekim od vodećih znanstvenih časopisa na svjetskoj razini. Istaknut ću: prvi Obzor 2020 projekt na Sveučilištu u 2018. (trenutno ih na Sveučilištu imamo tri aktivna), prvi projekti iz Erasmus+ natječajnih linija na Sveučilištu: Capacity Building, Jean Monnet, Strategic partnership, a prvi put je Sveučilište i nositelji projekta financiranog iz strukturnih fondova (Europski fond za regionalni razvoj). Trenutno su na Sveučilištu aktivna 24 znanstvena i stručna projekta, a od toga ih je polovica ugovorena u 2019. godini. Njihova ukupna vrijednosti je oko 19,3 milijuna kn, od čega je za Sveučilište namijenjeno oko 9 milijuna kuna, a ostatak ide projektnim partnerima. U proteklom mandatu pokrenuli smo (od akademske 2016./2017.):
- specijalistički diplomski stručni studij „Financijski menadžment“ koji se izvodi kao dislocirani studij u Pločama,
- preddiplomski stručni studij „Hotelijerstvo, restoraterstvo i gastronomija“, izrađen u suradnji s predstavnicima tržišta rada iz turističkog sektora,
- temeljem potpisanog Sporazuma sa Sveučilištem u Palermu, Sveučilište u Dubrovniku prvo je u Republici Hrvatskoj započelo izvedbu Double Degree diplomskih studija koji omogućavaju mobilnost studenata i čijim završetkom studenti stječu diplome oba visoka učilišta,
- Sveučilište u Dubrovniku suradna je ustanova na interdisciplinarnom poslijediplomskom specijalističkom studiju Dentalni turizam, nositelja Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je s izvođenjem započeo u ak. 2019./2020.,
- pokrenut je i poslijediplomski specijalistički studij „Upravljanje kvalitetom i održivim razvojem u turizmu“,
- završen je postupak za pokretanje zajedničkog poslijediplomskoga sveučilišnog (doktorskog) studija „Poslovna ekonomija u digitalnom okruženju“ na hrvatskom i na engleskom jeziku kojemu je Sveučilište u Dubrovniku nositelj, a izvodi se u suradnji s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku okončalo je akreditacijski postupak ovoga studija i očekuje se skori upis studija u MZO Upisnik studijskih programa pa samim time i početak izvođenja studija,
- na sjednici Senata u siječnju 2020. godine okončan je akreditacijski postupak specijalističkog diplomskog stručnog studija „Hotelijerstvo“ u kojem su sudjelovali predstavnici hotelijerskih kuća, nakon čega slijedi upis u MZO Upisnik studijskog programa, a prva generacija upisanih studenata očekuje se u akademskoj 2020./2021. godini,
- u dogovoru s Gradom Korčulom, nakon što potpišemo Sporazum o suradnji, Sveučilište će provesti propisani postupak i zatražiti upis dislociranih preddiplomskih studija Nautika, Brodostrojarstvo i Poslovna ekonomija, smjer Turizam, u Upisnik studijskih programa Ministarstva znanosti i obrazovanja. Planirali smo da ta procedura bude gotova do ljeta, međutim sad nam je pandemija malo poremetila planove. Pa je za očekivati da će od akademske 2021./2022. godine, s izvođenjem započeli ti dislocirani studiji na Korčuli koji bi se izvodili po istovjetnom sadržaju postojećih akreditiranih studijskih programa koji se izvode u Dubrovniku,
U ovom je mandatu proveden natječaj za odabir voditelja projekta, izvođača radova i nadzora za izgradnju Studentskog doma. Pokrenuti su građevinski radovi i dom je u fazi 95%-tne završenosti. To je bilo vrlo zahtjevno razdoblje jer je trebalo osigurati financijsku likvidnost Sveučilišta. Unatoč svemu navedenom, temeljno poslovanje Sveučilišta tijekom proteklog mandatnog razdoblja bilo je pozitivno.
Dobili ste novi mandat, pred vama su još četiri godine, koja je vaša vizija i strategija prema kojima bi Sveučilište trebalo usmjeriti?
-U programu rada za iduće četverogodišnje razdoblje detaljno je opisana vizija daljnjeg razvoja, koja će se temeljiti na započetim aktivnostima. Bilo bi predugo da pojedinačno izlažem koja će biti naša nastojanja za poboljšanjem kvalitete rada Sveučilišta, a djelomično su objašnjena i najavljena u ostalim odgovorima. Kao jedan od prioriteta bit će daljnje pozicioniranje Sveučilišta u regionalnom, ali i europskom obrazovnom prostoru.
