GRADSKO VIJEĆE/ Vodovod izvođaču radova u Mokošicu naplatio bankovnu garanciju od 350 tisuća eura

Nakon ljetne pauze gradski vijećnici vratili su se u svoje klupe. Na predloženom dnevnom redu nalazi se 30 točaka, među kojima vijećnička pitanja, rebalans proračuna, izvješća o radu tvrtki u vlasništvu Grada Dubrovnika za 2023. godinu. Vijećničku prisegu položit će danas i Ivan Viđen koji će u klupama zamijeniti Srđevac Nikšu Selmanija.

Sjednica je započela nešto nakon 9 sati, a na sjednici je prisutno 20 od 21 vijećnika.

Bonačić-Obradović kazala je da je na sjednici Mandatnog odbora razmatran prestanak mandata vijećnika Nikše Selmanija, koji je podnio ostavku na mjesto vijećnika, te da je Srđ je Grad predložio da ga zamijeni Ivan Viđen, a što je Mandatni odbor usvojio.

Viđen je potom položio vijećničku prisegu.

Usvojen je zapisnik s prošle sjednice.

Predloženo je da se dnevni red nadopuni sljedećim točkama:

Usvojen je Dnevni red.

Vijećnička pitanja

Maro Kristić postavio je pitanjevezano uz Dječji vrtić Kono te promet na Gornjem Konalu.

„Kakvi su vaši planovi za budućnosti kad je u pitanju vrtić u ovom dijelu grada? Špekulira se da će se ići u smjeru uređenja postojećeg vrtića, a zgrada je u vlasništvu Pravoslavne crkve. Ako je to istina, kolika je razina investicije? Stanovnici Gornjeg Konala zamolili su me da pogledam koji se promet odvija tom uskom ulicom, kojom se ne mogu mimoići dva automobila. Taksisti tu ulica koriste kako bi brže došli do Mokošice. Blokira se cijeli promet“, kazao je Kristić.

„Mi smo započeli sve potrebne radnje za obnovu prostora u kojem je smješten vrtić. Sama konstrukcija objekta nije u baš najboljem stanju, prionuli smo i rješavanju tog prostora. Projektna dokumentacija bi trebala biti gotova u listopadu. Radovi bi trebali trajati par mjeseci. Što se tiče alternativnih prostora imamo Radio klub koji ima čudnovati ugovor s bivšom Općinom Dubrovnik. Za njih iseliti to zahtjeva pokretanje spora, oni se nalaze u posjedu. Postigli smo dogovor sa Srpskom pravoslavnom crkvom, koja nam je partner, o dugoročnom najmu. Jedan od stanara u navedenoj zgradi pokušava ostvariti neka svoja prava, to nikako ne može po pitanju prostora kojim mi gospodarimo. Nećemo djecu maknuti iz vrtića do trenutka početka radova. Nismo odustali od prostora radio amatera. Mislim da nije uredu da se usred škole oni nalaze, naša je namjera da ih iz tog prostora pomaknemo i da se tu u budućnosti nalazi vrtić. Što se tiče Konala nisam imao ovu informaciju. Sugrađani mi se nisu obratili. Ulicu smo uredili, ali nije to ulica koja može prihvatiti veliki broj vozila“, kazao je gradonačelnik.

Bonačić-Obradović postavila je gradonačelniku pitanja vezano uz oborinsku odvodnju te promet u Ulici Vatroslava Lisinskog.

„Ako u blizinu nema cijevi oborinske odvodnje prilikom građenja napravi se rupa u koju voda otječe. Građani smatraju da je to bio slučaju pri gradnji parkinga na Ilijinoj glavici. Mogu li se u Ulici Vatroslava Lisinskog postaviti ležeći policajci?“, pitala je.

Gradonačelnik je kazao kako su izdani uvjeti za izgradnju oborinske odvodnje koji nisu ispoštovani te da je investitor prijavljen nadležnim institucijama.

„Vjerujem da će doći do modifikacije. Mislim da je investitor svjestan da je došlo do štete i na imovini Grada Dubrovnika, kao i na imovini u njegovom vlasništvu. Što se tiče ostalih koji nemaju u blizini oborinsku odvodnju to se rješava upojnim bunarima. U Ulici Vatroslava Lisinskog treba staviti usporivače prometa. Ide se u izmjenu zakona po kojima će grad na prometnice moći postaviti kamere i putem prometnih redara izdavati kazne. Mi u ovom trenutku razvijamo projektnu dokumentaciju za gradnju parkirališta nasuprot Orsana, u dvorištu Pomorske škole. Tako ćemo tu ulicu napraviti dvosmjernom. Tako ćemo omogućiti stanovnicima Solituda da prije dođu doma“, kazao je.

Škrabić je postavio niz pitanja koja su mu prenijeli stanovnici Komolca, kao i pitanja vezano uz asfaltiranje gradski ulica.

„Kad će se asfaltirati Ulica Vladimira Nazora, građani je zovu slalom cesta. Kad će se asfaltirati cesta ispred hotela Lero? Zahvaljujem vam što ste usvojili naš prijedlog i počeli asfaltirati noću“.

Gradonačelnik je uputio poseban pozdrav predsjedniku kotara Komolac.

„Gospodin Kristović je prije tjedan dana bio na koordinacija vezano uz radove Aglomeracije. Nakon svakog sastanka ispolitizira sve do najmanje dlake. Niti jedan projekt u Komolcu ne staje, imamo naravno problema, ali danas se asfaltira Šumet, uskoro kreće asfaltiranje Knežice. Cesta u Gornjem Obuljenom se asfaltirala nakon 60 godina. U Šumetu smo otvorili igralište, rekli su mi da je red čekanja. Aktivno radimo i radit ćemo i dalje. U ovom trenutku razvijamo cestu do groblja. Što se tiče Ulice Vladimira Nazora, prioritet nam je Ulica Iva Vojnovića, koja se naziva ulicom palog mikroasfalt. U studenom krećemo s asfaltiranjem od Čokolina do Čingrije. Nakon toga možemo vidjeti da riješimo Ulicu Vladimira Nazora. Gori nam i Obala Ivana Pavla. Morat ćemo maksimalno koristiti trone, kako bi iz oborinske odvodnje maknuli mikroasfalt, koji ih je začepio“, kazao je.

Vijećnik Grbić pitao je koliko ulica u gradu ima riješenu oborinsku odvodnju i kad će biti završen Dom umirovljenika ispod OB Dubrovnik.

Riješeno je 35 posto od potrebne oborinske odvodnje, odgovorio je gradonačelnik.

„Jedno od najvažnijih pitanje je rješavanje oborinske odvodnje magistrale. Važno je prvo napraviti taj dio. Kad smo radili sustav oborinske odvodnje Vukovarske napravili smo dva puta veći sustav nego je to potrebno. Radi se cijevi promjera fi 140. Radili smo i Ulicu kardinala Stepinca. Što se tiče Lapadske obale, paralelno je došlo do velike plime i sustav koji počiva na pumpama, nije mogao sve izbaciti. Kad je prestala kiša Lapadska je u 30 minuta bila suha. Projektant se pisano očitovao, možda možemo staviti snažnije pumpe. No, ne možemo ispumpati more u more. Obiteljske kuće ostaju ispod razine mora, to ne može spasiti niti jedan pumpa. Očistili smo mješoviti kanala oborinske odvodnje u povijesnoj jezgri. U manje od 20 minuta ni kapi vode nije bilo na Stradunu. Šahtovi ne mogu popiti toliku količinu vode. Ispod zvonika bi se trebao otvoriti jedan veliki šah i to ćemo predložiti konzervatorima. Niti jedan gospodarski objekt u povijesnoj jezgri za vrijeme ove kiše nije poplavio. Zabrinut sam zbog klimatskih promjena. Dolaze nam sve lošija i lošija vremena.Za iduću godinu pripremili smo Kunsku ulicu u Gružu, nju moramo riješiti i spojiti na sustav u Hebrangovoj, pripremamo i Vojnović, prema školi, što je vrijednost 950 tisuća eura. Nakon toga ide Ulica Ante Šercera”, kazao je gradonačelnik.

