Dubrovačka premijera dokumentarnog filma”Diplomatska oluja” nastalog po istoimenoj knjizi profesora doktora Mate Granića održana je večeras u kinu Visia, a ususret Dana dubrovačkih branitelja.
Knjiga i film “Diplomatska oluja” donose prikaz političkih i diplomatskih napora Hrvatske tijekom Domovinskog rata, fokusirajući se na ključne trenutke i odluke koje su oblikovale političku sudbinu zemlje.
Današnjoj premijeri filma “Diplomatska oluja”, prisustvovali su dr. Domagoj Knežević, povjesničar s Hrvatskog instituta za povijest, savjetnik ministra Grlića Radmana, ujedno i jedan od recenzenata i suurednika knjige i Fran Juraj Prižmić, scenarist i producent filma te autor knjige Mate Granić. Premijeri su nazočili i gradonačelnik Franković, biskup Roko Glasnović, kao i ratni gradonačelnik Dubrovnika, Čičo Obuljen te brojni drugi Dubrovčani.
Okupljenima se prvi obratio dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
“Mate Granić je veliki prijatelj Dubrovnika, posebno je to bio u onim ratnim danima kada smo svi očekivali kada će iduće priznanje, kada će sljedeći diplomatski korak. Kad mnogi nisu vjerovali da Hrvatske može doći do svoje samostalnosti predsjednik Tuđman, njegova mudrost i znanje, prije svega poznavanje hrvatske povijesti, vodio je nekoliko paralelnih bitaka. Jedna je bila ona na frontu, nužna za obranu teritorija, a jednako bitna i važna je bila ona diplomatska bitka, nazvana diplomatskom olujom. Bez priznanja velikih država teško bi došli do samostane, neovisne domovine, koja je dio Europe unije, dio NATO saveza, a kakvu živimo danas. Sve ono što je prvog dana predstavljanja programa Hrvatske demokratske zajednice zamislio dr. Franjo Tuđman, to mi danas živimo i tome svjedočimo. Veliki obol tome je dao gospar Mate. Hvala mu što je odlučio doći u naš grad povodom Dana branitelja i predstaviti knjigu i film”, kazao je gradonačelnik Franković, te se ponovno spomenuo stihova iz Thompsonove pjesme koji govore o Dubrovniku.
Fran Juraj Prižmić, scenarist i producen kazao je kako je put do završetka filma bio jak dug i intenzivan.
“Najprije smo za HRT napravili dokumentarnu seriju Diplomatska oluja, koju su vjerujem mnogi od vas i gledali, a koja je tijekom emitiranja u proljeće 2021. rušila rekorde gledanosti. Nakon toga smo odlučili i na inicijativu iz Vlade odlučili napraviti sublimaciju tog materijala kako bi se priča o stvaranju naše domovine, kroz prizmu diplomatskih aktivnosti, mogla prikazivati i van naših granica. Premijera ovog filma održana je prošlog ljeta u Europskog parlamentu, a to je bio prvi i jedini put da je jedan dokumentarni film prikazan u tom hramu europske demokracije, i na to samo jako ponosi. Neizmjerno nam je zadovoljstvo da ćemo večeras sa svima vama podijeliti ovaj film”, kazao je.
Domagoj Knežević podijelio je s okupljenim dio svojih razmišljanja o važnosti večeras predstavljene knjige.
“Nema nikakve dvojbe kako su memoari Mate Granića izniman povijesni materijal koji pridonosi našem razumijevanju važnosti povijesnih događaja za hrvatski narod. Hrvatski narod u domovini i iseljeništvu predvođen prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom krenuo je na toliko željeni put povratka u zapadni civilizacijski krug kojem smo stoljećima pripadali. U iznimno teškim vojnim i političkim okolnostima izvojevana je herojska pobjeda protiv srpskog agresora kako bi kao narod očuvali svoju teško stečenu demokraciju, slobodu i svoju stoljetnu državnost. Uz to, ovi memoari pridonose i boljem shvaćanju hrvatskog naroda”, kazao je.
Knežević je naglasio kako smatra kako je prvo izdanje knjige Diplomatska oluja izdržalo test vremena, dok se Mate Granić u drugom izdanju koje je predstavljeno danas osvrnuo i na suvremene događaje.
