Moringa oleifera pripada porodici Moringaceae. Raste u Indiji, koja je ujedno i njezin najveći proizvođač, Indoneziji, na Šri Lanki, Karibima, u Africi, Srednjoj i Južnoj Americi, a odnedavno se uzgaja na Kanarskim otocima (Fuerteventura i Tenerife). Indija godišnje proizvede oko 1,3 milijuna tona mahuna moringe na površini od oko 400 kvadratnih kilometara.
Moringa uvijek raste u skupinama. Nazivaju je drvom života, čudesnim drvetom te mothers best friend jer povećava kvalitetu, količinu mlijeka i opskrbljuje dijete optimalnom količinom hranjivih tvari. U Africi moringu nazivaju nebedaye, što znači nikada ne umrijeti.
Moringa je imuna na bolesti i nametnike i uspijeva na suhoj klimi i pješčanom tlu. Ima snažan i dugačak korijen koji osigurava preživljavanje u suhim predjelima. Brzina rasta moringe je zapanjujuća. U godinu dana naraste do šest metara visine, a već u prvoj godini daje plod. Jedno drvo godišnje proizvede 5000 sjemenki te ih se po hektaru površine može prikupiti do tri tone.
Moringa oleifera, ako je se ne podrezuje, naraste do dvanaest
metara visine. Drvo je svijetle kore i savitljivo. Listovi su
dvostruko peroliko rascijepljeni i podsjećaju na bagremovo lišće.
Mahune vise prema dolje i narastu do 90 centimetara. Sjemenke su
raspoređene u tri reda. Od deset kilograma sjemenki može se dobiti
od dvije do tri litre moringina ulja. Moringa najbolje uspijeva na
temperaturama između 25 i 40 °C. Ne podnosi dugotrajni mraz, a
prestaje rasti pri temperaturi ispod 15 °C. Svaki dio tog drveta –
cvjetovi, kora, listovi, smola, korijen, sjemenke, ima ljekovito
djelovanje. Tako se moringa koristi u terapiji u mnogim indijskim
bolnicama. Prah njezina lišća upotrebljava se kao začin u umacima
i juhama, a svježi se listovi kuhaju kao špinat. Prskanjem
tekućinom od njezina lišća potiče se rast biljnih kultura.
Sa
svojih od 100 do 130 tona po hektaru čini najveću biomasu od svih
konzumnih biljaka. Zbog moringine iznimno velike biomase na najmanjoj
mogućoj površini, uzgoj joj je visokoisplativ i u proizvodnji
prehrambenih namirnica i u dobivanju energenata. Moringu se može
preraditi u bioetanol, a kao izvor energije ima dugu tradiciju, prije
svega u Brazilu. Čak se i njezini nusproizvodi mogu upotrijebiti kao
gnojivo ili hrana za stoku.
Moringa može osigurati i
poboljšati opskrbljenost hranjivim sastojcima u zemljama u razvoju,
a može imati važnu ulogu i u borbi protiv klimatskih promjena.
Budući da dolazi iz polupustinjskog kraja, njome bi se moglo
zaustaviti širenje Sahare prema jugu i daljnje formiranje stepe i
erozije tla.
Tradicionalna upotreba listova moringe
Lišće moringe tradicionalno se upotrebljava u Indiji za reguliranje krvnog tlaka i kao pomoć u liječenju anksioznih stanja. Usitnjeno lišće moringe pomiješano s medom i kokosovim mlijekom prepisuje se u liječenju dizenterije, proljeva i upalnih stanja crijeva. Sok od lišća ili prah pomiješan s vodom ili sokom od mrkve potiče izlučivanje tekućine i tako pomaže kod zadržavanja vode u tijelu. U Indiji i Nikaragvi za glavobolju i migrenu lišće i mladi pupoljci utrljavaju se na sljepoočnice. U Indiji i na Filipinima na otekline žlijezda i zglobova stavlja se topli oblog od lišća. Zbog antibakterijskog djelovanja, sok od lišća koristi se za čišćenje i dezinficiranje kože, a u Nikaragvi, Gvatemali i Senegalu i za bronhitis, infekciju očiju, upalu srednjeg uha i skorbut. Lišće se primjenjuje i za čišćenje od crijevnih parazita i kod zatvora. Na Filipinima je lišće moringe omiljeno sredstvo za poticanje mlijeka u dojilja. Također pomaže u liječenju slabokrvnosti.
