Hrvatski šampioni u odvojenom prikupljanju komunalnog otpada su male međimurske općine, koje su po stopi odvajanja stale su uz bok najnaprednijim europskim sredinama. Slijede ih općine otoka Krka, dok hrvatski prosjek ostaje ispod 20 posto, a Karlovačka i Dubrovačko-neretvanska županija imaju najveći broj lokalnih jedinica koje odvajaju 0 posto svog otpada.
Objavljeni su podaci iz Preliminarnog izvješća Zavoda za zaštitu okoliša i prirode o odvojenom sakupljanju komunalnog otpada u sklopu usluga jedinica lokalne samouprave za 2020. godinu. Hrvatska je do 2020. godine trebala dostići stopu recikliranje 50 posto, a postigli smo tek na 18 posto tijekom 2020.
U najjužnijoj hrvatskog županiji općine koje uopće ne recikliraju otpad su: Kula Norinska, Zažablje u dolini Neretve, Lumbarda i Smokvica na Korčuli, te Janjina i Ston na Pelješcu. Ali i gradovi Opuzen i Korčula.
– Ston se nalazi na rubu rezervata prirode Malostonski zaljev i uvelike živi od ekološki vrlo osjetljivih školjki koje uzgaja u tom rezervatu. Načelnik općine Ston, Vedran Antunica, kaže da su zbrinjavanje otpada povjerili privatnoj tvrtki koja se “uspješno bavi”, prikupljanjem sekundarnih sirovina. Na pitanje kako to organizira i koliko na ta način odvaja, nije znao reći. “Dosta, dosta odvajaju”, kazao je. Požalio se da ih u tome onemogućuje otkup sirovina i odvoz smeća u Neum. Mediji su u više navrata pisali kako Neum protuzakonito uvozi smeće s Pelješca. Neumska deponija smeća Klepovica nalazi se na krškoj podlozi, na kojoj se smeće povremeno pali. Udaljena je 4,7 km od morske obale u Neumu i 5,5 km od Malostonskog zaljeva, u pravcu kretanja podzemnih voda. Na pitanje ima li općina Ston kontejnere za razvrstavanje, Antunica je kazao da nema. “Mi imamo zemljopisne limite kojih morate biti svjesni. Mala smo općina i zakon nam nije dopuštao deponiranje smeća, takav je bio zakon za otoke”, kazao je za green.hr.
Kad je riječ o gradovima najbolji po odvajanu je grad Prelog sa 66 posto odvojenog otpada, slijede ga Krk i Koprivnica s 51 posto, pa Čakovac s 47 te dalje Buzet, Varaždin, Cres, Ludbreg, Mali Lošinj te Rab.
Među gradovima s oko 40 000 stanovnika pa naviše, Dubrovnik je s 15,46 posto odvojenog otpada na 7. mjestu, kao i Bjelovar, a bolji su Rijeka i Zagreb sa 16 posto, Osijek s 28 i slavonski Brod s 29 posto te Varaždin s 40 posto odvojenog otpada. Velika Gorica je na 14, a Pula na 12 posto, dok su Karlovac, Sisak i Zadar na 7 posto, a Split na tek 3 te Šibenik i Kaštela ispod 1 posto.
S obzirom na skoro zatvaranje Grabovice i ne tako skoru izgradnju Centra za gospodarenje otpadom, Dubrovnik i okolne općine uskoro će morati ili više odvajati ili puno više plaćati odvoz smeća na neke druge udaljene lokacije.
