Nikad teža godina za neretvansku mandarinu. Pred sam kraj berbe tržište je blokirala pojava klorpirifosa, aktivne tvari već tri godine zabranjene u Europskoj uniji, uočene u izvoznim pošiljkama prema Srbiji i Sloveniji, a koje je u svom voćnjaku primjenjivao netko od nesavjesnih proizvođača.
– Mi smo imali u dvije pošiljke od 0,033 do 0,044, ali je pitanje sada i bitno je reći potrošačima da ta količina nije opasna za zdravlje, obzirom da bi se trebala ona interpretirati kroz akutnu referentnu dozu, rekao je za HRT Danko Tolić, inženjer agronomije.
Potrošačima pokušava dočarati koliko bi tretirane mandarine trebalo pojesti za potencijalnu opasnost.
– Ja bi svaki dan morao pojesti tretirane mandarine nekih jedanaest kila, da bi potencijalno ugrozio svoje zdravlje, a to je nemoguće i morao bi ih pojesti sa korom, obzirom da se radi o kontaktnom preparatu, a to je nemoguće. Dakle, incident je bio, oni koji su ga počinili treba ih sankcionirati, istaknuo je Tolić.
Iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu kažu da se u našoj zemlji općenito provodi stalna kontrola na ostatke pesticida u hrani, a rezultati ukazuju da postoje nesukladnosti, ostaci veći od dozvoljenih.
– Najčešće se radi o zabranjenim pesticidima, a naravno postoje i druge vrste nesukladne upotrebe – znači prevelika doza, nepoštivanje upute za uporebu. Ali, dakle, ono što je ohrabrujuće – ako izuzmemo onu situaciju sa etilenoksidom koju smo imali, specifičku i ako izuzmemo klorpirifos kao najčešće zabranjeni pesticid koji se koristi, a uglavnom je porijeklom iz trećih zemalja, dakle u uvoznim proizvodima, mi u Hrvatskoj imamo dva do četiri posto nesukladnih uzoraka godišnje što se tiče ostataka pesticida i to je znači ohrabrujuće i u redu, rekla je Iva Pavlinić Prokurica, koordinatorica za RASFF, Centar za zaštitu bilja.
Koliko god se činilo malo, zakonski se propisa treba držati. No, što ako bismo pesticide u hrani dugotrajnije konzumirali?
– Teško je povezati kronična trovanja i kontakte sa pesticidima sa onom simptomatologijom koju mi imamo, a koja je nespecifična. Dakle nespecifičan je umor najbitniji, razne lezije jetre, neke posljedice sa respiratornim sustavom, jel to kašalj, astma, sa nekim metaboličkim bolestima, a bolestima jetre, bolestima pankrijasa, dijabetesom. Tu nekakvu direktnu poveznicu ne možemo imati, ali možemo to pretpostaviti. Jer definitivno trovanje pesticidima nije nešto što mi možemo izbjeći jer se pesticidi nalaze u ukupnom hranidbenom lancu, objasnila je Branislava Čilić, specijalist obiteljske medicine.
– Nemamo mi eksaktnih podataka ili neku konkretnu studiju da bi mogli uprit prstom baš u pesticide ili druge toksine koji se nalaze namjerno ili nenamjerno u hrani, ali znamo iz studija da oni doprinose razvoju kroničnih degenerativnih bolesti, problemu sa rizikom od karcinoma ili drugim zdravstvenim stanjima, koja su posljedica dugogodišnjeg kroničnog izlaganja visokim dozama, rekao je Branimir Dolibašić, nutricionist.
Prema mišljenju struke, voće i povrće sve teže je proizvesti bez upotrebe pesticida jer bi u tom slučaju proizvođači morali imati otporne sorte na bolesti, a u našoj je zemlji, primjerice, veliki pritisak štetnika. Pri upotrebi zaštitnih sredstava potrebno je paziti na pravila i karencu, što onda ne bi potrošače dovodilo u opasnost.
Mi se zalažemo kao struka na ovakvim područjima da se razmišlja o jednom hibridnom programu koji bi uključio konvencionalne mjere do određene faze, a onda kasnije biološke preparate da u konačnici imate proizvod na kraju bez rezidoa ili da su te rezidoe svedene na kraju sa vrlo malim rizikom na zdravlje potrošača, istaknuo je Danko Tolić.
Sve veći broj potrošača drži se povjerenja u trgovce kod kojih često kupuju, pa nisu primjećivali posljedice na svom organizmu. A u slučaju s neretvanskim mandarinama, sve više proizvođača odlučuje se na individualne analize svojih proizvoda kako bi pomoću certifikata o ispravnosti svoje proizvode opravdali pred kupcima.
IZVOR: HRT