„Dom umirovljenika je najveći kapitalni projekt grad u zadnjih 50 godina, vrijedan 120 milijuna eura. Ta ustanova će paralelno skrbiti o 400 umirovljenika koji će biti kod kuće. Radovi odlično napreduju, radovi će biti gotovi u prosincu 2026. godine“, kazao je gradonačelnik.

„Mislite li gradonačelniče da su parkinzi koji su nedavno izgrađeni u gradu doprinjeli ovim poplavama? Vi ste srčano branili investitora parkinga u Gružu. Ako se ovaj parking kod Boninova priključi na odvodnju koja završava u Vukovarsku, mislim da će sve više šahtova iskakati. Mi nakon 7 godina vašeg mandata slušamo da je za sve kriv mikroasfalt. Molim da pripremite tematsku sjednicu na ovu temu. Drugo pitanje, tiče se prometnih gužvi koje su paralizirale grad. Pokretane su ciljane izmjena Prostornog plana, kako bi se na Babinom Kuku izgradili novi kapaciteti, Arena Lapad i drugo..kako će promet preko Bulevara tad funkcionirati?”, pitao je gradonačelnika Đuro Capor.

„Meni je jasno da nije lako živjeti u Župi, istaknuti kandidaturu za gradonačelnika i vidjeti sve što se događa u gradu. U Vukovarskoj nije iskočio šaht oborinske odvodnje nego šahtovi kanalizacije. Mi sad tražimo tko se spojio. Neki podjedinici su samovoljno spajali oborinske odvodnje svojih kuća na kanalizaciju. Provest ćemo sve potrebne postupke da utvrdimo prekršitelje. Kada se Remiza rušila nisam bio gradonačelnik i nisam sigurno bi onaj koji je podržavao rušenje te zgrade. Ali jesam onaj koji smatra da to područje treba urediti i urbanizirati. Ponosan sam što sam pokrenuo izmjene. Vidio sam i da „kroz ružičaste naočale jednog pera“ grad buja i sve se stavlja na leđa aktualnog vodstva. Ni meni nije drago što je hotel Sumratin kakav jest. Ne gledam ga ružičastim naočalama. Međutim, ono što je prostorni plan definirao, on je definirao. Koliko god bi ja i vi htjeli drugačije, ja smatram da na području Radeljevića treba biti trgovinski centar koji bi riješio i pitanje oborinske odvodnje. Mislio sam da je parking od Miovića dobro privremeno rješenje, ali tu smatram da se to područje u jednom trenutku treba razviti sa sadržajima koji su potrebni stanovnicima ovog grada. Prometne gužve se događaju, ali su iznimka. Kad ugasimo semafore, naši prometni redari to mogu regulirati. Ali budućnost prometa ovoga grada je prioritet građana, a svi ostali Park´n´ Ride, a kičma svega toga treba biti javni gradski promet”, rekao je gradonačelnik.

„Za poplave smo nespremni, a vi idete po Hrvatskoj i uzvikujete za dom spremni”, poručio je Capor gradonačelniku.

Maslać je pitao kad će se početi s izgradnjom Park n Ride sustava i kako napreduju radovi na cesti Tamarić.

„Na Pobrežju smo kupili dodatne parcela kako bi zadovoljili buduće potrebe. Od Pobrežja do Pila autobusom treba 7 minuta. Policija je u utorak blokirala ulaz u grad, a sad zamislite da policija može preusmjeriti automobile na Park n Ride, to je naša budućnosti, kojoj ćemo uskoro svjedočiti. Ne gledamo je ružičastim naočala, nego žuljavim rukama. Samo oni koji ništa u životu radili i izgradili misle da je to pljuni za prilijepi. Kroz cestu Tamarić polazi voda, sutra, oborinske odvodnja. Iznad te ceste je građevinsko područje, a grad će se jednim dijelom i tu širiti. Ne gledajući sebe kroz ružičaste naočale, nego kroz dva zdrava oka, do kraja godine će cesta biti završena, a početkom godine idemo s gradnjom škole”, kazao je Franković.

Vlahušić se osvrnuo na apartmane i najavljeno uvođenje poreza na nekretnine.

„Hoće li se plaćati još 10 eura po kvadratu plus 12 posto za stalno iznajmljivanje? Nisam vidio da je itko, pa ni vi tražio da kapital, Booking.com plaća porez. Jutros sam došao u gradsku vijećnicu i ostalo zaprepašten, čemu ta prepreka da se zaposlenike kontrolira kad ulaze i izlaze, a građani ne mogu ući“, pitao je Vlahušić.

„Što se tiče poreza na nekretnine, još uvijek nemamo jasan nacrt. Ja naravno imam neke informacije od resornih ministara. Ja se zalažem i o tome ću govoriti u Saboru da se svaka nekretnina u kojoj se živi, a dio se iznajmljuje, da ne bi trebala podlijegati porezu, već ostati u sustavu paušala, a da bi se za nekretninu u kojoj se ne živi, a koja se iznajmljuje plaćao porez od 10 eura. Mi sada imao dva zakona u saboru, onaj o upravljanju zgradama i onaj o porezu na nekretnine. U Hrvatskoj imamo 900 tisuća objekata koji su izgrađeni za stanovanje, a od toga 600 tisuća nije u funkciji. Na području grada imamo 4 tisuće stanove u kojima nitko ne živi. Država želi porezno opteretiti stan koji nije u funkciji i koji je u kratkoročnom najmu, a rasteretiti dugoročno iznajmljivanje. Kad bi samo 10 posto stanova ovime bilo stavljeno u funkciju to je 90 tisuća stanova na području Hrvatske. Zalagat ću se da se objekti u kojim se živi ne bude po poreznim tretmanom. U sve zgrade su uvedene barijere. Moramo biti svjesni vremena u kojima živima i da postoje ljudi koji nemaju časne namjere. Ako želimo biti ozbiljna institucija barijera se ne moramo strašiti. Barijere postoje radi povećane sigurnosti objekta kao i zaposlenika. U posljednjih godinu dana nam se više puta dogodilo da nam u zgradu, u hodnike dođu osobe sa psihičkim smetnjama i rade dar-mar”, kazao je gradonačelnik.

Vlahušić je ponovio da se treba dodatno oporezivati kapital te da će podržati porez od 10 eura po kvadratu samo na području povijesne jezgre.

Deraković je pitao u kojoj je fazi kružni tok na Batali i što je s dječjim igralištem kod OB Dubrovnik.

„Shvatio sam da sam u dubini duše socijaldemokrat. Za to sam da se kapitali optereti. Kad grad počne dobivati sredstva od poreza na nekretnine smanjit ćemo porez na dohodak svim sugrađanima. Moja je procjena da će se raditi o 3 i pol milijuna eura. Razgovarat ćemo s ravnateljem bolnice o igralištu. Investicija u kružni tok na Batali je vezana uz sustav oborinske odvodnje. Raspisat ćemo javnu nabavu i čekat ćemo prve jesenske dane iduće godine kako bi započeli s radovima. To je najoptimalnije”, odgovorio je gradonačelnik.

