“Mediteran, more pogodnosti” kampanja je koju je pokrenuo Pomorski sindikat Hrvatske, a koju provodi ITF-a (Međunarodna federacija transportnih radnika) i pridruženi sindikati. Kampanja je započela 13. ožujka, a trajat će 2 mjeseca. Riječ je o podizanju svjesnosti o brodovima, koji plove Mediteranom, pod tako zvanim “zastavama pogodnosti”, a ujedno su po starosti, sigurnosti za okoliš te uvjetima za rad i život pomoraca ispod svih standarda suvremenog pomorstva. 27 inspektora ITF-a iz svih država Mediterana sudjelovat će u pojačanim nadzorima rečenih brodova uz pomoć državnih obalnih službi.
-Mi smo 2018. na ITF-ovom kongresu u Singapuru podnijeli rezoluciju “Mediteran, more pogodnosti”. Cilj nam je bio smanjiti i registrirati broj substandardnih brodova u Mediteranu, koje u konačnici dolazi i u naše luke, a takvih je brodova jako puno. Koncentrirali smo se na 4 zastave pod kojima su ti brodovi registrirani, koje su najčešće na takvim brodovima. To su Sierra Leone, Palau, Cook Islands i Togo. Našli smo ih kao najgore zastave koje dolaze u hrvatske luke. To su brodovi starosti oko 40 godina, s vrlo niskim plaćama i lošim uvjetima za rad i život pomoraca, a predstavljaju i veliku opasnost za naš Jadran, kazao je uvodno Romano Perić, koordinator ITF inspektorata u Hrvatskoj i voditelj ureda SPH u Dubrovniku.
Perić je novinarima prikazao kratku video prezentaciju fotografija i dokumenata snimljenih tijekom inspekcija substandardnih brodova, koji su uplovili u Hrvatske luke.
-Mi kao Sindikat pomoraca i ITF, koji u Jadranu ima tri inspektora, jednog za sjeverni, jednog za srednji i mene za južni Jadran, redovno idemo u preglede ovakvih brodova na Jadranu. Godišnje ukupno napravimo oko 300 inspekcija, između kojih su i ovakvi brodovi. Tipičan brod ove kategorije je godište 1973. preko 50 godina star. To su manji brodovi od 100 do 150 metara, često bulk carrieri, brodovi za rasuti teret i slično. Njihov teret je jeftini teret to su skrap, staro željezo, drvenarija, pržina i sol. Mi smo kao inspektori razgovaramo s posadama broda i pomažemo im u problemima u kojima se nađu. To su veliki problemi. Ovakvi brodovi su uglavnom smješteni u Mediteranu, ne idu van Mediterana, često isplovljavaju iz luka sjeverne Afrike prema Europi. Problemi su izrazito niske plaće, često i neisplata plaća po više mjeseci, prekovremeni sati, koje im nitko ne plaća. Loša i nekvalitetna hrana i smještaj. Pogledajte što smo našli na brodu. To je špaher na drva na brodu, to je potpuno neprihvatljivo.
Mi se zalažemo za veće plaće, pomažemo im da im se plaće isplate dok smo mi na brodu. Pogledajte kako se skladišti hrana. Ovo je skladište za rezervne djelove i hranu u jednome. Evo pogledajte povrće i meso koje drže na neprimjerenim temperaturama, dakle vrlo moguća zaraza. Pogledajte i fotografije praznih frižidera. Ovo je hrana za svu posadu koja kreće na put iz Hrvatske za Tursku. Kad ustvrdimo ovakve nepravilnosti na brodu, mi ih ne puštamo iz luke dok ih ne isprave. Primjerice kupe špaher, mašinu za robu, napune frižidere i skladišta kvalitetnom hranom ili isplate dugovanja pomorcima. Pomorci na takvim brodovima nemaju nikakvu zaštitnu opremu, ni odjeće ni kaciga. Sigurnost je često ugrožena, kazao je Perić. U nastavku pogledajte fotografije s brodova.
-Mi smo u ovoj kampanji dobili dozvolu da naši, hrvatski inspektori prošire djelokrug djelovanja u regiji, pa će kolega sa sjevera raditi kontrole u Sloveniji u Koperu, a kolega iz Šibenika trenutno je u Draču u Albaniji, gdje je trenutno na sidru 7 brodova s ovim zastavama. Naši ulasci u Albaniju i Sloveniju bit će vrlo česti tijekom ove kampanje, kazao je ITF inspektor iz Dubrovnika.
-U posljednjih godinu dana mi smo u Hrvatskoj naplatili 5 i pol milijuna dolara neplaćenih plaća i dugovanja pomorcima od strane brodara. Imali smo 30 slučajeva napuštanja brodova. Dakle brodar je pomorce ostavio da se sami snalaze, bez hrane, vode, goriva i plaće. U Jadranu smo imali 4 slučaja, jedan je poznata Mariana K. iz Grčke. Uspješno smo vratili posadu sva četiri broda doma i naplatili od brodara njihova dugovanja, kazao je Romano Perić.
Brodova o kojima je riječ je oko 1000 do 1200 u Mediteranu, u Hrvatskim lukama godišnje bude od 300 do 400 ticanja takvih brodova.
Na konferenciji je sudjelovala i Vana Bosto, voditeljica ureda SPH u Splitu.
