Hrvatski književnik Miro Gavran ( 1961.) ponovno je, poslije tri godine, gost Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik. Ovog puta će predstaviti dvije svoje knjige: “ODABRANE DRAME 2001.-2021.”, u kojoj je na 480 stranica njegovih 9 dramskih tekstova nastalih u protekla dva desetljeća,uz pogovor vodećeg makedonskog suvremenog književnika Venka Andonovskog, te 13.hrvatsko izdanje romana “JUDITA” uz koji je tiskan i istoimeni Marulićev ep, ali i biblijska epizoda o neobičnoj heroini, a sve zajedno popraćeno komparativnim pogovorom sveučilišne profesorice Cvijete Pavlović. Gavranova “Judita” je uz ovih 13 izdanja na hrvatskom imala i 12 izdanja u prijevodima diljem svijeta. Stoga je ovo prilika da OMH u Dubrovniku obilježi i veliku obljetnicu oca hrvatske književnosti Marka Marulića koji je svoju Juditu napisao 500 godina prije Gavranove Judite. Prvo izdanje Marulićeve Judite objavljeno je prije točno 500 godina 1521. godine. 13. kolovoza u Mlecima.
Predstavljačice Gavranova književnog i dramskog stvaralaštva bit će sveučilišne profesorice dr. Slavica Stojan i dr. Mirjana Polić Bobić, koje će nastojati približiti publici Gavranov dramski i prozni rukopis, te u razgovoru s autorom zaviriti u njegovu spisateljsku radionicu. Književno djelo Mira Gavrana (1961.) prevedeno je na 41 jezik, knjige su mu imale više od 250 različitih izdanja u domovini i inozemstvu, po njegovim dramama i komedijama nastalo je više od 400 kazališnih premijera na svim kontinentima, a njegove predstave je vidjelo više od 4 milijuna gledatelja. Vjerojatno je jedini živući dramatičar na svijetu kome su u čak 5 zemalja upriličili kazališni festival (GavranFest) na kome se izvode predstave nastale prema njegovim kazališnim tekstovima.
Književna večer Mira Gavrana održat će se u utorak, 28. rujna, u 18 sati u dvorani Ivana Pavla II. (samostan sv.Klare).
O Hrvatskom proljeću govorit će njegov vrlo aktivni sudionik Stjepan Sučić, u to vrijeme student FER-a i član Matice hrvatske. Hrvatsko proljeće je naziv za intenzivna politička gibanja u Hrvatskoj, bogato kulturno stvaralaštvo i promišljanje o strateškim gospodarskim programima, vrijeme posebno obilježeno legitimiranjem hrvatskoga nacionalnog identiteta. Ono je započelo sredinom šezdesetih i kulminiralo tijekom 1971. godine a zalaz doživjelo u 1972. godini. Doba je to procvata kulturnog stvaralaštva, prožeto slobodom govora i pisanom riječi. Matica hrvatska je svojim knjigama, znanstvenim skupovima i književnim priredbama nastojala odgovoriti. Pokrenula je Hrvatski tjednik. Sav hrvatski narod bio je prožet ozračjem demokracije i slobode. Pokret hrvatskih sveučilištaraca doveo je u službenu studentsku organizaciju novo vodstvo. Deklaracijom je obranjen hrvatski književni jezik. Pokrenute su rasprave o bitnim pitanjima gospodarskog razvoja i prometnog povezivanja Hrvatske. Osnovani su mnogi ogranci Matice hrvatske. Nakon sjednice Predsjedništva SKJ u Karađorđevu početkom prosinca 1971. godine uslijedila je represija uhićenjem studentskih lidera i prvaka MH, više stotina osuda za političke prekršaje, čistke članova SKH i stvaranje trajnog traumatiziranog stanja u Hrvatskoj. Hrvatsko proljeće predstavlja uvodni čimbenik u stvaranju samostalne hrvatske države početkom devedesetih godina XX. Stoljeće.
Predavanje Stjepana Sučića s održat će se u četvrtak, 30. rujna, u čitaonici Narodne knjižnice Grad s početkom u 18 sati.
* Predstavljanje će se održati u skladu s propisanim epidemiološkim mjerama, stoga je broj prisutnih ograničen, a nošenje zaštitne maske obavezno.
