Copernicus služba za klimatske promjene danas je izdala svoje godišnje izvješće Europsko stanje klime (ESOTC), s detaljima značajnih klimatskih događaja 2022. u Europi i diljem svijeta. Ovi uvidi temeljeni na podacima pokazuju rastuće temperature i intenziviranje ekstremnih događaja te daju pregled klime 2022. u dugoročnom kontekstu.
Ključni nalazi za Europu:
Europa je doživjela svoju drugu najtopliju godinu ikada zabilježenu
Europe je doživjela najtoplije ljeto u zabilježenoj povijesti
Velik dio Europe pretrpio je intenzivne i dugotrajne toplinske udare
Južna Europa doživjela je najveći broj dana s ‘vrlo jakim toplinskim stresom’ dosad
Mala količina oborina i visoke temperature doveli su do raširene suše
Emisije ugljika od ljetnih požara na otvorenim prostorima bile su najveće u 15 godina, a neke su zemlje imale najveće emisije u 20 godina
U europskim Alpama zabilježen je rekordan gubitak leda s ledenjaka
Bio je rekordan broj sunčanih sati za Europu
Ključna otkrića za Arktik:
- Arktik je doživio svoju šestu najtopliju zabilježenu godinu
- U regiji Svalbard zabilježeno je najtoplije ljeto u povijesti mjerenja – prosječna ljetna temperatura u nekim dijelovima dosegla je više od 2.5°C iznad prosjeka
- Grenland je doživio rekordno topljenje ledene ploče tijekom iznimnih toplinskih valova u rujnu
Ključni nalazi za obnovljive izvore energije:
- Europa je primila najveću količinu površinskog sunčevog zračenja u godina, što je rezultiralo natprosječnom potencijalnom solarnom fotonaponskom proizvodnjom energije u većem dijelu Europe
- Potencijalna proizvodnja električne energije iz kopnenog vjetra bila je ispod prosjeka u većem dijelu Europe, posebno u južnim središnjim regijama.
Globalno, posljednjih osam godina bile su najtoplije zabilježene. 2022. godine globalne prosječne godišnje koncentracije ugljičnog dioksida (CO2) i metana (CH4) dosegle su svoje najviše razine ikada izmjerene satelitom. Europa je doživjela svoje najtoplije ljeto ikada, praćeno s nekoliko ekstremnih događaja uključujući intenzivne toplinske valove, suše i požare na otvorenim prostorima, prema podacima Copernicus službe za klimatske promjene (C3S). Temperature diljem Europe rastu dvostruko više od globalnog prosjeka; brže od bilo kojeg drugog kontinenta.
C3S objavljuje izvješće Europsko stanje klime 2022. (ESOTC 2022) kako bi pružio dublji uvid u europsku klimu, na temelju svojih besplatnih i otvorenih klimatskih podataka. Mauro Facchini, voditelj promatranja Zemlje u Glavnoj upravi za obrambenu industriju i svemir, Europska komisija, komentira: “Posljednje sintezno izvješće IPCC-a upozorava da nam ponestaje vremena i da je globalno zatopljenje rezultiralo češćim i intenzivnijim ekstremnim vremenskim prilikama, kao što je to slučaj za Europu. Samo točne informacije i podaci o trenutnom stanju klime mogu nam pomoći u postizanju ciljeva koje smo postavili, a Europsko izvješće o stanju klime bitan je alat za podršku Europskoj uniji s njenom agendom prilagodbe klimi i predanosti postizanju klimatske neutralnosti do 2050.”
Europske temperature – oboreni rekordi i utjecaji na zdravlje
Sve veća temperatura važan je klimatski pokazatelj i ukazuje na klimatske promjene u Europi. Podaci pokazuju da je prosjek za Europu za posljednje petogodišnje razdoblje bio oko 2,2°C iznad predindustrijskog doba (1850.-1900.). 2022. bila je druga najtoplija zabilježena godina, s 0,9 °C iznad nedavnog prosjeka (korištenje referentnog razdoblja 1991.-2020.). Prošlo ljeto bilo je najtoplije zabilježeno u Europi, s 1,4°C iznad nedavnog prosjeka.
