Nedavno je u posjed stogodišnjeg pisma koje upućuje na zanimljiv detalj iz biografije znamenite Cavtajke Pauline Bogdan Bijelić došao Niko Kapetanić, istraživač povijesti hrvatskog juga, te je zbog cijelog njenog doprinosa ovom kraju, sklon predložiti Općini da jednoj ulici u Cavtatu daju njeno ime.
O kakvom je dosad nepoznatom ili manjem detalju riječ, piše Niko Kapetanić:
Paulina (Lina) kćer Vlaha Bijelića (Cavtat 1855. + Dbk 1944.), bila je
Cavtajka čiji je djed Đuro doselio u Cavtat iz nedalekog Uskoplja.
Završila je učiteljsku školu postavši učiteljica, a uskoro i nadučiteljica u
Dubrovniku. Dobro su poznate njezine brojne aktivnosti naročito na polju
etnologije gdje je objavila brojne radove.
Udajom 1904. za Vlaha pl. Bogdana koji je bio kabinetski tajnik Nadvojvode Ferdinanda IV, Velikog Vojvode Toskanskoga u Salzburgu, neko vrijeme zajedno s mužem boravi u Salzburgu, organizirajući etnološke izložbe nošnje i veza u Gracu, Beču, Berlinu i Londonu, popularizirajući konavosku nošnju diljem Europe.
Povratkom u Dubrovnik osniva Društvo sestara milosrdnica, a kasnije Društvo Anica Bošković. Poznat je njezin Čipkarski tečaj u Dubrovniku, ali i brojne druge društvene aktivnosti.
Ovdje bih se osvrnuo na njezino, do sada vjerojatno potpuno nepoznato, nastojanje kako bi zaštitila ptice pjevice na slobodi, o čemu saznajemo iz jednog nedavno pronađenog pisma. S obzirom da u to doba u Hrvatskoj takva zaštita ne postoji, a možda ni u ostatku Europe, pokušava doznati postoji li u Americi Ustanova za zaštitu ptica pjevica, te dobiti njezina Društvena pravila.
Godine 1923., u tu svrhu piše u Zagreb Hinku Hinkoviću (Vinica 1854. + Zagreb 1929), poznatom hrvatskom novinaru, publicistu i političaru, koji je prethodno boravio u Americi.
Iz Hinkovićeva odgovora Lini Bogdan saznajemo kako on osobno nije o tome ništa saznao. Obratio se na Američki konzulat u Zagrebu, ali ni oni mu nisu dali nikakav koristan podatak. Na kraju se obratio jednom konzultantskom činovniku koji se upravo spremao ići u New York na tri mjeseca. Dao mu je Lininu adresu kako bi mogli međusobno komunicirati.
Ovo pismo, koje ovdje donosim, dokazuje da je Lina Bogdan
Bijelić gotovo sigurno bila prva u Hrvatskoj koja se aktivno borila za
zaštitu ptica pjevica.
Mišljenja sam kako je svojim radom zaslužila da joj se Cavtaćani i Općina Konavojska zahvale imenujući jednu ulicu po njoj – piše Niko Kapetanić, te u nastavku dostavlja prijepis pisma i njegovu kopiju:
Zagreb, 19.12.1923.
Izvinite velecijenjena gospođo, što vam tako kasno odgovaram
na vaše ljubezno pismo. Premda nema sumnje da u Americi ima ustanova za zaštitu ptica pjevica na slobodi, nisam tečajem mog ondašnjeg boravljenja imao priliku da se pobliže zauzmem za koje. Stoga Vam sam ne mogu dati nikakove upute.
Obratio sam se dakle na am. konzulat u Zagrebu, ali na žalost bez uspjeha. Ni oni ne imadu nikakvih podataka koji bi Vam mogli bit
od koristi.
Međutim polazi jedan konzulantski činovnik, g. Falipac, početkom siječnja na tromjesečni dopust u New York, pa mi je obećao da će se napose zanimat za ovu stvar, pa da će meni ili izravno Vama (bio sam
slobodan dati mu Vašu adresu), poslati sve što bude saznao, naročito
Društvena pravila, plakate s opomenama na općenkov (?) i sl.
Kako mi je milo što Vas se moji “Zapisnici” tako izuzetno dojmili. Uza sve to obradovat će Vas vijest da će se publikacija za koji dan svršiti!
Primite vesele pozdrave od moje supruge i odanog Vam
Hinka Hinkovića
