Fran, Luka i Nikša, donedavni maturanti, a danas već brucoši, ostvarili su briljantne rezultate, koji su ih svrstali među najuspješnije pristupnike, ovogodišnje državne mature. Sva trojica pohađala su Gimnaziju Dubrovnik. Dok su Fran i Luka izabrali matematičko-prirodoslovi smjer, Nikša se odlučio za opći. S novopečenim studentima koji su dokaz da se trud, rad, kao i ulaganja u obrazovanje isplati porazgovarali smo o protekloj školskoj godini, pisanju državne mature pod epidemiološkim mjera, kao i njihovim planovima za budućnost.
Fran Mišković ostvario je izvanredan rezultat iz čak četiri ispita. Riješio je 96,67 posto testa iz fizike, što ga je svrstalo na 20. mjesto na državnoj razini, što u centilima iznosi 99.72. Inače, ispitu fizike ove je godine pristupilo 6486 pristupnika. Riješio je ispravno i 96,30 posto testa iz matematika i to na A razini, po čemu spada u 99.20 centil, te je na 78. mjesto među 9571 maturanata koliko ih je ovo godine pristupilo ispitu. Briljirao je i na A razini testa iz engleskog. Riješio je točno 94,83 posto testa te spada u 99.72 centil, te je zauzeo 902. od 16969 pristupnika, a dobio je i ocjenu odličan na A razini testa iz hrvatskoj jezika.
Luka Bokić riješio je 90,19 posto ispita iz hrvatskog jezika na A razini te spada u 99.70 centil. Luka je tako zauzeo 59. mjesto među 19298 pristupnika.
Nikša Kovačić ostvario je odličan rezultat na ispitu iz njemačkog jezika i to na A razini. Riješio je 93,67 posto testa, po čemu je među 480 pristupnika zauzeo 35. mjesto te spada u 92,92 centil.
Ostvarili se izvanredne rezultate na državnoj maturi, kako vam je to pošlo za rukom? Jesu li vaši rezultati plod kontinuiranog učenja posljednje četiri godini ili ste se morali dodatno pripremati?
Fran: Kroz svoje školovanje sam pokazivao interes za mnoge predmete, zbog čega nije bilo teško tako dobro napisati sva četiri testa, ali sam se potrudio kako bih u potpunosti mogao iskoristiti svoj potencijal. Ne bi rekao da je samo do četiri godine srednje škole, ali ni da je samo do priprema. Učenje mi je bila velika i čvrsta osnova, a samostalne pripreme su mi bile vrlo važne kako bih ponovio i provjerio svoje znanje.
Luka: Učio sam kroz sve četiri godine, međutim, većinu uspjeha pripisujem samostalnoj pripremi uz pomoć skripti za maturu iz hrvatskoga jezika. Uz to, naša profesorica Marina Đanović nam je pomogla pripremajući nam kvizove i odgovarajući nam na pitanja koja smo imali za nju. Moram joj ovim putem zahvaliti što nam je bila dostupna čak i nakon završetka škole.
Nikša: Za ovu maturu sam se najviše pripremao za esej koji mi je najčešće problem. Uz stalni rad sam se pripremao dodatno kao za neko natjecanje. To je puno pomoglo postizanju dobrih rezultata.
Pandemija koronavirusa itekako je utjecala na školsku godinu. Je li vam ta situacija pomogla ili pak odmogla u pripremama za maturu?
Fran: Teško je reći što bi bilo da pandemija nije nastupila, ali smatram da je online nastava bila vrlo naporna, pa mi je dugo trebalo da počnem s ozbiljnim redovitim pripremama. S druge strane, online nastava nam je omogućila videokonferencije s profesorima, u mom slučaju s profesoricom matematika Jelenom Varezić i profesoricom fizike Andreom Sebastijani, koje bi inače možda bile zauzete. Dakle, za ta dva predmeta sam se počeo pripremati još za vrijeme nastave, ali pripreme iz svih predmeta su počele tek pred zaključivanje ocjena.