“Duboko vjeruje kako nitko prije pet godina nije mogao zamisliti kako će svijet pogoditi pandemija koja će ljude zatvoriti u svoje domove i zaustaviti proces globalizacije, kako će određene velike globalne sile i njihovi autokratski režimi potpuno srušiti ili zaprijetiti rušenjem globalnog međunarodnog poretka. Isto tako Mate Granić se nije, kao autor, u ovom drugom izdanju zaboravio referirati na ostvarenje naših nacionalnih strateških ciljeva u kontekstu doktrine modernog suverenizma. U ovoj knjizi sigurno ima propušteni događaja, osobnih odnosa koji nisu bili dobili interpretirani i autorovih subjektivnih ocjena osoba i tih događaja, međutim ono što je u ovo knjizi neupitno je da je Mate Granić u svim razdobljima bogatog profesionalnog i političkog života iznimno volio svoj domovinu i hrvatski narod. Stoga za njega ni za mene nema sumnje kako je ostvaren naš nacionalni san iz 1991. kada samo prevođeni predsjednikom Tuđmanom krenuli putem povrataka u zapadni civilizacijski krug”, kazao je među ostalim Knežević.
Mate Granić uvodno je pojasnio motive za pisanje prve knjige.
“Shvatio sam da kao akter i kao svjedok najvažnijih događanja od Domovinskog rata pa do smrti pokojnog predsjednika, a kasnije kao posebni savjetnik bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića, dužan napisati tvrdu knjigu činjenica”, pojasnio je Granić.
“Za Dubrovnik sam posebno vezan jer sam za vrijeme rata bio zadužen i za Dubrovnik i dubrovačko područje. Gotovo svaki dan sam s gospodinom Čičom Obuljenom bio u kontaktu. Predsjednik Tuđman je stvorio pokret za stvaranje hrvatske države vizionarski. Da je to napravio šest mjeseci ranije zatvorili bi ga, da je to napravio šest mjeseci kanije, bilo bi prekasno. Možda bi neki drugi ljudi došli koji ne bi imali njegove kapacitete. Predsjednik Tuđman je s predsjednikom Kučerom predložio u kolovozu 1990., konfederalno uređenje s konačnim ciljem stvaranja neovisne države. Milošević je to odbio. Nakon razgovora s predsjednicima bivših republika, predsjednik Tuđman je isto tako vizionarski u ožujku 1991., zaključio da od toga nema ništa, raspisao referendum i nakon plebiscitarnog uspjeha referenduma predložio da Sabor donose ustavnu odluku o neovisnosti i Deklaraciju o neovisnosti. Tad nas je podržavao Sveti otac Ivan Pavao II., Sveta Stolica i Alois Mock”, kazao je o stvaranju Hrvatske države Mate Granić.
“Da se nismo obranili državu ne bi imali, za to su najzaslužniji branitelji. Predsjednik Tuđman, vlada demokratskoj jedinstva, diplomacija je učinila najviše što je mogla, ali kada je počeo rat u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to što je sva pomoć i humanitarna i vojna došla iz Hrvatske i kroz Hrvatsku, i za Hrvate i za Bošnjake, što smo prvi priznali i prvi poslali veleposlanika u Sarajevo, nesretni sukob Hrvata i Bošnjaka, je naštetio Hrvatima, Bošnjacima i Hrvatskoj. U Bosni je naravno bila velikosrpska agresija, kao i u Hrvatskoj. Kao ministar vanjskih poslova sam shvatio ako ne zaustavimo rat Hrvata i Bošnjaka, nema ništa od jednih i drugih, niti ćemo mi osloboditi okupirana područja. Kada je propao Vance – Owenov plan, onda smo stupili u veza s Amerikancima. Na jednoj tajnoj večeri u Ženevi 19. siječnja 1991., dogovoren je koncept Washingtonskih sporazuma, za koji je najveću podršku dala Sveta Stolica, ali i Njemačka. Tad sam se susreo na 45 minuta sa Svetim Ocem gdje mi je kazao da i njega i predsjednika kao katolike i kao državnike obvezuje da prekinu sukobe. Sporazumi su prekinuti, rat je na 24 sata zaustavljen, a drugog je dana dogovoreno da je Bosna i Hercegovina država konstitutivnih naroda, što danas mnogi negiraju. Zaustavili smo rat i nakon toga napravili sve pripreme za vojno-redarstvenu akciju Oluja”, kazao je Granić te potom ispričao anegdotu.
“Predsjednik me pitao za Plan Z-4, rekao sam mu da pregovaramo. Martić je odbio primiti u ruke prijedlog, predsjednik me odmah nazvao i pitao me što misli. Rekao sam mu da mi imamo osim Amerikanac, Svete Stolice i Njemačke, još jednog moćnog prijatelja – dragog Boga. Znali smo nakon toga da možemo ići. Sve ostalo znate, sve ostalo je povijest”, zaključio je Granić.
Nakon projekcije filma Granić je potpisivao drugo izdanje knjige “Diplomatska oluja”, koja se večeras besplatno dijelila publici.