Marković je postavio pitanje vezano uz Knežicu i radove uređenje skalina od Jezuita i Boškovićeve poljane.

„Kad se može očekivati proširenje ceste od pumpe u Komolcu do skretanja u Knežicu, kao i izgradnja nogostupa za pješake?”.

„Prije par dana smo održali sastanak s Vodovodom. Aglomeracija je najveći kapitali projekt kanalizacije i vodoopskrbe. Nismo mogli utjecati na javnu nabavu. Vodovod je dva puta za izvođača radova izabrao Strabag iako je njihova ponuda bila skuplja milijuna kuna u odnosu na PGP. Vodovod je tvrdio da PGP nije sposobna voditi radove ovog opsega i svaki put je izgubio pred DKOM-om. Mi na to nismo mogli utjecati. Nismo zadovoljni s brzinom radova. PGP je krenuo sjajno i obećavajuće. Nismo zadovoljni s intenzitetom radova Dubravica – Majkovi, napustili su gradilište na mjesec dana. Veliki posao nas tek očekuje. Ta tvrtka treba izvesti kanalizacijski sustav i vodoopskrbni sustav od Knežice do Sustjepana. Glavobolje nas tek očekuju. Održali smo sastanak s ovom tvrtkom, ne bi nam bio prvi put da raskidamo s nekim ugovor. Ali ovdje se radi o europskim sredstvima. Izvođač po ugovoru može otvoriti 10 gradilišta i raditi intenzitetom koji njemu odgovora. Grad nije započeo s rekonstrukcijom ceste za koju ste pitali upravo zbog ovoga. Knežica ni Šumet desetljećima nisu vidjeli vode i kanalizacije. Ljude potpuno razumijem. Kiša je odnijela cijeli put. Uprava Vodovoda radi maksimalno. Došli smo do izgradnje pročistača za fekalnu vodu. Za desetak dana ćemo potpisati i taj ugovor. Osigurali smo novac za skaline od Jezuita, nadamo se vrlo skorom početku radova. Konzervatorski odjela je poslao rješenje za uređenje poljane, ali s istim nismo zadovoljni, jer ne smijemo postaviti kamen. Da se mene pita odmah bi stavio kamen, ali ovako predlažem kombinaciju šljunka sa smolom“, odgovorio je gradonačelnik.

Raguž je kazao kako ga razveseli kad grad mladim obiteljima daje stan na korištenje.

Postavio je i pitanje vezano uz Gospino polje, konkretno je li se odustalo od gradnje nove dvorane.

„Smatram da se to treba proširiti i na Elafite. Imamo vojarnu na Šipanu u kojoj je za vrijeme rata boravilo 170 ljudi“, kazao je Raguž.

Franković mu je kazao kako je ideja za Šipan dobra te da će upitati resornog ministra Bačića da se gradu dodijeli vojarna.

„Gospino polje doživljava sportsku renesansu. Dvorana je izmještena zbog imovinsko-pravnih odnosa. Na terenima koji se sad obnavljaju moći se igrati utakmice U-8. Idu sjedalice, mreže, sve što je potrebno. Tren do će biti teren za mješovite sportove, uključujući i badminton. Po prvi put grad dobiva i boćarski dom. Što se tiče velike dvorane, nismo odustali, pri kraju smo rješavanje pravnih i financijskih pitanja. To bi bio projekt svih projekata, vrijednost je 65 milijuna eura, a od iduće godine idemo u obnovu postojeće dvorane. Vrijednost radova je 5 i nešto milijuna eura. Očekujem da Vlada to proglasi strateškim projektom sportske infrastrukture“, odgovorio je Franković.

Vijećnik Cetinić pitao je mogu li se u dvije ulice na Svetoj Mariji postaviti rukohvati.

Gradonačelnik je kazao kako je postavljanje rukohvata preuzeo Zavod za obnovu te da će se to srediti.

Vijećnik Roko pitao je možemo li u skorije vrijeme očekivati koncert Thompsona.

„Zatražili smo ponudu za koncert na Stradunu za 6.12, a na traženje braniteljskih udruga. Još čekamo odgovor. Mislim da bi novu pjesmu trebao izvesti baš na Stradunu“, kazao je gradonačelnik.

Muratti  je pitala kad će biti objavljen poziv za smještaj u domu umirovljenika u Gružu.

„Već sam postavila pitanje o obitelji na Šipanu koja nema pristup svom domu. Jedan član obitelji je imao zdravstvenih problema, niti je on mogao doći do liječnika niti liječnik do njega. Susjedi su ga odnijeli na vratu. Molim da se zatraži očitovanje gospodina koji tvrdi da ne priječi put“.

Gradonačelnik je kazao kako je za vrijeme poplava došlo i do oštećenja doma u Gružu i da se to treba popraviti.

„Sutra ćemo raspisati natječaj za ravnatelja doma. U tok od 10 do 15 dana nakon izbora ići ćemo dalje u proceduru. Moramo dogovoriti s županijom dostavu hrane iz doma za umirovljenika ispod stare bolnice. To je privremeno rješenje. Vjerujem da bi postupak upisa prvih korisnika trebao krenuti u listopadu, kako bi dom s korisnicima zaživio do kraja godine. Obitelj Škerlj, mi smo napravili projektnu dokumentaciju. Svi su se Šipanci odrekli komada zemlje. Jedan gospodin nam je odgovorio da ne dopušta da se edukacijska staza radi preko njegove zemlje. Preostaje nam izvlaštenje, no to je proces koji traje“, odgovorio ja gradonačelnik.

Vijećnica Marčinko postavila je pitanje uz projekt autobusa „Neboderko“.

„Kotar Gruž nam je kazao kako su im iz Libertasa rekli da se linija neće nastaviti iduće godine. Planira li se iduće proračunske godine ukinuti ova linija?“, pitala je.

Gradonačelnik je rekao da ne zna jesu li iz Libertasa to rekli.

„Neboderko će se nastaviti“, odgovorio je gradonačelnik.

Lučić je pitao kad će biti završen spomenik poginuloj djeci u Domovinskom ratu i kad će se nastaviti cesta od Mrčeva do Riđice.

„Što se tiče spomenika u proračunu za 2025. osigurali smo 1.2 milijuna eura za taj spomenik. Kad se usvoji proračun možemo raspisati javnu nabavu i onda bi u roku od 6 do 8 mjeseci mogli svjedočiti otvaranju spomenika. S obzirom na to da autocesta prolazi pokraj Mravinjca i da će tamo biti odmorište, moj zahtjev prema HAC-u je da se projektira ulaz i izlaz Mravinjac”, odgovorio je gradonačelnik.

Franković je kazao kako ga je pripala čast da osnuje još jednu ustanova, Centar za pružanje usluga u zajednici, koji će privremeno biti smješten u ex-hotelu Stadion.

“U proračunu za 2025. osigurat ćemo 1.5 milijuna eura, a ista sredstva će osigurati i Vlada. Prostor će ima radnu terapiju, prostor za logopeda, psihologa, socijalnog radnika. Radi se o prostoru koji je pristupačan i nalazi se u centru grada. Dom za djecu Maslina se nalazi u lošem stanju, ovako ću pokušati podići svijest o tome među svima nama. Sobe se raspadaju. Ministarstvo je odobrilo da se promijeni parket, našao sam donatora koji će opremiti sobe. Prihodi od Dubrovačke trpeze će ići za uređenje ovih prostora“, kazao je gradonačelnik.

Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2024. godinu

Gradonačelnik je podnio amandman koji je Odbor za financije jednoglasno prihvatio.

„Kao što ste mogli vidjeti radi se o tehničkom rebalansom proračuna, odnosno usklađivanja s reorganizacijom gradske uprave. Dostavljen je i amandman, a vezano uz zonu posebnog prometnog režima, čiji su se troškovi pokazali manjim, te se iznos viška prenosi na ured gradonačelnika, a to ćemo utrošiti na donacije Streljačkom klubu iz Primorja koji je napravio najveću streljanu od Dubrovnika do Osijeka, kao i na donaciju Hrvatskom karting savezu od 5 tisuća eura za oformljivanje nagrade Dubravko Čikor, kao i obnovu svetišta Kraljice mira u Hrasnom. Camino je gotov u listopadu ćemo započeti s aktivnostima, a ruta prolazi pokraj samog svetišta, u interesu nam je da se ono ured”, pojasnio je amandman gradonačelnik.

Vlahušić je kazao da se danas raspravlja o rebalansu jer je jedna pročelnica bila neposlušna.

„Priča o poslušnosti je obilježila ovih 7 godina mandata. Pričamo o Upravom odijelu za turizam. Na zadnjoj sjednici, kada smo dizali plaće gradonačelniku i zamjenici, trebali smo riješiti i pitanje subvencija za dubrovačke podstanare, a nisam ga napisao je traje nacionalna rasprava o ovoj temi“, kazao je Vlahušić te ponovio što je kazao na protekloj sjednici o ovoj temi.

„Do danas je od DU Pass-a i ulaznica za zidine uplaćeno 18 milijuna eura“, kazao je Vlahušić.

Srđ je Grad neće podržati rebalans proračuna, kazao je Capor.

„Odjel koji je ukinut je od 2.7 milijuna eura koliko je imao u proračunu potrošio samo 600 tisuće eura. Prošlo je više od trećine godine, u kojoj su fazi aktivnosti koje su bile previđene proračunom i hoće li se izvršiti? Neugodno ste nas iznenadili ovim amandmanom, 100 tisuća eura ste namijenili za sponzorstva aktivnostima koji se ni ne odvijaju na području grada. Bilo bi bolje da ste tim sredstvima financirali rad prometnih rada ili ima nadoknadili stajanje na raskrižjima. U proračuna nemamo fond za otkup stanova, još ništa obećanja o načinu financiranja medija, kotar grad nema još uvijek svoj prostor“, kazao je Capor.

Bonačić Obradović kazala je kako se slaže s Caporom vezano uz sredstva koja su raspodijeljena amandmanom.

Kristić je kazao da je ovo trebala biti banalna točka dnevnog reda, no ipak je postavio pitanje vezano uz braniteljsko naselje na Nuncijati. Zanimalo ga je u kojoj je fazi i kad će se na tom području početi graditi, no prekinuo ga je predsjednik Gradskog vijeća, Marko Potrebica, koji je zamolio gradonačelnika da na ovo i ostala pitanja izvan teme ne odgovara.

U nastavku svog izlaganja Kristić je pitao kad će se započeti s izgradnjom novog spomenika dubrovačkim braniteljima i što je sa starim spomenikom koji je uklonjen s Pila te gdje se on nalazi.

Pero Vićan kazao je kako je puno gluposti s govornice Gradskog vijeća izgovorio, a da ih još više čuo.

„Podržat ćemo rebalans. Mislim da je amandman gradonačelnika simboličan. Dovodit u pitanje 100 tisuća eura, s obrazloženjem koje je dato, za koje namijene to ide, više je nego jasno da to potrebno. Stalno moramo imati rebalans proračuna. Onog momenta kad vijećnička pitanja stavimo kao zadnju točku vidjet ćete koliko će vijećnika ostati na toj točki“, kazao je Vićan.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o drugim komunalnim djelatnostima na području Grada Dubrovnika

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnim djelatnostima i organizacijskim oblicima obavljanja komunalnih djelatnosti

Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi – pješačka staza (ulica Mehmedalije Maka Dizdara)

Točka je usvojena jednoglasno i bez rasprave.

Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Odbora za statut i poslovnik i Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Odbora za međunarodnu suradnju

Odbor je predložio da vijećnik Karlo Gjurašić bude u oba odbora.

Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Odbora za međunarodnu suradnju

Prijedlog zaključka o nadoknadi troškova izrade osobnih iskaznica zbog promjene naziva ulice

Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana sa slobodno ugovorenom najamninom na određeno vrijeme sa Suzanom Hasan

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine oznake čest.zem. 1191/2 k.o. Gruž u površini od 8 m2

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine  oznake čest.zem. 1042/1 u površini od 164 m2 i dio čest. zem. 1060/1 u površini od 25 m2 , sve u k.o. Prijevor

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio čest.zem. 1138 u površini od 9 m2 i dio čest.zem. 1137 u površini od 14 m2 sve u k.o. Mokošica

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine oznake čest. zem. 452/2 k.o. Komolac, u površini od 39 m2

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine oznake čest. zem. 1938 k.o. Orašac, u površini od 187 m2

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio nekretnine oznake čest.zem. 3178 k.o. Zaton u površini od 18 m2

Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za provjeru i ispunjavanju propisanih uvjeta javnih poziva Grada Dubrovnika za 2024.

Katarina Doršner kazala je da je Odbor za imenovanja jednoglasno kao nove članove podržao Matuško i Vidak.

Prijedlog zaključka o izmjeni Zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje međunarodnih sportskih natjecanja

Prijedlog odluke o ukidanju Odluke o koeficijentu za obračun plaće ravnatelju(ici ustanove socijalne skrbi Doma za starije osobe Ragusa

Bonačić Obradović pitala je zašto je došlo do povećanja koeficijenta, na što joj je Potrebica kazao kako se radi o velikoj ustanovi koja se bavi osjetljivom populacijom.

Pročelnik Brčić kazao je kako se radi o jedinoj ustanovi socijalne skrbi i da se usklađivalo po Domu na Grudi. Kazao je i kako je osnovno pitanje hoće li se pronaći dovoljno stručnog kadra.

Prijedlog Zaključka o davanju prethodne suglasnosti na prijedlog Pravilnika o radu Doma za starije osobe Ragusa

Vlahušić je kazao da bi bilo dobro da se danas raspravlja i o kriterijima za upis u Dom Ragusa.

“Što ako se ispostavi da ekonomska cijena bude takva da si nitko ne bude mogao priuštiti smještaj u dom? Onda ćemo imati zaposlenike, bez korisnika”, kazao je Vlahušić.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju izvješća o radu Zavoda za obnovu Dubrovnika za 2023. godinu

Vlahušić je kazao kako će glasati za izvješće te da je 1.2 milijuna eura lani potrošeno za obnovu.

„Manje od 3 posto od novaca od baštine je potrošio Zavod za obnovu. Dio tih sredstava je potrošio DPDS. Za obnovu se potrošilo oko 10 posto. U zadnji 7 godina niti jedan veći projekt nije započet. Nismo dobili niti jedan projekt za obnovu kulturne baštine putem EU sredstava. Zavod treba imati najmanje 30 zaposlenih, treba ga kadrovski ekipirati, da se godišnje može trošiti 10 milijuna eura naših sredstava“, kazao je te predložio da se sredstva koja se budu naplaćivala od poreza za nekretnine unutar povijesne jezgre idu Zavoda za obnovu.

Franković je kazao da Zavod za obnovu radi dio poslova, dok Upravni odjel Grada Dubrovnika obnavlja drugi dio poslova.

