Na mjesto direktora TZ Grada gledam kao na vrhunac svoje karijere, šansu da sve što sam u svome poslovnome životu dosad naučio i iskusio stavim u službu promocije i daljnjeg turističkoga razvoja svoga Grada – kazao je novoizabrani direktor TZ Grada Dubrovnika Miro Drašković iza kojega je bogata karijera i veliko iskustvo rada u različitim segmentima turističke djelatnosti.
Većinom glasova Turističkog vijeća TZ Grada Dubrovnika izabran je na provedenom natječaju za čelnu osobu ovog po mnogo čemu potencijalno veoma važnog pokretača turističkog razvoja hrvatskog juga.
Koje biste sastavnice i odrednice svog programa s kojim ste stekli
povjerenje Turističkog vijeća izdvojili kao najbolji presjek vaše vizije budućeg rada?
Operativno, na terenu, daljnja provedba odrednica projekta Respect the City, kao i odrednica Strategije razvoja i DNŽ i RH, gdje je turizam365 krajnji cilj istih. Dubrovnik je sigurno u oba segmenta odmaknuo najviše u državi i provođenje svih zadanih ciljeva treba nastaviti i dalje.
Osim toga, disperzija događanja u Gradu mora biti veća. Dijelovi Grada izvan stare gradske jezgre moraju biti bolje iskorišteni, a razna događanja, festivali, gastroeventi i slično moraju biti disperzirani po cijelom području grada. Turisti će na Stradun doći, ovako ili onako, ali zaista ne vidim pretjerani smisao u daljnje pretrpavanju stare gradske jezgre raznim događanjima, kad za to postoje prostori koji su i adekvatniji, a koje turisti ni ne pogledaju, jer jednostavno nemaju za to šansu.
Isto tako, jača promocija događanja u “seoskom” dijelu grada; često se zaboravlja da pod TZ Grada spada cijelo područje do Brsečina, kao i Elafiti. Osim tradicionalnih proslava tipa Gospe od Karmena u Suđurđu ili slično, što se sigurno može ispromovirati jače kod turista koji borave u Gradu, osmišljavanje i promocija hikinga, bikinga i ostalih trendy light sportskih aktivnosti u dijelu koji je za te aktivnosti pogodan, a koji pokriva TZ Grada.
Suradnja u Klasteru Dubrovnik je isto tako bitna, Dubrovnik nikad nije bio samo Grad i nema razloga da ga takvoga predstavljamo turistima. Što bi Dubrovnik bio bez Primorja, Župe, Konavala ili otoka. Svaki taj dio je u prošlosti imao svoju ulogu koja je stvorila ovaj Grad i jedno bez drugoga ne ide. Svi spomenuti dijelovi su komplementarni, a svi, s druge strane, nude nešto drugo.
Diverzificiranost i raznolikost je sigurno jedan od najprivlačnijih čimbenika jednoga područja i to treba iskoristiti. Osim ovoga operativnoga dijela, veliki naglasak sam stavio na promociju na svim tržištima od velike važnosti za Grad, koja se detaljnije spominju u nastavku.
Isto tako, promocija po segmentima od izuzetne važnosti za Grad – kongresi, MICE, tržište vjenčanja, filmske industrije i slično. Naglasio sam i jaču inicijativu TZ prema avio prijevoznicima, a zbog uspostavljanja daljnjih direktnih linija, u suradnji s ostalim dijelom turističke privrede, naravno, a posebno ponovo s prioritetnih tržišta Overseasa (Europa je tu dobro zastupljena ).
Zaposlenici su mi zadana varijabla, pitanje je kako ih motivirati
Često se spominje kako je u turističkim zajednicama previše
zaposlenih, jeste li se upoznali sa strukturom zaposleničkih sektora i brojem ljudi koji rade u TZ Grada?
S točno strukturom zaposlenika TZ Grada se tek moram upoznati i momentalno ne znam sve detalje. Ljudi kao takvi su meni, kao novom direktoru, zadana varijabla i mislim da je važnije i veće pitanje kako iskoristiti sve zaposlenike u punom kapacitetu i prepoznati i maksimizirati radni i stručni kapacitet postojećih ljudi.
Trudit ću se potaknuti i inspirirati ljude da daju svoj maksimum i optimalno iskoriste svoje sposobnosti u segmentima kojima u potpunosti vladaju. Isto tako ću se potruditi pružiti dodatnu mogućnost edukacije i “nadogradnje” za sve one koji možda mogu pružiti više i bolje, kako u dijelu posla koji već obavljaju, tako i u novim poslovnim zadacima.
Što će biti vaš prvi korak?
Moj prvi korak je upoznati detaljno samo funkcioniranje TZ Grada. Za to dosad nisam imao prilike, pa čak ni u pripremi cijelog natječaja, jer radeći na poslu koji sam dosad radio, jednostavno nisam imao dovoljno vremena tome se posvetiti. Osim toga, operativno govoreći, najbitnije je sada popratiti sva događanja u organizaciji TZ Grada koja su u tijeku ili će biti aktualna u sljedećih par ljetnih mjeseci, jer je sezona već tu i prioritet je odraditi kako treba sve dosad pripremljeno. Tu računam na punu podršku kolega iz Ureda koji su i sudjelovali u pripremi svih tih projekata.
Kakvo je Vaše mišljenje o sudjelovanju TZ na turističkim
manifestacijama, sajmovima u svijetu, jesu li učinkovite i koje se ne bi smjele propustiti?
