Na listi Platforme Možemo koja okuplja Novu ljevicu, Radničku frontu i Orah, a koju u X izbornoj jedinici nosi Tamara Visković iz Splita, petoro je srđevaca iz Dubrovnika. Drugi na listi za Sabor je Đuro Capor iz Inicijative “Srđ je naš”, dok su članovi s Liste “Srđ je Grad”, Igor Miošić na 5., Petra Marčinko na 7., Svjetlana Jelavić na 9., te Igor Legaz na 12. mjestu. Jutros su održali press konferenciju na Pilama.
U Saboru trebamo nepotkupljive ljude, ustrajne, borbene, ljude koji neće postati žetončići, nego ljude koji će se zalagati za javni interes. Zato mi je čast što će čak pet ljudi iz Dubrovnika svoje mjesto naći na listi paltforme MOŽEMO u X izbornoj jedinici – započeo je jutros na press konferenciji svoj govor Tomislav Tomašević s liste “Zagreb je naš” i platforme Možemo koja je predstavljena kao zeleno-lijeva opcija za 21. stoljeće. Usporedio je kako, primjerice, Restartkoalicija u Dubrovniku ima samo jednog kandidata i to na 13. mjestu.
Tomašević je rekao kako njegova suradnja sa srđevcima traje već desetak godina i počela je dok je bio aktivistički angažiran i prije ulaska na političku scenu. Čestitao je srđevcima na pobjedi te utvrđivanju raskida ugovora o koncesiji za Trđavu Imperijal na Srđu, kazavši kako se ustrajnost pokazala ispravnom i učinkovitom, a rekao je i kako primjere pozitivne prakse iz Dubrovnika treba prenijeti u Zagreb, kao što je Zavod za obnovu Dubrovnika koji je osnovan nakon potresa 1979.
U Saboru ćemo se boriti protiv štetnih Zakona kao što je Zakon o strateškim investicijama, štetne uredbe o gospodarenju komunalnog zbrinjavanja otpada i štetnih projekata kao što je Lučino razdolje -rekao je Tomašević, dodajući kako će u skladu sa svojim odredbama ići na zelenu reindustrijalizaciju Hrvatske.
Tomašević je dodao kako će, prema svim istraživanjima, sigurno ući u Sabor, a da o biračima ovisi s koliko mandata. Izrazio je mišljenje kako će u našoj izbornoj jedinici osvojiti sigurno jedan mandat.Listu u X izbornoj jedinici nosi Tamara Visković iz Splita, dok je drugi na listi Đuro Capor koordinator Inicijative “Srđ je naš”.
Svjetlana Jelavić, dubrovačka arhitektica i članica Liste “Srđ je Grad” se osvrnula na nasilje u prostoru i “rak ranu” Dubrovnika, a to je GUP koji je donesen u mandatu Dubravke Šuice, pogoršan je u vrijeme mandata Andra Vlahušića, a nastavljen biti primjenjivan i u mandatu Mata Frankovića.
-Povijesna jezgra nema prostorni plan nižeg reda, odredbe GUP-a jedva se dotiču grada i tako imamo situaciju da zaštićena svjetska kulturna baština koja je imala 1272. urbano zakonodavstvo preko Statuta, sada većinu dozvola suglasnosti dobiva na temelju pravilnika o jednostavnim radovima i zgradama, što određuje gradnju bez građevinske dozvole, a to rezultira brojnim devastacijama i prenamjenama što kao ishod ima gubitak samog stanovništva – kazala je Jelavić.
Đuro Capor se osvrnuo na jedan od najsramotnijih Zakona, a to je onaj o golfu koji je skrojen u Zagrebu i nametnut lokalnoj zajednici bez prava da se ona o tome izjasni.
-Preko tog Zakona je državna zemlja prodana investitoru na Srđu. On je u međuvremenu ukinut, ali je u SDP-HNS kuhinji donesen novi Zakon o strateškim investicijama u kojega su prepisane sve odredbe na temelju kojih su ekspresno donošene dozvole za projekt na Srđu, a da u Gradu nitko o tome nije bio obaviješten. Javni novac je trebao biti ubačen u projekt, iako nas se tijekom rasprava uvjeravalo da to nije istina – rekao je Capor.
-Mi kao lokalna grupa koja se već 15 godina suprotstavlja štetnim projektima možemo se boriti za prava lokalne zajednice. Sjetimo se sramotnog načina na koji je pregažen dubrovački referendum, a akteri su i danas na najvećim funkcijama u europskim parlamentima. Mi smo jamstvo da se to više neće događati- rekao je Capor, te spomenuo zaustavljene projekte hidroelektrane Ombla, projekta Belvedere i sl.
Petra Marčinko, sociologinja je rekla kako su na Platformi Možemo građani koji su odlučili djelovati u zaštiti javnog dobra, te koji su pokazali pozitivne doprinose u zaštiti prava lokalne zajednice, nezavisne kulturne scena, briga o mladima, socijalni rad. Govorila je o važnosti razvoja civilnog društva kao europskog standarda.
– Na nacionalnoj razini rad civilnih udruga ima konzistentne probleme koji su potencirani u razdoblju post korona krize. Radi se o nestabilnosti financiranja rada civilnog društva, nedostatku strateških dokumenata razvoja civilnog društva i smanjivanju područja dijaloga između države i civilnog društva. Unatoč svemu nismo odustali od javno-civilnog partnerstva te smo shvatili da taj dijalog moramo podići na razinu Sabora – kazala je Marčinko.
Igor Legaz se osvrnuo na svoje dugogodišnje aktivnosti – zaštitu pomorskog dobra.
– Mislim da je vrijeme da u hrvatskom Saboru bude fajter za zaštitu pomorskog dobra. Pred nama je donošenje važnog Zakona o pomorskom dobru koji se crta već dugo, ali nikako da se docrta. Taj zakon nosi brojne opasnosti je po građane, jer nam prijeti okupacija obale, sve što se namjerava učiniti je u korist nama najopasnijih protivnika a to su saveznici vlasti, a to su hotelijeri. Petinu života se borim protiv svih tih razina vlasti, jer je zakonodavstvo nepovoljno po građane. Do svog prava dolaska do pomorskog dobra građani mogu doći samo zbog entuzijazmu pojedinaca, a ne preko zakona – kazao je.
Igor Miošić je kazao da se problemi o kojima se priča na lokalnoj raini generiraju na nacionalnoj zbog čega ulaze u politiku na naconalnoj razini. Rekao je kako je vrijeme za fajtere na nacionalnoj razini iz Dubrovnika.