“Pustijerna, arheološki muzej, na tom projektu se aktivno radi i priprema ga se na neki od budućih natječaja programa konkurentnosti i kohezije. Obnova stanova, to nosi Zavod za obnovu. Očekujem zakon koji će definirati obnovu spomeničke baštine Grada Dubrovnika, a očekujemo i veću financijsku ulogu države. Zavod je odradio i neke važne poslove, koje ljudi možda nisu vidjeli, popločan je dio ispred crkve sv. Vlaha, kao i Poljana Paska Miličevića. Zavod za obnovu radi na obnovi Sponze, a konstantno se radi na aseizmičkoj obnovi. Slažem se, broj ljudi u Zavod ne odgovara potrebama koje imamo. Pripremljeni su skalini prema Jezuitima, kreću radovi. Više novca od spomeničke baštine imamo, a manje se ulaže. Trebamo raditi i na povećanju stambenog fonda. U kratkom vremenu smo promijenili demografski trend. Ove godine u školi imamo 42 učenika. Korak po korak možemo mijenjati stvari”, kazao je Franković.

Capor je upitao gradonačelnika kako se promijenio demografski trend u povijesnoj jezgri kad unutar zidina ima upitnih 1200 stanovnika i 4000 tisuće turističkih kreveta, na što mu je Franković kazao kako je u grad došlo dvadesetero djece.

“Život je ljepši i kvalitetniji, o tome svjedoči i da je gospodin Capor u Gradu. To smatram svojim velikih uspjehom. Čelnik oporabe je došao živjeti u povijesnu jezgru za vrijeme mog mandata, to smatram velikim uspjehom”, kazao je gradonačelnik. .

“Gdje živi moja partnerica nije tema za Gradsko vijeće. Nikakav pomak u demografskom trendu unutar povijesne jezgre nemamo. Druga stvar, koju ste rekli, koja je mazanje očiju svih nas, tko je proveo anketu i produljio glazbu za sat vremena, tko je dopustio party na Revelinu. Vi ste stvorili problem, da bi se mogli pohvaliti da ste ga riješili”, kazao je Capor.

“Nisam nikoga osim vas spomenuo. Vašem odabiru mjesta stanovanja sigurno je pridonijela kvaliteta života u povijesnoj jezgri, jer ste mogli obratili ili Vojnović ili Konavle. Zavod za obnovu radi na demografskoj politici. Vidimo trend povrataka ljudi u Grad. U odnosu na prošlu godinu imamo dva razreda, s 42 učenika. Imamo novu školu u povijesnoj jezgri, tu vidimo da se trend mijenja. To nije brzina koju bi mi željeli, ali kvaliteta života u gradu je bolja nego prije. Sve što Zavod ima u svom planu se polako dovršava, Plan upravljanja se provodi i implementira. Ključ nam je živi Grad, a ključan faktor je u tome je Zavod za Obnovu, koji će putem zakonskih izmjena dobiti veće ovlasti”, kazao je Franković.

Ivan Viđen javio se zbog povrede poslovnika.

“Ovo što je gradonačelnik zadnje 3,4 minuta govorio je i formalna i sadržajna povreda poslovnika. Gradonačelnik je malo šarao, kao i drugi vijećnici. Ad hominem argumentacija nije potrebna”, kazao je.

Potrebica je kazao da se danas radi o političkom presedanu jer oproba upozorava na široke povrede poslovnika.

“Dovoljno sam demokratičan da vidim kad će se cijela rasprava oduljiti na dva sata, a ovo što se vi malo stilski zakačite, to je u duhu rasprave. Ako želite da ja siječem svaku raspravu, ja ću to napraviti i onda ću postati cenzor vaših misli. To će HDZ-u odgovarati jer će onda sjednica trajati dva sata. Ovo nije prijetnja”, kazao je Potrebica.

“U trenutku kad je kolega Viđen došao ovdje, osjećao sam se sretnim jer smo došli na razinu komunikacije kao i prije. Sretan sam da si ovdje Ivane, jer ćemo s tobom kao i s Petrom imati konstruktivnu komunikaciju, a Đuro će nadoći”, kazao je Franković.

Capor je kazao da je gradonačelnik tri puta izgovorio laž te da on živi na Vojnoviću.

“Vi ste rođeni na Pelješcu i ja sam sretan što ste i vi došli u Dubrovnik. Nikad vam nismo imputirali gdje spavate, s kim spavate, molim da ostanet i vi na toj razini”, kazao je, a onda ga je prekinuo predsjednik vijeća te mu je oduzeo riječ.

Kristić se javio za povredu poslovnika, no nije kazao koji je članak povrijeđen te mu je Potrebica uzeo riječ, na što je Kristić kazao: “Onda najbolje da izađem iz vijećnice”.

Capor je kazao kako je netočan podatak da zbog demografske obnove škola u zidinama ima dva razreda učenika.

“Mijenjali smo upisne kriterije. Gradonačelnik bi se obrukao da škola nema učenika”, kazao je.

Potrebica je kazao da se na točki o Libertasu neće biti niti jedne riječi o voznom redu, kao ni o poplavama na točki o Vodovodu.

“Tijekom pauze ću vas pozvati da se dogovorimo kako ćemo funkcionirati do izbora”, kazao je Potrebica vijećnicima.

Određena je pauza.

Sjednica Gradskog vijeća se nastavlja.

Vijećnica Marčinko pitala je predstavnicu Zavoda za obnovu Dubrovnika što je s ljetnikovcem Gučetić u Obuljenom u Rijeci dubrovački. Kazala je da je Dubrovački vjesnik o tome pisao 1987.

„Mokošica ima više od 8 tisuća stanovnika, nema niti jedno mjesto za koje bi se moglo reći da je kulturno središte. 2018. je napravljen projekt po kojem bi Gučetić bio društveno-kulturni centar. Imamo vrlo dobro skicu sadržaja, programa i strukture upravljanja. Započela je prijava projekta na europske fondove. Saznali smo od gradonačelnika da je projekt u fazi evaluacije“.

Predstavnica Zavoda za obnovu rekla je da se radi o pitanju za Grad Dubrovnik, a zamjenica Tepšić rekla da nemaju informaciju kad će biti poznati rezultati spomenute evaluacije. Dodala je kako će u ljetnikovcu biti smješten kulturni centar i centar Ruđera Boškovića.

Vlahušić je u svojoj replici kazao kako je zaborav Srđ je Grad po pitanju njegovog mandata frapantan.

„2014. ljetnikovac je funkcionira kao ljetno kino, a napravili smo i pothodnik. 2016. taj je koncept ušao u strategiju kulture. Od 2016. se na projektu ništa nije radilo, niti se tamo išta događalo“, kazao je.

„Ono što je najbitnije da se nešto stvarno napravi u ljetnikovcu Gučetić, koji je u istom stanju kakvo je bilo iz 1987.“, kazala je Marčinko, na što joj je Vlahušić odgovorio da je 2014. usvojen Zakon o obnovi spomeničke baštine po kojoj je pola prihoda od zidina išalo za obnovu.

„Srđ je Grad je bio protiv i dana danas branite privatnu udruga koja bez koncesije uzurpira ono najvrjednije što Hrvatska ima“, kazao je.

Capor je rekao Vlahušiću da nije u pravu te da se na Googleu može pronaći za što se Srđ je Grad zalagao.

„Uvidjeli samo da je velika opasnost za Grad, ako vi kao gradonačelnik stavite svoju šapu na taj novac. Više se ne sjećajam koje su sve nebuloze bile među projektima koje ste predlagali“, kazao je Capor.

