Na listi najpoželjnijih poslodavaca zamjetan je skok tehnoloških kompanija kao što su Google Hrvatska, Microsoft Hrvatska te Ericsson Nikola Tesla koje su ove godine ušle u top 20
Tko su najpoželjniji poslodavci u Hrvatskoj i koji su razlozi njihove atraktivnosti otkriva devetnaesto po redu istraživanje* o poslodavcima prvog izbora, koje provodi Alma Career Croatia koja upravlja portalom MojPosao. U istraživanju provedenom tijekom 2023. godine sudjelovalo je više od 25.000 ispitanika.
Četrnaestu godinu za redom najpoželjniji poslodavac u Hrvatskoj je tvrtka dm-drogerie markt d.o.o. Drugo mjesto i ove godine zauzeo je LIDL d.o.o. dok je treće mjesto ponovno otišlo Rimac Groupi d.o.o.
Poredak poslodavaca prvog izbora je sljedeći:
Na listi najpoželjnijih poslodavaca zamjetan je skok tehnoloških kompanija kao što su Google Hrvatska, Microsoft Hrvatska te Ericsson Nikola Tesla koje su ove godine ušle u top 20.
Što čini razliku?
Kako bi otkrili koje su to male tajne koje čine razliku među poslodavcima, ispitanike smo zamolili da odaberu do tri faktora koja po njihovom mišljenju najpoželjniji poslodavac mora ima.
Najviše ispitanika (45%) označilo je dobre međuljudske odnose, odnosno dobru atmosferu na radnom mjestu kao ono čime ih privlače najpoželjniji poslodavci. Na drugom mjestu našao se dobar tretman od strane nadređenih, a ovu stavku je odabralo čak 43% ispitanika, dok se na trećem mjestu našla sigurnost radnog mjesta (43%). Među manje bitnim faktorima su društvena odgovornost kompanije, nematerijalne beneficije te prilika za hijerarhijsko napredovanje.
Bonusi i fleksibilnost kao najpoželjnije beneficije
Svi mi, naravno, radimo prvenstveno za plaću, ali dodatne beneficije su uvijek dobrodošle. Među najpoželjnijim beneficijama su: bonusi za izvanredna postignuća (64%), slijedi fleksibilno radno vrijeme (51%) te naknada za putne troškove (51%). Među manje popularnim beneficijama su pokriveni ili subvencionirani troškovi kulturnih ili sportskih aktivnosti, bonus za preporuke te subvencioniranje opuštajućih aktivnosti (wellness masaža…).
Često razmišljamo o otkazu
Gotovo polovica ispitanika (47%) često razmišlja o promjeni poslodavca, dok ih trećina (35%) ponekad o tome razmišlja. Svega svaki peti ispitanik (18%) uopće ne razmišlja o promjeni posla.
Međutim, ispitanici koji rade kod svog poslodavca prvog izbora u puno manjoj mjeri razmišljaju o promjeni posla, nego oni koji ne rade kod svog poslodavca prvog izbora. Više od polovice ispitanika (54%) koji rade kod svog poželjnog poslodavca uopće ne razmišlja o promjeni posla, dok je takvih svega 9% među ispitanicima koji ne rade kod svog odabranog poslodavca. Njih, pak, više od polovice (55%) često razmišlja o promjeni posla, naprema svega 11% onih koji često razmišljaju o promjeni posla, a rade kod svog poželjnog poslodavca.
Sukladno ovim rezultatima ne čudi podatak da 48% ispitanika aktivno traži posao, dok ih naredna trećina (38%) ne traži posao, ali ukoliko bi ih poslodavac kontaktirao razmislili bi o tome. Svega 14% ispitanika uopće ne traži posao. Također, posao u većoj mjeri traže oni ispitanici koji ne rade kod svog poželjnog poslodavca (51%) nego oni koji rade kod poželjnog poslodavca (njih svega 17% traži posao).
O istraživanju:
Istraživanje o poslodavcima prvog izbora proveo je Alma Career Croatia putem MojPosao (www.Moj-Posao.net) portala na uzorku od više od 25.000 ispitanika tijekom 2023.. godine. Istraživanje se provodi na godišnjoj razini devetnaestu godinu za redom.
Važno je napomenuti, istraživanje se temelji isključivo na percepciji ispitanika o samim tvrtkama i njihovom slobodnom izboru (u istraživanju NISU unaprijed ponuđeni nazivi tvrtki). Cilj istraživanja bio je saznati koji su, i zbog čega, poslodavci na hrvatskom tržištu rada najatraktivniji općoj javnosti te istaknuti one koji su najviše napredovali.
Od ispitanika se tražilo da imenuju (redom) tri svoja poslodavca prvog izbora (tj. poslodavca ‘prvog’, ‘drugog’ i ‘trećeg’ izbora). Bodovalo se tako da su poslodavci ‘prvog’ izbora dobili 3 boda, ‘drugog’ izbora 2 boda i ‘trećeg’ izbora 1 bod te se na temelju toga izračunavao ukupan poredak poslodavaca.