Ekstremne vrućine tijekom kasnog proljeća i ljeta rezultirale su opasnim uvjetima za ljudsko zdravlje. Zbog ekstremnih toplinskih valova tijekom ljeta, južna Europa doživjela je rekordan broj dana s ‘vrlo jakim toplinskim stresom’. U Europi se bilježi uzlazni trend broja ljetnih dana s „jakim“ ili „vrlo jakim toplinskim stresom“, a u južnoj Europi isto vrijedi za “ekstremni toplinski stres”. Također postoji trend smanjenja broja dana „bez toplinskog stresa“.
Carlo Buontempo, direktor Copernicus službe za klimatske promjene (C3S), komentira: „Izvješće naglašava alarmantne promjene naše klime, uključujući najtoplije ljeto ikada zabilježeno u Europi, obilježeno neviđenim morskim toplinskim valovima u Sredozemnom moru i rekordnim temperaturama na Grenlandu. Razumijevanje klimatske dinamike u Europi ključno je za naše napore da se prilagodimo i ublažimo negativne učinke klimatskih promjena na kontinent.”
Broj dana s „jakim toplinskim stresom“ (UTCI između 32 i 38°C) kroz lipanj, srpanj i kolovoz 2022. Izvor podataka: ERA5-HEAT. Zasluge: C3S/ECMWF.
Sve veće temperature u Europi dio su uzlaznog trenda koji je zahvatio svijet tijekom posljednjih desetljeća. Svjetska meteorološka organizacija (WMO) bavit će se ovim trendovima u globalnoj klimi u svom nadolazećem stanju globalne klime 2022.
Suša u Europi: manjak padalina i snijega
Jedan od najznačajnijih događaja koji su pogodili Europu bila je raširena suša. Tijekom zime 2021.-2022., veći dio Europe doživio je manje snježnih dana od prosjeka, a u mnogim je područjima bilo do 30 dana manje. U proljeće su oborine bile ispod prosjeka na većem dijelu kontinenta, a u svibnju je zabilježena najmanja količina oborina u tom mjesecu u povijesti mjerenja. Nedostatak zimskog snijega i visoke ljetne temperature rezultirali su rekordnim gubitkom leda s ledenjaka u Alpama, što je jednako gubitku više od 5 km3 leda. Niske količine oborina, koje su se nastavile tijekom ljeta, zajedno s iznimnim toplinskim valovima, također su uzrokovale široku i dugotrajnu sušu koja je pogodila nekoliko sektora, poput poljoprivrede, riječnog prometa i energetike.
Godišnje anomalije padalina (%) u Europi za 2022, izražene kao postotak godišnjeg prosjeka za referentno razdoblje 1991.–2020. Izvor podataka: ERA5. Zasluge: C3S/ECMWF/KNMI.
Godišnja anomalija vlažnosti tla bila je druga najniža u posljednjih 50 godina, a samo su izolirana područja zabilježila uvjete vlažnosti tla iznad prosjeka. Nadalje, riječni protok za Europu bio je drugi najniži u povijesti mjerenja, što obilježava šestu godinu zaredom s ispodprosječnim protokom. Što se tiče pogođenog područja, 2022. bila je najsušnija zabilježena godina, sa 63% europskih rijeka s protokom manjim od prosjeka.
Mjesečni prosjek anomalija riječnog protoka za kolovoz 2022. Kategorije „iznimno visok (nizak)“, „izrazito visok (nizak)“, „iznad (ispod) prosjeka“ i „blizu prosjeka“ raspon se odnosi na raspone percentila >90 (<10), 75–90 (10–25), 60–75 (25–40) i 40–60 za referentni period 1991.–2020. Nijanse plave označavaju veći, a nijanse crvene manji protok od prosječnog. Siva označava gotovo prosječni protok. Prikazane su samo rijeke sa odvodnjom većom od 1,000 km2. Izvor podataka: EFAS. Zasluge: Copernicus EMS/ECMWF.