„ Bili smo aktivno uključeni u smirivanje situacije između Grada i DPDS-a“, kazao je Viđen.

„Gdje ste bili kad je grmjelo? Bili ste aktivno na strani privatne udruge, a ne na strani grada. Niste vjerovali izabranim predstavnici Grada. Dubrovačke zidine su kovnice novca za ovaj grad“, ponovio je Vlahušić.

„Mi smo kao Gradsko vijeće tu da kontroliramo kako se troši gradski novac. Slučaj Šipan nije otišao u zastaru. S razlogom smo imali pravo sumnjati u nas. Temeljni trenutak, je kad se obećali da ćete organizirati referendum za Srđ, i onda to pogazili. Kako vam vjerovati?“, pitao je Capor.

Potrebica je kazao kako je tijekom pauze dogovoreno da će se dopuštati “lagano klizanje” s teme točke o kojoj se raspravlja.

Viđen je kazao kako nije točno što Vlahušić govori.

„Gospodine Viđen, sve što se rekli slažem se. Bili se predsjednik povjerenstva čiji su stavovi bili jasni 2016. Capor je rekao da ste u vremenu prije toga bili protiv toga da novac dolazi Vlahušiću“, kazao je Vlahušić.

Kristić je kazao kako su među projektima koji su izvršeni i potresna sanacija, a zanimalo ga je kako privatni vlasnici sudjeluju u investiciji.

“Temeljni problem koji imamo je nešto što je u nadležnosti Zavoda, a to je Plan upravljanja. U proračunu za 2023., za provedbu tog Plana namijenjeno je 13 tisuća eura, a potom su povećana na 40 tisuća eura, ali potrošeno je samo 9 tisuća eura. Nas gradonačelnik uvjerava da se provodi Plan upravljanja, da su životi stanovnika kvalitetniji. Plan upravljanja i njegovi ciljevi se nažalost ne provode. Slušamo samo propagandu. Ovaj iznos koji je previđen za Plan upravljanja to govori. Da se on provodi krajem 2023. bio bi proveden novi popis stanovništva, a gradska uprava za to nije imala volje. To su napravili građani i ti podaci 10 mjeseci stoje u Zavodu. Nemamo novu demografsku studiju. 2024. nemamo točan broj stanovnika u povijesnoj jezgri, imamo samo procjenu. A preko 30 tisuća eura nije potrošeno. Zaista, provodi li se Plan upravljanja i popravljaju li se uvjeti stanovnika u Gradu?“, upitao je Capor.

Gradonačelnik je kazao kako nositelj provedbe Plana upravljanja nije Zavod te da je zadnji popis stanovništva bio 2021.

„Na zboru građana su mi ljudi rekli da nisu željeli otvarati vrata i sudjelovati u tom popisu. To što jedna politička stranka sebi uzima za pravo da popisuje stanovništvo…Zamislite da HDZ, DDS odluči popisivati stanovništvo. Ovo je država koja ima svoje zakone. Pročitajte zakon o popisu stanovništva. Otkud vam pravo kucati na nečija prava, pitati osobne podatke pojedinaca, zloupotrebiti GDPR i doći do podataka koje netko u nekom trenutku može zlorabiti. Kako se popisivač legitimira prilikom ulaska u kuću? Politička stranke ne može vršiti popis stanovništva. Na ovoj točki će vas gospodin Capor iscrpljivati i pričati samo isključivo o onome što njega zanima i onda će otići”, kazao je Franković.

„Plan upravljanje je projekt pod Zavodom za obnovu. Politička stranke ne popisuju građane. To ste dva puta slagali, taj popis je vodio Kotar Grad, najniža razina funkcioniranja gradski tijela. Kako možete tvrditi da se može raditi o nezakonitom djelovanju, kad je popisivanje na isti način obavljeno 2016. Eksplicitno je rečeno da je broj građana koji žive u povijesnoj jezgri bitno manji od broj onih koji su prijavljeni. 1567  stanovnika je bilo 2016“, kazao je Capor.

„Ne želim se koristiti teški riječima. Gospodin Capor ne zna ono što govori ili namjerno izvrće istinu. Zavod za obnovu je koordinator provedbe Plana upravljanja. Akcijski plan u svakoj od stavki je predvidio koje je tijelo nadležno za što.Popis stanovništva se može raditi isključivo po zakon o popisu stanovništva. Popis stanovnika je proveden 2021. sukladno zakonskoj metodologiji”, kazao je Franković.

„Projekt Plana upravljanja i dalje nosi Zavod za obnovu. Planom upravljanja je bio previđen popis stanovišta po istoj metodologiji kao i pet godina prije. Službeni popis nam ne daje podatke za provedbu Plana. Popis se čuva u ZOD-u“, kazao je Capor.

„Kad čovjeku ponestane argumenta, jedino što mu preostaje je vrijeđanje. Nakon što sam govorio da ZOD nije nositelj Plana upravljanja, vijećnik Capor je izašao iz vijećnice i konzultirao se putem mobitela, a potom je rekao da je Zavod koordinator. I Zavod je koordinator, a Grad je nositelj Plana upravljanja. Kad promatrate proračuna jasno se vidi da su aktivnosti Plana upravljanja rasprostranjene kroz razne upravne odjele. To je točna tvrdnja. Kad nestane argumenata, sijedi vrijeđanje“, kazao je gradonačelnik

Točka je usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Agencije za društveno poticanu stanogradnju Grada Dubrovnika za 2023. godinu

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Boninova d.o.o. za 2023. godinu

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Čistoće d.o.o. za 2023. godinu

Bonačić Obradović  postavila je pitanje vezano uz Grabovicu.

„2019. je na Grabovici završavalo 5 tona manje smeća nego danas. Ako na Grabovici stalno radi buldožer i kompaktor Grabovica ima kapaciteta za rad do pred kraj 2025. Tko je točno odgovaran za održavanje dječjih igrališta?“

„Volio bih da organiziramo obilazak odlagališta na Grabovici, da vidite novi kompaktor otpada koji izvršava svoju funkciju, nove zidove. Grabovica korak po korak ide k zatvaranju. Realno je da bi to bilo do kraja 2025., a do tada neće biti otvoren centar za gospodarenje otpadom. Započeli smo s prikupljanjem ponuda za odlaganje otpada na nekom drugom mjestu. Čistoća će kupiti velike kompaktore koji će se puniti na Grabovici, nakon što svaki bude napunjen, oni će se šleperom voditi na mjesto odlaganja. Građani zbog toga ne smiju financijski patiti i troškovi odvoza neće pasti na njihova leđa. Čistoća je povećala broj korisnika i prihode i napravljen je veliki iskorak“, kazao je Franković.

Capor je kazao da je situacija u kojoj preko 90 posto tržišta otpada drži Pripuz rezultat rada HDZ-a.

„Vi ste to omogućili. Nije točno da ne postoje stvari koje povezuju Grabovicu i zagrebačko odlagalište. Kada se dogodio odron otpada na Grabovici i otpad je završio izvan folije o tome lokalni mediji nisu ni pisali, nit smo o tome govorili. Sjećate se afere suhi led i firme kojoj ste dali da izradi folije. Zašto Grabovica nije zatvoren? Firma koja je otišla u stečaj napravila je falsifikate po kojoj Grabovica spada u 3. zonu. Pronašao sam podataka da je angažiran 21 strani radnik. Je li nam poznato u kakvim uvjetima oni žive, jesu li oni adekvatni? Zabrinjava me i to što se govori da je Čistoća usmjerena na uvođenje novog sustava naplate otpada koji će se uvesti 2024. Bojim se da se to ne planira tako skoro. Uprava s gospodinom Tomaševićem je uvela novi sustav. Zamolio bih da mi odgovorite, što je bilo s autom koji je bivši direktor uzeo na leasing, je li ostalo u Čistoći“, pitao je Capor.

