U ovotjednom suradnji portala dubrovnikneta i časopisa Maslinar, suradnik Maslinara dr.sc. Marin Krapac sabrao je što sve utječe na rodnost masline te savjetuje kako maslinari mogu na to utjecati.
Cilj maslinarske proizvodnje je plod, a više je čimbenika koji utječu na rodnost masline i ostanak plodova na stablu do trenutka berbe. Dok se plodovi ne uberu te ekstra djevičansko maslinovo ulje ne uskladišti, puno je koraka koji mogu krenuti u krivom smjeru i utjecati na smanjenu rodnost stabla.
Izmjenična rodnost
Izmjenična rodnost masline je pojava kada visoka rodnost jedne godine rezultira smanjenim urodom u idućoj godini. Na alternirajuću rodnost utječu unutarnji (biljni hormoni, opskrbljenost asimilatima, hranivima i vodom) te vanjski (klimatske prilike i agrotehnički zahvati) čimbenici. Maslina je biljna vrsta koja ima izraženu izmjeničnu rodnost, ali je ova karakteristika, osim prethodno navedenih čimbenika, uvjetovana i sortom.
Kod sorata izraženije alternirajuće rodnosti moguće je agrotehničkim zahvatima, prvenstveno rezidbom, utjecati na smanjenje izmjenične rodnosti. Starenjem stabala učestalost pojave izmjenične rodnosti je izraženija, zbog toga je potrebno stara stabla maslina obnoviti (regenerirati) kako bismo smanjili njezin negativan utjecaj i imali konstantan urod.
Diferencijacija (razvrstavanje) pupova masline odvija se krajem zime te ukoliko tijekom zime nije stablo masline nakupilo dovoljnu sumu niskih temperatura može doći do smanjene diferencijacije cvatnih pupova, slabije cvatnje i smanjene rodnosti. Ova karakteristika je specifična za svaku sortu i sorte sjevernijih uzgojnih područja trebaju veću sumu niskih zimskih temperatura. O ovome je potrebno voditi računa prilikom sadnje novih sorata u područja na kojima one nisu prethodno bile prisutne.
Sušenje cvjetova
Ako tijekom cvatnje vladaju visoke temperature te puše topli i suhi vjetar, može doći do sušenja cvjetova ili isušivanja njuške tučka. Ako na suhu njušku tučka padne peludno zrnce ne dolazi do njegovog klijanja i oplodnje, a bez oplodnje nema ni pravog ploda masline. Vjetar je vrlo važan čimbenik za oprašivanje i oplodnju masline, jer je maslina anemofilna vrsta, odnosno u najvećoj se mjeri oprašuje vjetrom. Zbog toga blagi povjetarac u fenofazi pune cvatnje povoljno utječe na oprašivanje i oplodnju.
Suša nakon cvatnje utječe na slabije zametanje plodova i intenzivnije opadanje tek zametnutih plodova. Zbog toga primjenom navodnjavanja, posebno na mlađim stablima gdje korijenov sustav nije dovoljno razvijen ili na plićim tlima gdje se sloj tla brzo isuši, možemo utjecati na bolju rodnost stabala maslina.
Izraelski su znanstvenici utvrdili da stablo masline u punoj rodnosti ima oko 500.000 cvjetova, 10-15 % od tog broja zametne plod, a svega 1-2 % ostane na stablu do trenutka berbe. Tako da veliki broj, sitnih, zametnutih plodova otpadne sa stabla i ovo opadanje je normalna pojava. Ukoliko je opadanje sitnih plodova intenzivnije, razlog može biti nedostatak vode i/ili hraniva te prisutnost bolesti i/ili štetnika.
Osim vode, vrlo važan čimbenik za ostanak plodova na stablu do trenutka berbe jest gnojidba. Ukoliko je stablo dobro opskrbljeno biljnim hranivima ne dolazi do deformacije ili otpadanja plodova sa stabla. Bor (B) je jedno od hraniva koje je važno za proces oplodnje i zametanja plodova te je korisno prije cvatnje stabla maslina tretirati folijarno (preko lista) sredstvima koja u sebi imaju ovaj mikorelement.
Obavezna rezidba
Rezidba je agrotehnički zahvat kojim se regulira odnos vegetativnog i generativnog rasta, odnosno rodnosti. Što ovo konkretno znači? To znači da rezidbom utječemo na odnos listova i cvjetova, odnosno plodova na stablu. Cilj je rezidbe postići da ovaj odnos bude uravnotežen i da rodnost bude tijekom godina konstantna.
Rezidbom utječemo i na dobru osunčanost te prozračnost krošnje, a ove dvije karakteristike utječu na rodnost stabla masline. Ako je osunčanost krošnje stabla slaba, smanjeno je stvaranje asimilata u procesu fotosinteze. Asimilati su ugljikohidrati (šećeri) koje biljka koristi za rast i razvoj biljnih organa, pa tako i plodova. Ako je stvaranje asimilata smanjeno, bit će manje „hrane“ na raspolaganju plodovima te će oni otpasti sa stabla ili će njihov razvoj i nakupljanje ulja u plodu biti slabije. Prozračnost krošnje utječe na smanjenu relativnu vlažnost zraka u krošnji, a viša relativna vlažnost zraka utječe povoljno na razvoj gljivičnih bolesti poput paunovog oka.
One grane koje u idućoj godini planiramo rezidbom ukloniti možemo prstenovati. Prstenovanjem uklanjamo koru kojom se asimilati iz listova transportiraju u druge dijelove biljke te na taj način omogućavamo ostanak asimilata u krošnji, odnosno prstenovanoj grani gdje plodovi imaju više asimilata na raspolaganju za svoj rast i razvoj.
Štetnici mogu direktno ili indirektno utjecati na smanjenu rodnost maslina. Glavni štetnici koji direktno utječu na smanjenu rodnost su maslinin moljac, odnosno njegova plodna (karpofagna) generacija koja napada plodove te maslinin svrdlaš koji rilom ubada plodove maslina i prije okoštavanja može napraviti značajnu ekonomsku štetu u masliniku, jer dolazi do sušenja i opadanja sitnih plodova. Ostali štetnici poput štitastih uši mogu indirektno utjecati na smanjenu rodnost. Štitaste uši izlučuju slatkasti sok, višak asimilata kojim se hrane, koji se naziva „medna rosa“. Na „mednu rosu“ se nasele gljive čađavice koje listove i grane stabla čine crnima i tako utječu na smanjenu fotosintetsku aktivnost stabla.
izvor: Maslinar.com