Ljetne emisije ugljika u Europi od požara na otvorenim prostorima: Najviše od 2007
Za Europu u cjelini, tijekom većeg dijela godine zabilježeni su natprosječni uvjeti opasnosti od požara. Znanstvenici Copernicus službe za nadzor atmosfere (CAMS) koji prate požare na otvorenim prostorima diljem svijeta pratili su značajna povećanja emisija ugljika iz požara, a za neke europske regije u ljeto 2022., nakon vrućih i suhih uvjeta. Ukupne procijenjene emisije u zemljama EU-a za ljeto 2022. bile su najviše od 2007. Francuska, Španjolska, Njemačka i Slovenija također su imale svoje najveće ljetne emisije požara na otvorenim prostorima u najmanje posljednjih 20 godina, a jugozapadna Europa vidjela je neke od najvećih zabilježenih požara u Europi.
Iznimne temperature na Arktiku
Arktičko područje doživljava drastične promjene u klimi. Temperature iznad Arktika porasle su mnogo brže od onih u većem dijelu ostatka svijeta. 2022. bila je šesta najtoplija godina zabilježena za Arktik u cjelini i četvrta najtoplija godina za arktička kopnena područja. Jedna od najviše pogođenih arktičkih regija 2022. bio je Svalbard, koji je doživio svoje najtoplije ljeto zabilježeno, s temperaturama u nekim područjima višim od 2,5 °C iznad prosjeka.
Tijekom 2022. Grenland je također iskusio ekstremne klimatske uvjete, uključujući iznimnu vrućinu i oborine u rujnu, doba godine kada je snijeg tipičniji. Prosječne temperature za mjesec dana bile su do 8°C više od prosjeka (najviše zabilježeno), a otok su pogodila tri različita toplinska vala. Ova kombinacija uzrokovala je rekordno topljenje ledene ploče, pri čemu je najmanje 23% ledene ploče pogođeno na vrhuncu prvog toplinskog vala.
(Lijevo) Godišnje rujanske anomalije površinske temperature zraka iznad grenlandskog ledenog pokrivača za period 1991.-2022., u odnosu na prosjek za referentno razdoblje 1991.-2020. Izvor podataka: CARRA. Zasluge: C3S/ECMWF/GEUS. (Desno) Temperaturne anomalije za rujan 2022. u odnosu na prosjek. Izvor podataka: ERA5. Zasluge: C3S/ECMWF.
Obnovljivi izvori energije
U ESOTC izvještaju za 2022. također su ispitani aspekti potencijala generiranja obnovljive energije u Europi. Vezano uz ove uvjete, Samantha Burgess, zamjenica direktora Službe za klimatske promjene kaže: „Smanjenje emisija stakleničkih plinova imperativ je za ublažavanje najgorih učinaka klimatskih promjena. Razumijevanje i odgovaranje na promjene i varijabilnosti u obnovljivim izvorima energije, kao što su vjetar i sunce, ključni su za podršku prijelaza energije na NetZero. Točni i pravovremeni podaci poboljšavaju isplativost ove energetske tranzicije“.
U 2022. Europa je primila najveću količinu površinskog sunčevog zračenja u 40 godina. Kao rezultat toga potencijalna proizvodnja solarne fotonaponske energije bila je iznad prosjeka na većem dijelu kontinenta. Vrijedno je napomenuti da je visoko površinsko sunčevo zračenje u 2022. u skladu sa izraženim pozitivnim trendom uočenim u istom 40-godišnjem razdoblju.
U međuvremenu, prosječna godišnja brzina vjetra za europsko kopno u 2022. bila je gotovo jednaka 30-godišnjem prosjeku. Ispod prosjeka je bio u većem dijelu zapadne, srednje i sjeveroistočne Europe, a iznad prosjeka u istočnoj i jugoistočnoj Europi. To je značilo da je potencijalna proizvodnja električne energije iz kopnenog vjetra bila ispod prosjeka u većem dijelu Europe, posebno u južnim središnjim regijama.
Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije u Europi i njihovom odnosu s klimom, važno je razumjeti uvjete i trendove u proizvodnji energije, kao i kako klima utječe na potražnju za energijom. U 2022. potražnja za električnom energijom bila je ispod prosjeka u većini područja, povezana s iznadprosječnim temperaturama tijekom ne-ljetnih mjeseci, što je smanjilo potrebu za grijanjem. Međutim, potražnja je bila viša od prosjeka u južnoj Europi zbog ekstremnih vrućina tijekom ljeta koje su povećale potražnju za hlađenjem.
C3S i CAMS provodi Europski centar za srednjoročne vremenske prognoze u ime Europske komisije uz financiranje Europske unije.