Gradonačelnik je kazao da ništa nije otklizalo van folije na Grabovici, već da se u vrijeme direktorice Gabričević otpad odlagao izvan folije.

„To smo mi riješili. Kandidat za gradonačelnika grada Zagreba je rekao da se ne može dozvoliti monopol i da bi poslove vratio pod okrilje Holdinga”, kazao je gradonačelnik te dodao da sustav odvođenja otpada ne funkcionira.

Franković je kazao kako mu se čini da su strani radnici zadovoljni smještajem te da je u više navrata razgovarao s njima.

„Rekao sam direktorima da moramo ići u korekciju plaća u svim komunalnim društvima. Oni odrađuju bitan i veliki posao“, poručio je Franković.

„U Zagrebu se otpad ne odvozi svaki dan, nisu uspjeli riješiti problem novim sustavom naplate otada. Često kad sam u Zagrebu, otvorim kantu i bacim pogled. Mnoge zemlje Europe trebale bi učiti od nas. Vezano uz Pripuza i Tomaševića, oni itekako dobro surađuju. Radnici imaju sto puta bolji smještaj nego doma. Žalostan što nismo pronašli radnike iz nama susjednih država. Meni je uvijek donja majica, bliža od paletuna“, rekao je Potrebica.

„U kojoj je fazi implementacija novog sustava naplate i što je s podzemnim spremnicima“, pitao je Deraković.

„Zagreb je po najavi krenuo u plave vrećice, u odvojeno prikupljanje otpada? Što je s tim kod nas, odgovor nisam dobio“, kazao je Capor.

„U Zagrebu se dogodila i devastacija rukovodećeg kadra i održavanja. Zagreb se prije prao tri puta tjedno to se sad ne radi. U Dubrovniku nije dobra disciplina odlaganja i količina odvajanja otpada. Uspoređivanje koji je duži, koji je kraći…“, kazao je Gjurašić.

„Mi uživamo percepciju čistog grada, ali granica je tanka. Teško je održavati taj standard, a to uspijevamo zahvaljujući našoj operativi. Imamo zastarjeli vozni park. I to nam je ogroman problem, kao i radna snaga, mehaničara nema. Imamo ogromni problem s plaćama zaposlenika u operativi, oni su podcijenjeni. Imamo nesrazmjer među plaćama zaposlenika u komunalnim društvima. Timaritelj ima plaću od 1500 eura, a naš zaposlenik oko 1100 eura. Odgajateljica u vrtiću ima manju plaću od timaritelja u azilu. Naši ljudi žive u lošijim uvjetima od stranih radnika koje smo doveli. Divim se tim ljudima. Ovaj grad mora napraviti sve da se plaće zaposlenika podignu u ozbiljnom iznosu. Što se tiče prelaska na novi način gospodarenja otpadom, mi nismo u skladu sa standardima koje bi trebali imati. Mnoga odlagališta nemaju kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada. To nosi i novi način obračuna, račun se kreira po broju otvaranja otpadomjera. Imamo i povećanje broja korisnika, ogroman broj ljudi nije plaćao usluge. Zahvaljujući tome i povećanim izdvajanjima Grada Čistoća je konsolidirana. No, trebat će veća ulaganja da se obnovi vozni park“, kazao je Kristić.

„Kada se kreće u novi model odlaganja i naplate? Ove godine ili se to odgađa? Mi odvajamo 13 posto otpada, a Zagreb 28 posto“, kazao je Capor.

„Što se tiče sustava naplate, idemo s ugradnjom podzemnih spremnika u Mokošici, i onda idemo u testni rad, i idemo u korak po korak u uvođenje novog modela. Plave vrećice nisu rješenje“, kazao je Franković.

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Domouprave d.o.o. za 2023. godinu

Vlahušić je pohvalio izvješće i rad Domouprave.

„Što bi značilo da Domouprava nije gradska i da ne upravlja s 9 tisuća stanova? Osnovi problem Domouprave je da direktor iz redova HDZ-a ima proračun od 400 tisuća eura, a upravlja s 9 tisuća stanova. Moj prijedlog je da se ne diže pričuva, nego da Grad izdvaja iz proračuna, da na raspolaganju Domouprava ima milijun eura. Nadam se da će HDZ ovo podržati“, kazao je.

Direktor Milković odgovorio je da imao ideju zaposliti meštre.

„Ovih tisuću intervencija zapravo izađe na 3 tisuće izlazaka na teren. Dobar meštar ima koliku mu treba. Za dovest dobrog meštra u Domoupravu trebalo bi mu dati plaću direktora. Čistačice za vrijeme sezone idu na bolovanje. Od 15 zaposlenih dvoje, troje je uvijek na bolovanju“, kazao je.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Dubrovačke baštine d.o.o. za 2023. godinu

Bonačić Obradović pohvalila je rad Dubrovačke baštine jer su značajno smanjili iznos subvencija od strane Grada Dubrovnika.

„Smatram da ste na dobrom putu da vlastitim aktivnostima možete financirati obnovu baštine i vlastite programe. Zasmetao me Bavarin koji je organiziran u Lazaretima, smatram da bi vi trebali tako nešto organizirati?“, pitao je Kristić.

Direktorica Milat Kralja kazala je da se Dubrovačka baština javila Gradu i TZ-u s inicijativom da organizira jedan takav događaj koji će uskoro i održati.

Capor  je postavio pitanje koliko Dubrovačka baština ima zaposlenih, odnosno je li se taj broj povećavao odnosno smanjivao.

„Vide se da su porasli vanjski troškovi. Potrošeno je 100 tisuća eura više“, kazao je Capor.

Direktorica je kazala da je zaposlena još jedna spremačica, da će mu popis vanjskih troškova dostaviti pismeno.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Dubrovačke razvojne agencije DURA d.o.o. za 2023. godinu

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Groblja Dubac d.o.o. za 2023. godinu

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Hotela Gruž d.d. za 2023. godinu

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Libertasa Dubrovnik d.o.o. za 2023. godinu

„Zahvaljujem direktoru, vozačima, zaposlenima rade izvanredna posao. No, Libertas vozi dvije skupine ljudi, turiste i naše građane. Radno aktivno stanovništvo platilo je preko milijun eura. 2 tisuće ljudi koristi autobus. Koliki broj turista koristi Libertas, znamo i to. Libertas je od Du Pass zaradio oko 900 tisuća eura. Tko god proda Du Pass oko 3 eura ide Libertasu. Ove godine samo 22 posto turista koristi Libertas. Možemo slobodno reći da više od 10 posto turista ne koristi Libertas. Taksi je postao javni prijevoz u ovom gradu. Promet se ne može riješiti dok uslugu javnog prijevoza obavljaju taksi vozila. Bez da se ta paradigma promijeni i bez da uvedeno za sve stanovnike da je prijevoz prema povijesnoj jezgri besplatan nećemo riješiti promet. Recimo da se uvede građanska kartica koja košta 10 eura. Taksi vozila bi trebala plaćati prelazak preko Ilijine glavice. Kako će Libertas onda živjeti. Autobusi voze goste s kruzera, a ne plaćaju. Prolazak preko Ilijine glavice bi se trebao plaćati za sve gospodarske subjekte i tad ćemo staviti Libertas zna zdrave noge. Polovica novca Libertasa su dotacije proračuna, a nije da direktori ne bi htjeli više zaraditi. Vozila su relativno nova. Libertas ne može zaraditi više od 3.5 milijuna eura, zato što taksisti i autobusi voze besplatno. Libertas je izgubio putnike, vozači se na Pilama probijaju kroz taksiste“, kazao je Vlahušić.