Prema ajurvedi sam list moringe sprječava više od 300 bolesti. Mnoga djelovanja koja se pripisuju moringi potvrđena su modernim znanstvenim studijama.
Zbog iznimno bogatog sastava, Moringa oleifera bila je predmet istraživanja brojnih studija i puno više se istraživala od drugih biljaka. Objavljeni podaci često su različiti, vjerojatno zbog razlike u tlu, klimi, starosti biljke i tehnikama obrade.
Moringa je sjajan izvor minerala poput kalija, kalcija, magnezija i željeza. Sadrži sve vitamine u uravnoteženom odnosu: vitamine C, E, F, K, beta-karoten i pr uravnoteženom odnosu i za ljude biodostupnom stanju.
U moringi nalazimo esencijalne aminokiseline: izoleucin, leucin, lizin, metionon, fenilalanin, treonin, triptofan, valin kao i aminokiseline alanin, arginin, asparaginsku kiselinu, glutaminsku kiselinu, glicin, histidin, prolin, serin, tirozin i cistein.
Od arginina tijelo gradi hormon rasta koji je među ostalim odgovoran i za izgradnju hrskavice te se njegovim pojačanim stvaranjem mogu smanjiti bolovi u leđima uzrokovani problemima s ovitamin A, vitamine B skupine: B1, B2, B3, B6 i B12 i kolin. Moringa se ističe u biljnom svijetu jer sadrži sve esencijalne i neesencijalne aminokiseline u intervertebralnim (međukralježničnim) diskom. Moringa je izvrstan izvor svih esencijalnih i neesencijalnih aminokiselina te se preporučuje u prehrani sportaša, bolesnih ljudi, ljudi koji se bave umnim i kreativnim radom, trudnicama, djeci, veganima i ljudima koji su opterećeni stresom.
Djelovanje Moringe
Mnoge znanstvene studije potvrđuju da ekstrakt lista moringe smanjuje trigliceride i kolesterol u serumu te povišeni krvni tlak. Moringa smanjuje i oksidaciju kolesterola te tako štiti arterije od nakupljanja plaka, a preporučuje se i za zaštitu kardiovaskularnog sustava. Pokusima na štakorima ustanovilo se antispazmolitično, antiulcerozno i hepatoprotektivno djelovanje lista moringe.
Vodeni ekstrakt lista regulira hormone štitne žlijezde, može se koristiti u liječenju hipertireoze i pokazuje antioksidativni učinak. Nedavni izvještaj pokazao je da se list moringe može koristiti profilaktički ili terapeutski kod infekcija uzrokovanih Herpesom simplexom virusima tipa 1 i mogu biti učinkoviti u liječenju sojeva otpornih na aciklovir (lijek za liječenje virusnih infekcija).
Moringa je posebno dobar izvor polifenola kojima je znanstveno dokazano antiinflamatorno, antimikrobno, antifungalno, diuretičko, antihepatotoksično, antihipertenzivno, antiaritmično, antikoagulirajuće, spazmolitičko, kardiotonično, antialergijsko, antiulkusno, analgetsko, antimalarično, hipoglikemijsko i antioksidativno djelovanje.
Moringa sadrži biljne hormone, citokinine koji djeluju na rast i razvoj biljke. Posebno se ističe zeatin koji utječe na preživljavanje stanica, opskrbljivanje hranjivim tvarima i kisikom, rast i diferencirani razvoj. U studijama Sveučilišta Aarhus u Danskoj, zeatin se pokazao vrlo djelotvornim u tretiranju oštećenja kože uzrokovanih suncem te starenjem kože (pojave bora i staračkih pjega). Moringa je bogat izvor klorofila koji jača naš imunološki sustav i snagu samozacjeljivanja. Taj zeleni pigment ima antibakterijsko djelovanje, poboljšava moždane funkcije, smanjuje razinu kolesterola i potiče čišćenje organizma od otrova. Moringa ne sadrži samo klorofil već i druge biljne pigmente s jakim antioksidacijskim djelovanjem poput karotenoida (luteina, alfa-karotena, beta-karotena), ksantina i drugih.
Pratite novitete na facebook stanici Butiga zdravlja,
a očekujemo vas na adresi:
Butiga zdravlja, Mercante, Vukovarska 22
Radno
vrijeme:
od
ponedjeljka do petka od 8 do 20 sati
subotom od 8 do 14
sati
sponzorirani
članak