Hoće li Studentski dom privući više studenata, imate li već neke najave? Koliko uopće Sveučilište ima kapaciteta za prihvat novih studenata?
-Očekujemo da će Studentski dom primiti prve studente iduće akademske godine. Na Sveučilištu trenutno studira oko 2000 studenata, a Dom je kapaciteta 503 ležaja. Ako oduzmemo broj studenata koji su iz Dubrovnika i okolice, a uzmemo u obzir da godišnje (zasad) imamo oko 130 stranih studenata, vjerujemo da će Dom imati dovoljan kapacitet za naše studente. Da smo razgovarali prije pandemije, rekao bih da smo uvjereni da će izgradnja Doma biti novi zamah razvoju Sveučilišta, jer će Studentski dom riješiti i pitanje prehrane studenata, ali omogućiti studentima i drugi dodatni sadržaj. I dalje to mislim, međutim vjerujem kako je trenutna situacija utjecala i na maturante i njihove izbore studiranja. Trenutni interes za naše studije je otprilike na razini onoga prijašnjih godina, no pričekat ćemo rezultate državne mature pa onda i upisa.
Sveučilište u Dubrovniku pokrenulo je novi studij – poslijediplomski specijalistički studij Upravljanje kvalitetom i održivim razvojem u turizmu, koji će se izvoditi na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju. Kakva je zainteresiranost, koliko on može pomoći gradovima poput Dubrovnika, što će studenti moći raditi nakon završenog takvog studija?
-S obzirom na to da u Republici Hrvatskoj do sada nije pokrenut poslijediplomski specijalistički studij koji se bavi problematikom upravljanja kvalitetom radnih procesa u turističkim poduzećima i upravljanja procesima održivog razvoja, studij unapređuje i razvija metode i postupke rješavanja složenih upravljačkih problema koje transferira studentima prema aktualnim trendovima na tržištu. Studij će omogućiti da polaznici studija steknu potrebne kompetencije koje mogu primjenjivati u praksi i pridonijeti unaprjeđenju poslovnih procesa, prvenstveno u turizmu, ali i drugim sektorima povezanima s turizmom. Natječaj za upis na ovaj studij pokrenut ćemo iza ljeta, a očekujemo da će biti dovoljno interesa studenata da bi studij započeo s izvođenjem.
Osnovan je i novi studij na Odjelu za akvakulturu – Primjenjena ekologija mora, što očekujete od njega, koja je njegova koncepcija i kakav će biti pristup?
-Opsežnom revizijom studijskog programa preddiplomskoga sveučilišnog studija Akvakultura, na Odjelu za akvakulturu pripremili su novi studij koji će imati holistički pristup znanostima o moru, s ciljem unapređenja kvalitete i prilagođavanja potrebama društva i tržišta rada. Očuvanje okoliša postalo je nužno za održivo poslovanje i razvoj cijelog niza djelatnost i važna stavka u granama gospodarstva koje izravno ili neizravno ovise o očuvanoj prirodi i/ili resursima koje dobivamo iz prirode. Imajući u vidu važnost Jadranskog mora za gospodarstvo u cjelini, nužno je obrazovanje stručnjaka koji će u raznim djelatnostima primjenjivati visoke ekološke standarde, prilagođavati poslovanje nosivom kapacitetu morskog ekosustava i nuditi mjere za ublažavanje antropogenih pritisaka. Svrha studija Primijenjena ekologija mora jest obrazovanje stručnjaka za rad u različitim djelatnostima, poput akvakulture, turizma ili pomorstva, koji će uz dobro poznavanje funkcioniranja morskih ekosustava pridonositi i održivom razvoju vezanih djelatnosti.
Postoji li u planu osnivanje još nekog novog studija?
-Pokretanje novih studija kao i izmjene postojećih uvijek su u nadležnosti sveučilišnih odjela. Na Upravi je da osigura uvjete da se takvi studiji pokrenu i da oni budu usklađeni sa strategijom razvoja odjela i općom strategijom Sveučilišta. Svakom pokretanju novog studijskog programa mora prethoditi studija opravdanosti, nastavni planovi, popis nastavnika itd., zatim je potrebno dobiti suglasnost Agencije za znanost i visoko obrazovanje, a onda i dopusnicu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Mislim da je važno stalno pratiti potrebe tržišta, lokalne zajednice, interese mladih ljudi i prema tome djelovati.