Luka: Utjecala je jako, a što najviše zamjeram pandemiji jest to što zadnjih par mjeseci srednje škole uopće nismo bili okupljeni kao razred, zajedno u klupama. Za pripremu mi je čak i pomoglo, jer dok je sve bilo zatvoreno, imao sam više vremena za pripremu. Za maturu iz hrvatskoga jezika sam se pripremao oko tri tjedna.
Nikša: Zbog online nastave samo imao više vremena za pripremu, mogao sam bolje raspodijeliti to vrijeme. Pripremao sam se kroz cijelu godinu, a posebno od početka pandemije zahvaljujući vremenu koje sam dobio.
Polaganje ispita državne mature je uvijek stresno. Kako je to bilo ove godine, uz epidemiološke mjere koje su tad bile na snazi?
Fran: Epidemiološke mjere mi nisu zadavale puno problema, osim što sam zbog toga morao nešto ranije ustati, radi formiranja grupa koje su jedan po jedan ulazile u školu. Matura mi općenito nije bila previše stresna pri pisanju. Stres bi nastupio pri izlasku iz učionice.
Luka: Mislim da nije bilo ništa stresnije zbog mjera jer su se mjere odnosile uglavnom na udaljenost među učenicima i broj učenika po razredu, tako da nam ništa nije otežalo.
Nikša: Matura je svakako stresna i mislim da ne bi bilo razlike što se stresa tiče bez epidemioloških mjera.
Na koje ste fakultete “upali”, a koje ste kraju izabrali i zašto?
Fran: Prijavio sam matematiku u Zagrebu i Splitu, Strojarstvo u Zagrebu i Splitu i FER. Upao sam na svih pet fakulteta, a na oba studija strojarstva te na matematici u Splitu bio sam prvi na listi. Zadovoljan sam što sam i na FER-u ostvario vrlo visoko petnaesto mjesto. Na kraju sam odabrao inženjersku matematiku na PMF-u jer me matematiku zanima od malih nogu i njom se bavim i u slobodno vrijeme. Fizika mi je također privlačna, zbog čega sam razmišljao da upišem strojarstvo, ali sam shvatio da me matematika puno više privlači.
Luka: Upao sam na sve što sam stavio kao izbor, a to su psihologija na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i u Zadru, FER, Šumarski fakultet u Zagrebu i nastavnički smjer fizike također u Zagrebu, a na kraju sam odabrao psihologiju u Zagrebu jer me to najviše zanima.
Nikša: Dvoumio sam se između studiranja jezika u Zadru i informatike u Zagrebu. Na kraju sam se ipak odlučio za studij informatike u Zagrebu. Informatika je nešto što me oduvijek zanimalo i zato je moja odluka pala baš na taj studij.
Gdje se vidite u budućnosti, kakvi su vam planovi? Namjeravate li ostati u Hrvatskoj ili se kao i sve veći broj mladih vidite u inozemstvu?
Fran: Plan je završiti studij, a nakon toga se nadam zaposlenju u struci. Nekoliko poznanika koji studiraju odnosno studirali su matematiku rekli su mi da matematičarima nije tako teško pronaći posao i nadam se da će tako i ostati. Nadam se da ću moći ostati u Hrvatskoj ali ako se pojavi kakva velika prilika u inozemstvu, kao što bi i svi napravili, razmislit ću o njoj.
Luka: Ne mogu ništa jasno znati u ovome trenutku, ali volio bih provoditi istraživanja i eventualno raditi s ljudima. Prvi mi je plan završiti fakultet i tamo se usmjeriti na ono što me najviše zanima iz polja psihologije. Volio bih kada bih mogao ostati u Hrvatskoj jer je stvarno predivna zemlja i nigdje nije kao kod kuće, ali budem li primoran, odlazak u inozemstvo je opcija.
Nikša: Plan za budućnost mi je ostanak u Hrvatskoj, ali nikad se ne zna. U inozemstvo bi pošao ako mi se ukaže dobra prilika, neki posao koji bi volio raditi. U tom slučaju bi pošao u inozemstvo, ali zasad planiram ostati u Hrvatskoj.