Bonačić Obradović kazala je da Libertas ima 307 zaposlenika te pitala je li to dovoljno za veći obim posla jednom kad se uvede Park n Ride.

Direktor Mekišić kazao je kako Libertas ima 165 vozača, a da je zaustavljen njihov odlazak.

„Na vrijeme i dovoljno intenzivno smo krenuli s prekvalifikacijama za D kategoriju, povećali smo plaće i relaksirali odnose unutar kolektiva. Vozači nam se odlučuju priključiti. Osim edukacije iz stranih jezika proveli smo i edukaciju za znakovni jezik. Mislim da će broj vozača još i porasti i da ćemo bez problema preuzeti prijevoz korisnika Park n Ride sustava“, kazao je.

Kristić je rekao da je pohvalno da Libertas ima mladi vozni park.

„Nemojmo biti opterećeni toliko prihodovnom stranom, već kvalitetom pružene usluge. Stanovnici Bosanke kazali su da tijekom vikenda nema linije, može li se to što napraviti?“, pitao je.

Mekišić je rekao su dobili zahtjev da povećaju broj polazaka s Bosanke, no da to nije moguće zbog vršnog opterećenja vozača te da će u narednom periodu nastojati udovoljiti i tom zahtjevu.

„Mislim da bi trebalo razmisliti o nekim stvarima o kojima je Vlahušić govorio. Ne možemo privatnim firmama naložiti da kupe ljudima abonamenat, ali to možemo naložiti gradskim firmama. Pa tko će se voziti svojim autom neka se vozi. Uvijek ćemo subvencionirati Libertas, manje ili više. Plaćaju li išta susjedne općine?“, pitao je Vićan, na što mu je Potrebica odgovorio nekoliko.

Potrebica, predsjednik Nadzornog odbora Libertasa, čestitao je zaposlenicima, koji su kako je rekao odradili lavovski posao.

„Svjesni smo odgovornosti prema građanima i linijama koje nemaju takvo opterećenje putnika, ali su potrebne, kako bi u svim dijelovima grada stanje bilo zadovoljavajuće. Imamo i frekventne linije, jedinicu i šesticu, koje bi u vršnom opterećenju mogle dobiti dodatne polaske. Naši vozači započnu na jednoj liniji, a završe smjenu na drugoj liniji. Libertas je javna usluga i kao takva je podložna kritikama. Vidim da je direktor uspostavio dobru komunikacija sa sindikatom “, kazao je Potrebica.

„Već smo nekoliko puta govorili da vozači nisu samo vozači, ide li se u smjeru da svaka stanica ima uređaje na kojima bi se mogla kupiti karta? Rijetko se vozim autobusom, možda 3 puta mjesečno, i platim kartu jednako kao netko tko se vozi 20 stanica? Jeste li razmišljali o sustavu plaćanja „koliko se vozim, toliko plaćam“? Bilo bi dobro da se uvede i večernja linija subotom za Bosanku“, kazao je Raguž.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Luke Dubrovnik d.d. za 2023. godinu

Za raspravu se ponovno javio vijećnik Vlahušić. Pohvalio je direktora Raguža i kazao kako na računu Luke ima 5 milijuna eura.

„Luka Dubrovnika ima na računu 40 milijuna kuna, a temeljni kapital je 11 milijuna kuna. Luka ima obvezu investirati 138 milijuna kuna, je li moguće napraviti dokapitalizaciju? Imali bi sva sredstva za napraviti ono što je po koncesiji. Jesmo li bliže terminalu, stojimo na istoj priči. Kad bi se to dokapitaliziralo Grad bi imao 90 posto vlasništva Luke“, kazao je Vlahušić.

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Sanitata Dubrovnik d.o.o. za 2023. godinu

“U Gružu postoji 4 tisuća kvadrata vrta pod ključem Vrtlara. Zašto se tamo ne mogu parkirati ljudi koji dolaze na placu? Sjednite s direktoricom Vrtlara. Na početku Ulice Janka Bobetka, može se napraviti garaža s četiri etaže, a radi se o prostoru u vlasništvu Grada. Sve je riješeno. Ljudi iz Gruža bi bili presretni s 200 mjesta u sustavu Sanitata”, kazao je Vlahušić.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju UTD Ragusa d.d. za 2023. godinu

Točka je usvojena uz jedan suzdržan glas.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Vodovoda Dubrovnik d.o.o. za 2023. godinu

Kristić  je pitao što je s kanalizacijskom sustavom u Mokošici, kad će biti pušten u rad.

„Što se tiče Mokošica, već smo sustav trebali pustiti u rad. Neki tenderi kao Stradun i hidrotehnički tunel su odrađeni bez problema, a s nekima ima problema. Što se tiče Mokošice naplatili smo izvođaču bankovnu garanciju od 350 tisuća eura. Pozvali smo građane da podnesu zahtjeve za priključenje, a zahtjev za tehnički pregled je predan službama Grada. Sve je spremno da se i stanovnici Štikovice i Vrbice spoje na sustav. Gradonačelnik vam je spomenuo Knežicu, nije to baš tako jednostavno. Imate veliki problem na tržištu pronaći kvalitetne firme. Očekujem da idućeg tjedna službe grada izađu na teren, ishodujemo uporabnu dozvolu i da do kraja godine svi budu spojeni“, kazao je predsjednik Uprave Vodovoda, Lukša Matušić.

Vlahušić je pitao služili li hidrotehnički tunel u Srđu građanima i što on donosi u kombinaciji s pročistačem.

„Što se tiče tunela ispod Srđa mi smo radove završili, možda do kraja mjeseca to bude i objavljeno. Dobio se moderni cjevovod od 3 kilometra. Dubrovnik je jedan od rijetkih gradova koji ima pročistač, a ovo je bio prirodan slijed, da imamo moderan cjevovod, kojim će biti za idućih 50 godina riješeno pitanje vode. Europska unija traži smanjenje kriterija za pitku vodu s 4NTU na 1NTU“, kazao je Matušić.

Capor je pitao koja razina padalina koju naš sustav ne može evakuirat.

„Sad smo imali 120 litara padalina. Koje je naše vršno opterećenje?“, pitao je.

„Razumijem pitanje, ali teško je dati odgovor s razine Vodovoda. Što se tiče sustava odvodnje za koji je nadležan Vodovod, da se trenutno dogodi još pola izgradnje koja je dogodila od 90-ih to sustav može izdržati. U Gružu se čuje sustav jer može primiti puno više nego što kroz njega ide. Problem je u oborinskoj odvodnji, koja se zadnjih 30 godina najmanje gradila. Ima pojedinca koju su komotni, pa se naknadno ubodu u sustav. Sustav vodoopskrbe i odvodnje može podnijeti svu ovu izgradnju pa i više od toga, ali treba izgraditi oborinsku odvodnju“, kazao je Matušić.

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju godišnjeg izvješća o poslovanju Vrtlara d.o.o. za 2023. godinu

Bonačić Obradović čestitala je direktorici što je Vrtlar godinu završio u plusu, a pitala je što je s rasadnikom u Zatonu.

Direktorica kazala da će rekonstrukcija rasadnika biti završena za mjesec dana.

Dnevni red je iscrpljen.

Završena je današnja sjednica Gradskog vijeća.