Može se primijetiti kako se Sveučilište okrenulo prema inozemnim studentima, zbog čega? Je li hrvatsko tržište već zasićeno zanimanjima koja se nude na dubrovačkom Sveučilištu pa je interes domaćih studenata opao?
-Sveučilište u Dubrovniku kontinuirano prati interes srednjoškolaca za upisima na naše studije. Također, pratimo i demografske trendove, broj učenika u završnim razredima srednjih škola s područja s kojeg tradicionalno upisujemo studente, ali i izazove s kojima se susreću studenti koji žele živjeti i studirati u vodećoj turističkoj destinaciji kao što je Dubrovnik. Zašto studenti za svoj prvi izbor biraju neko sveučilište ne ovisi samo o kvaliteti i atraktivnosti studija, nego i o mogućnostima smještaja i prehrane, studentskom životu, prometnoj povezanosti i čitavom nizu drugih razloga. S obzirom na to da je Dubrovnik jedini sveučilišni grad koji zasad nema studentski dom niti studentsku menzu možemo biti zadovoljni interesom studenata. Hrvatska je, po broju dolazne mobilnosti (stranih studenata u RH) ali i odlazne mobilnosti, na začelju Europske unije. Sveučilište u Dubrovniku jedno je od predvodnika internacionalizacije u Hrvatskoj jer gotovo 10% od ukupnog broja stranih studenata dođe upravo na naše Sveučilište. Usporedno uz nešto manji interes studenata izvan Dubrovačko-neretvanske županije, između ostaloga, zbog gore navedenih razloga, sve je veći interes stranih studenata za studiranjem na Sveučilištu u Dubrovniku, koji dolaze uglavnom iz zemalja Europe, ali i SAD-a, Vijetnama… Internacionalizacija Sveučilišta jedan je od naših strateških ciljeva.
Jeste li zadovoljni brojem znanstvenh radova od autora s dubrovačkog sveučilišta i njihovim odjekom u znanstveno istraživačkim krugovima?
-Znanstvena produkcija Sveučilišta u vodećim svjetskim časopisima indeksiranima u prvom i drugom kvartilu, kao i citiranost je u porastu. U nekoliko područja naši znanstvenici su proteklih godina ponijeli laskave titule najcitiranijih u svojem području u Hrvatskoj. Projektna je aktivnost u kontinuiranom porastu i gotovo da nema nacionalne ili europske projektne linije u kojoj u protekloj godini nismo dobili barem jedan projekt. Danas Sveučilište nije samo partner koji uči od drugih, nego i koordinator projekata kojima prenosi svoja znanja institucijama u drugim dijelovima svijeta, a naši znanstvenici sudjeluju u istraživanjima iz područja tehničkih, prirodnih i društvenih znanosti povezanih razvojem proizvoda na svjetskoj tehnološkoj granici. Sve izneseno dijelom je rezultat i modela poticanja znanstvene izvrsnosti, koji je Sveučilište usvojilo dolaskom ove Uprave. Sredstva za znanstvenu aktivnost dijele se prema kriteriju znanstvene produktivnosti, a Sveučilište je uvelo više poticaja za znanstvenike koji prijavljuju nacionalne i međunarodne znanstvene projekte na kojima prođu prvi krug selekcije. Temeljem iskustava naših znanstvenika koji su dio karijere i obrazovanja proveli u inozemstvu prije dvije godine, omogućili smo osnivanje poslovno-istraživačkih centara kao dijelova Sveučilišta koji se mogu profilirati kao posebne cjeline. Naši centri LARIAT i CREDO, koji već danas upravljaju višemilijunskim projektima, upravo su rezultat te inicijative. Daljnji razvoj u ovom smjeru ovisit će o kadrovskim uvjetima, ali i o mogućnostima ulaganja u znanstveno-istraživačku infrastrukturu. Sveučilište iz vlastitih sredstava, projekata i transfera resornog ministarstva nastoji ulagati u rješavanje ovih pitanja, ali znamo da je u Hrvatskoj ulaganje u znanost relativno skromno, pa su i mogućnosti Sveučilišta u tom smislu ograničene.
