Na Uskrsno jutro 15. travnja 1979., u 7:19:43, prije točno 45 godina, dubrovačko područje zatresao je najjači potres u novijoj prošlosti. Epicentar potresa bio je magnitude 6,9 u priobalju Crne Gore na udaljenosti oko 100 km od Dubrovnika
U Crnoj Gori potresje odnio 101 ljudski život te je u Albaniji još 35 ljudi izgubilo je život.
Izvještajem o šteti utvrđeno je, da je na području općine Dubrovnik oštećeno 1.071 građevina. Od tog ukupnog broja 33 su fortifikacijska objekta (obujma 149.142 m3), 106 sakralnih objekata (površine 17.458 m2), 45 objekata raznih namjena (površine 36.713 m2) i 885 stambenih i poslovnih objekata (površine 260.619 m2). Opseg rušenja, odnosno oštećenja u pojedinim područjima općine Dubrovnik ovisio je o jačini potresa koji je zahvatio pojedina uža područja, kao i o sastavu temeljnog tla pojedinih objekata.
Kako to svjedoče uništeni i oštećeni objekti, najviše je stradalo područje Konavala, Župe dubrovačke, povijesna jezgra s područjem Pile i Ploče, Rijeka Dubrovačka, Slano i Ston. Na ostalom području evidentirane su manje štete. Na izvangradskom području (Konavle, Župa dubrovačka) uglavnom su stradala naselja na padinama brda, građena bez seizmičke zaštite. U gradu Dubrovniku najviše je oštećena stara gradska jezgra (stanovi, javne zgrade, zdravstvene i kulturne ustanove, prostori trgovačke i ugostiteljske djelatnosti). Izrazito velika oštećenja javila su se na području Rijeke dubrovačke, Slanoga i Stona, koji su formirani na prirodno ili mehaničko nasutim terenima. Elaborat procjene štete izrađen je za svih 1071 objekata, u 25 uvezanih knjiga. Najdelikatnija je bila procjena šteta na kulturnoj baštini, gdje se nije moglo primijeniti utvrđivanje vrijednosti objekta umanjivanjem njegove vrijednosti (amortizacija), budući se vrijednost kulturne baštine s godinama povećava.
Revalorizirana procjena ukupne štete u 1980. godini iznosila je 436.437.380 US$.
Tom prilikom donesen je Zakon o obnovi Dubrovnika i osnovan Zavod za obnovu koji do danas rukovodi tim procesom. Tijekom obnove vršena su i arheološka istraživanja, od kojih su se ona unutar i u blizini Katedrale pokazala iznimno važnima u razumijevanju najranije povijesti Grada.
FOTO: zAVOD ZA OBNOVU dUBROVNIKA