Svi “komercijalni” dionici turističkoga biznisa sudjelovanje na raznim sajmovima, forumima, workshopima smatraju neizostavnim dijelom posla. Po mome mišljenju, TZ Grada mora biti prisutna na dobro biranim događanjima toga tipa. Grad jest svjetski turistički brand, ali taj image treba održavati, treba uvijek biti prisutan, jer se lako zaboravi onaj tko nije prisutan na događanjima koja se smatraju must u turističkome svijetu.
Moj stav je da treba ići prema takvim događanjima u segmentima i na tržištima koja smatramo bitnima i najvažnijima za Dubrovnik, a to su osim najvažnijih tržišta Europe, kao što su Velika Britanija ili Njemačka, svakako tržišta Overseasa, od Sjeverne Amerike, do Australije ili Novoga Zelanda, a segmentirano prema MICE-u, tržištu vjenčanja i sl.
Računam na potporu svih dionika turizma
Koja je od Vaših osobina, prema vašem mišljenju, najbolja za
obavljanje vaše nove dužnosti?
Izuzetne operativne sposobnosti i proaktivnost, sve stečeno u dugogodišnjem radu u više turističkih agencija. Cijeli svoj radni vijek sam uvijek bio taj koji je pristupao partneru na raznim tržištima i to je jedini način.
Dakako, na novom radnom mjestu, u TZ više ne postoji ta “komercijalna” komponenta kao na dosadašnjim radnim mjestima, ali mislim da će direktni pristup TZ Grada svima zainteresiranim stranim partnerima biti uvijek dobrodošao.
Tu računam na potporu svih dionika turističkih procesa u Gradu, jer TZ nikome od njih nije i ne može biti konkurent nego samo potpora i dokaz stranome partneru da imaju potpunu potporu lokalne zajednice za provođenje projekata koje će eventualno s njima dogovoriti i provoditi, na korist i zadovoljstvo svih.
Često se zna čuti kao kritika da se nama turizam događa, da ne
upravljamo njime. Koliko se s time slažete?
Respect the city je dobar primjer kako treba upravljati turizmom. Istina je da provedba svih dijelova projekta, u eri covida, a onda i rata u Ukrajini nije možda išla tempom koji je u startu zamišljen. Međutim, vraćamo se u “normalne” uvjete rada i provođenje smjernica zadanih ovim projektom treba nastaviti.
Projekt je prepoznat i u svijetu kao nešto pozitivno i postao je primjer dobrog projekta upravljanja destinacijom, a sam Grad kao dobar primjer grada koji se od prezagušenosti turistima počeo baviti samim sobom i rješenjem toga problema.
Sigurno je da i biznis sam po sebi ima zadane okvire, da Grad mnogi u svijetu vide kao zlatnu koku na čijem će imenu zaraditi dolar ili dva.
Međutim, TZ Grada, zajedno s Gradom, se mora potrudit nametnuti i svoje prioritete, a to je prvenstveno stvoriti grad ugodan za stanovnike, jer iz toga onda izvire i njihovo zadovoljstvo i osmijeh na licima i sve ostalo što onda turisti primijete kao pozitivno i po čemu zapamte svoj boravak u našemu Gradu i zašto se vraćaju.
Nitko tko dolazi u Dubrovnik ne želi Disneyland, to imaju i doma. Svi koji dođu žele osjetiti “vibru” grada koji živi, djecu s loptom na ulici i slično. Mi još uvijek imamo predispozicije za takvo nešto i moramo iskoristiti zatišje u zadnje dvije godine da krenemo u tome smjeru na zadovoljstvo i turista, ali prvenstveno stanovnika Grada.
Dobra priča
Koja će tržišta biti najviše u vašem fokusu?
Već sam u odgovorima na gornja pitanja spomenuo da se svakako mora računati na tržišta Overseas-a, ne samo USA, nego i ostala. Ta tržišta se puno bolje mogu iskoristiti u zimskim mjesecima, jer tu govorimo o klijenteli u određenim godinama, koja ima i svoje vrijeme i novac ili o klijenteli koja provodi zimski dio godine daleko od snježnih uvjeta svoga prebivališta (grupe Amerikanaca su i dosad bile itekako prisutne u Dubrovniku i tijekom zime ).
Osim USA, veliki potencijal vidim i u Kanadi, gdje je tržište “bježanja od zime” vrlo razvijeno, a po mojim saznanjima od europskih destinacija tu maslo momentalno kupi Portugal.
Za doći do cilja, a to je bolja popunjenost kapaciteta i više posla zimi, potrebno je uključiti apsolutno sve turističke dionike u Gradu, jer ako goste dovedemo zimi, a onda oni nemaju u Gradu što činit ili gdje poći na večeru, onda bolje da ništa nismo ni počeli raditi.
Osim tržišta Overseasa, treba svakako nastaviti obrađivanje europskih tržišta koja su za Grad najvažnija, a to je Velika Britanija, Njemačka, Francuska. Na nekim od tih tržišta prevladavaju i auto gosti, pa ipak bolju povezanost Grada s mrežom autocesta, izgradnjom i otvaranjem Pelješkog mosta treba na tim tržištima ispromovirati i ta tržišta osvijestiti da Dubrovnik ipak nije tako daleko, kako se njima možda čini.
Sve u turizmu počinje dobrom pričom, na nju se onda nadograđuju operativne sposobnosti destinacije i turističkih dionika destinacije da tu priču iznesu i pretvore u nešto opipljivo od čega će destinacija dobiti korist, a turisti užitak.
