U Centru za mlade danas je predstavljen projekt „Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora”, te se održao okrugli stol o perspektivi mladih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Na predstavljanju projekta dr. sc. Stjepan Šterc, demograf iznio je zanimljive podatke istraživanja provedenih u sklopu ovog projekte.
“Kad pogledamo demografske podatke, a onda i realne projekcije, naša demografska situacija izgleda nevjerojatno loše. Zamislite zemlju koja je lani imala 27 000 stanovnika više umrlih, nego rođenih. 2020. umrla je u RH 21 000 stanovnika više, nego što je rođeno. U tri godine izgubili smo 70 000 stanovnika samo prirodnim putem. Naši političari dok se to događa mirno promatraju praktički nestanak Hrvata, a ne rade ništa, osim što sve zamotaju u fini celofan”, kazao je profesor Šterc, koji je ipak optimist i ima i prijedloge za rješenja.
“Iseljeništvo je naš potencijal. Hrvatska je treća zemlja u svijetu iza Irske i Izraela, koja ima više stanovnika u iseljeništvu, nego u zemlji. Naši iseljenici hrvatskom proračunu i gospodarstvu doprinose sa više od 20 milijardi kuna jer svoje novce šalju obiteljima u našu zemlju. To je više nego što godišnje zaradi turizam i više od svih velikih investicija. Zašto ne bismo mi tim našim ljudima omogućili da povlašteno ulažu u Hrvatsku? Zašto ulaganja iseljenika u Hrvatsku ne bismo oslobodili od poreza, kao što to rade Irska i Izrael i uspješno vraćaju svoje iseljenike doma, a ujedno i unaprjeđuju gospodarstvo vlastite zemlje”, kazao je Šterc, a njegove izjave temeljene su na istraživanju demografskog potencijala hrvatskog iseljeništva, provedenog u sklopu ovog projekta.
“Ono što nam govori da su naši iseljenici ipak vezani za zemlju su podatci našeg istraživanja, koji kažu kako tek 13 posto iseljenih mladih ne zna koliko će ostati u inozemstvu, a tek 8 posto tvrdi da se nikad neće vratiti. Velika većina planira ostati u drugim zemljama dok ne riješi egzistencijalne probleme. Podatci istraživanja kažu kako nije riječ o novoj političkoj emigraciji.
Zanimljiv je podatak iznio Šterc o biračkom tijelu u Hrvatskoj, kazavši kako se u zadnjih 20 godina značajno izmijenila struktura stanovništva. Čak 2 milijuna birača, koji su imali pravo glasa 2001. je umrlo, a 850 000 mladih je steklo pravo glasa.
“Stranke koje vladaju zemljom HDZ i SDP malo su se u tom razdoblju promijenile, pa kad nema dobre pozicije i opozicije, mladi se okreću bilo kome. To je razlog zašto mlade treba uključiti u politiku i u odlučivanje”, kazao je Šterc.
Situacija u našoj županiji, za razliku od drugih pograničnih područja u RH, gdje je došlo do pada stanovništva i do 50 posto, je dobra.
“U Dubrovniku se ne događa depopularizacija zbog tradicije, zbog atraktivnosti mjesta, ali i zbog mnogih mjesta koja se prirodno održavaju i pozitivnog migracijskog rezultata”, kazao je Šterc.
Dr. sc. Aleksandar Vukić, znanstveni suradnik s Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu kazao je, među ostalim, kako je kapital i visina plaće sasvim realan i osnovni razlog iseljavanja iz siromašnijih u bogatije zemlje. Ali i da je glavni trend iseljavanja iz Hrvatske, prema istraživanjima provedenim u okviru ovog projekta, zaustavljen.
“Čak 70 posto mladih ne razmišlja ili vrlo rijetko razmišlja o preseljenju u inozemstvo. U Dubrovniku je taj trend još više izražen. Mladi više ne traže razlog odlaska u korupciji i nepotizmu, kako je to bilo prije nekoliko godina”, kazao je profesor Vukić, dodavši kako projekt teče i istraživanja još nisu konačno obrađena.
