HAZU od jučer ima sedam novih redovitih članova, osam dopisnih i 11 članova suradnika. U akademijinom razredu za društvene znanosti novi su akademici demograf Anđelko Akrap i Nella Lonza, stručnjakinja za pravnu povijest i voditeljica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.
Nella Lonza, znanstvena savjetnica u trajnome zvanju, stručnjak je iz pravne povijesti, discipline koja proučava ishodište pravnog sustava, hrvatsko i europsko, a historiografiji je nuždan suputnik, jer su povijesni izvori, posebno stariji, ustvari pravni dokumenti – od Trpimirove darovnice i Baščanske ploče nadalje.
Školovala se u Klasičnoj gimnaziji i na Pravnom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala, a usavršavala se u Italiji i Francuskoj te je završila tečaj iz paleografije i diplomatike, čime se osposobila za rad na starijim arhivskim tekstovima. Nakon sudske prakse i položenog sudačkog ispita, trinaest je godina predavala hrvatsku pravnu povijest na Pravnom fakultetu u Zagrebu, a posljednjih dvadesetak godina zaposlena je u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.
FOTO: Predstavljen restaurirani dubrovački Statut
Objavila je 11 knjiga i više od 70 znanstvenih radova. Uz autorske knjige Pod plaštem pravde o kaznenopravnom sustavu Dubrovnika u 18. stoljeću i Kazalište vlasti o državnom ceremonijalu Dubrovačke Republike, istaknula se knjigama o pravnim izvorima, posebno istarskim statutima, za koje je izradila i niz prijevoda sa srednjovjekovnog latinskog i mletačkog idioma. Pisala je o vrlo raznolikim temama, koje idu od onih klasičnih o pravnim propisima i praksi srednjeg vijeka i ranog modernog razdoblja pa do onih koje ulaze u pitanja povijesne antropologije i političke epigrafike.
Dubrovački Statut od danas i na engleskom jeziku
Lonza je izrazito međunarodno orijentiran znanstvenik, i to po svojim istraživanjima (Venecija, Vatikan, Firenza itd.), po sudjelovanju na znanstvenim skupovima u nizu europskih zemalja i SAD-u i po radovima objavljivanima u prestižnim međunarodnim časopisima i zbornicima radova. Urednica je dvaju domaćih časopisa sa statusom A1, od kojih se jedan objavljuje na engleskom, i voditeljica je Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku. Dugogodišnji je urednik struke ‘pravo’ za razne edicije Leksikografskog zavoda. Voditelj je projekta Zaklade Marija i Mirjan Damaška o sudskom postupku protiv Zrinskog i Frankopana. Kao evaluator znanstvenih projekata Europske unije do sada je sudjelovala u ocjeni 50-ak europskih projekata.
U akademijinom razredu za medicinske znanosti novi su članovi Željko Kaštelan, stručnjak iz urologije te hipertenziolog Bojan Jelaković, a u razredu za filološke znanosti jezikoslovac Milan Mihaljević. Novi akademik u razredu za književnost je Drago Štambuk, hrvatski veleposlanik u nizu zemalja, a u razredu za likovne umjetnosti kipar Kuzma Kovačić.
Novi dopisni članovi HAZU-a su: Boris A. Novak iz Slovenije, Josef Eberhardsteiner iz Austrije, Smiljan Radić Clarke iz Čilea, Kristijan Ramadan iz Velike Britanije te Ranjan Deka, Željko Ivezić, Jadranka Skorin-Kapov i Zrinka Stahuljak iz SAD-a. Novi pak članovi suradnici su – Hrvoje Petrić, Martina Basarac Sertić, Nikola Basarić, Marijana Đaković, Iva Tolić, Hrvoje Gašparović, Mislav Vrsalović, Ljubo Barbić, Gordana Bakić, Krešimir Seletković i Hrvoje Pandžić.
Nakon ovogodišnjih izbora HAZU ima 134 redovita člana, 122 dopisna člana i 90 članova suradnika. Najmlađi akademik Goran Muić, rođen 1969., a najstariji je akademik Stjepan Babić, rođen 1925. Od svih članova (uključujući dopisne i suradnike) najmlađa je Martina Basarac Sertić rođena 1985.