U sklopu ovog projekta napravljeno je istraživanje o preferencijama mladih vezanima za iseljavanje iz Hrvatske. Prije tri godine istraživanja su govorila kako je glavni razlog iseljenja mladih, osim onog ekonomskog, korupcija, no nakon koronakrize, pojavila se nova kategorija presudna za odabir mjesta života, pa je tako osjećaj slobode u prostoru i vremenu doveo do promjene mišljenja kod mladih. Jer se ta sloboda tijekom koronakrize puno više osjećala u Hrvatskoj nego u drugim, za preseljenje poželjnim zemljama EU. Ono što mlade frustrira je pasivnost upravljačke strukture u državi, koja nema sluha za mlade.
Na okruglom stolu, sudjelovali su, uz gore navedene, i doc. dr. sc. Marinko Marić, docent na Sveučilištu u Dubrovniku, Marko Žmirak, predsjednik Centra za karijere mladih Dubrovnik, Ivan Majstorić, voditelj projekta Mreža 2050 – Demografija te Marko Grgurević, viši savjetnik za skrb o djeci i mladima Grada Dubrovnika te mladi zainteresirani za temu.
A stigla je i Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije zadužena za demografiju.
“Demografija je inače pitanje svake članice posebno, a ne Europske unije, međutim ovo je prva Europska komisija koja je ustanovila portfelj “demografija” jer smo na osnovu brojki zaključili da je Europa kontinent koji stari da su stope rađanja i mortaliteta ustanovili da Europa općenito gubi svoje stanovništvo, a pogotovo ono radno sposobno. Ono što ja radim je pokušaj da korištenjem europskih politika i europskih fondova jest učiniti da život u zemljama članicama bude što ugodniji i bolji. Mi se ne bavimo brojenjem mrtvih i rođenih. Mi stvaramo ekonomske i socijalne uvjete da bi se bolje živjelo i da bi mlade obitelji odlučivale imati više djece. Osobni je izbor svakoga hoće li ili neće imati djecu. Time se ne bavimo, ali stvaramo uvjete kako bi mladi ipak odlučili rađati djecu”, kazala je Šuica.
“Ono što statistike pokazuju je da živimo u Europi u prosjeku deset godina dulje. To je naravno dobro, ali kako ćemo osigurati da mirovinski sustavi i svi drugi funkcioniraju. Morat ćemo i raditi dulje. U tom smislu smo napravili Atlas demografije, koji je postao osnova svih politika EU. Danas se ne može planirati niti jedna ekonomska politika ako se demografski podatci ne uzmu u obzir. Vi znate da je Europa danas govori o dvjema tranzicijama, jedna je klimatska druga je digitalna, ali bez demografske tranzicije sve ovo nema nikakvog smisla. Demografija prožima sve portfelje i politike EU. Zanimljiv je podatak kako je Europa 80 posto ruralno područje prostorno, a na tih 80 posto prostora živi samo 1/3 stanovnika. To je ogromni potencijal. Sve politike služe da bi se život na ruralnim područjima učinio ugodnim, a za vrijeme kovida naučili smo lekciju da je život ugodniji na ruralnim dijelovima. Činimo sve da bi vratili one koji su iselili i da stvorimo uvjete za one koji su ostali da izaberu gdje će živjeti”, zaključila je Dubravka Šuica.
Projekt „Mreža 2050 – Demografija, od izazova do odgovora” sufinanciran je sredstvima Europskog socijalnog fonda.
Temelji se na međusektorskoj suradnji s ciljem kreiranja smjernica za razvoj javnih politika temeljenih na znanstvenim dokazima.
SSMH je udruga mladih koja se niz godina bavi demografskim trendovima u Hrvatskoj, upozorava na moguće posljedice negativnih demografskih trendova te zagovara cjelovite javne politike usmjerene mladima i obiteljima. ovim projektom žele doprinijeti stvaranju poticajnog okruženja u kojem će javne politike iz područja demografije imati pozitivan učinak na društveno-gospodarski razvoj Hrvatske, ali i potaknuti konstruktivnu javnu raspravu oko pitanja demografske revitalizacije nakon objavljenih rezultata popisa stanovništva.
