U ovotjednoj suradnji portala dubrovniknet.hr i časopisa Maslinar.com, stručni suradnik Maslinara, dr. sc. Kristijan Franin, piše o zimskom tretiranju maslina protiv paunovog oka, smeđeg i crnog potkornjaka, štitastih uši i čađavice
Tretiranje bakrom
Iako je vrijeme tzv. zimskog tretiranja možemo se složiti da vremenski uvjeti koji trenutno vladaju više podsjećaju na proljeće nego na zimu. S obzirom na vremenske prilike, u ovom je razdoblju (veljača-ožujak) povećana opasnost od infekcije gljivom (Spilocea oleagina) koja uzrokuje paunovo oko. Stoga nakon rezidbe treba započeti s tretiranjem. Od sredstava za zaštitu dozvolu u Hrvatskoj imaju pripravci na bazi bakra (bakarni oksiklorid ili bakarni oksid), koji se najčešće i koriste jer, osim na paunovo oko, imaju izvjesno djelovanje u preventivi nekih drugih bolesti. Od ostalih pripravaka dozvolu još ima preparat na bazi trifloksistrobina i tebukonazola, koji se smije koristiti jednom u vegetaciji, te difekonazola, i to u koncentraciji od 0,06 posto. Međutim, ako se miješa s bakarnim preparatima, koncentraciju škropiva treba smanjiti na 0,01 posto. Dozvoljena su najviše četiri tretiranja u proljeće, i to u razmaku od tjedan do deset dana. Vrijeme rezidbe maslina obično je povezano s pojavom maslinovog smeđeg potkornjaka (Phloeotribus scarabeoides). Ovaj kukac prezimljava kao odrasli oblik u hodnicima koje obično formira na područjima gdje se račvaju dvije grane. Krajem veljače i početkom ožujka kukci izlaze iz mjesta prezimljenja i ubušuju se na mjestima rana nastalih rezidbom (privlači ih etilen koji ispušta biljka), gdje se kasnije u vegetaciji odvija kopulacija, odlaganje jaja i razvoj ličinki. Indikator napada ovim štetnikom je broj galerija (hodnika) u napadnutim grančicama.
Potkornjak ugrožava nasad
Prema nekim podacima, više od tri galerije po metru dužnom grane dovode do pada prinosa. Veći napad smanjuje broj cvjetova i plodova na stablu, te pridonosi smanjenoj kvaliteti ulja. Šteta može doseći i do sedamdeset posto. Ukoliko se ne provedu adekvatne mjere zaštite, unutar pet godina može stradati čitav nasad. Zaštita se temelji na praćenju zdravstvenog stanja nasada te odstranjivanju i spaljivanju napadnutih grana. Neki autori spominju učinkovito korištenje lovki s etilenom i crvenih ljepljivih ploča. Lovni snopići, koje formiramo od svježe odrezanih grančica debljine oko jedan centimetar i duljine dvadeset do trideset centimetara, također mogu biti djelotvorni u suzbijanju ovog štetnika. Naime, odrasli kukci privučeni mirisom etilena ulaze u snopiće i tu odlažu jaja. Bitno je snopiće ukloniti iz maslinika i uništiti (spaliti) do kraja svibnja. Od biološke metode zaštite značajno je spomenuti parazitske osice koje mogu smanjiti populaciju štetnika za trideset do pedeset posto. Nešto kasnije od smeđeg se u masliniku može pojaviti i crni potkornjak (Hylesinus oleiperda), koji posebnu opasnost predstavlja za mlada stabla jer najčešće napada dvogodišnje ili trogodišnje deblo. Budući da nema dozvoljenih kemijskih sredstava za njegovo tretiranje, zaštita se temelji na dobro organiziranim i kvalitetno provedenim agrotehničkim mjerama. Prema navodima stranih autora, parazitska osica Cheiropachus quadrum, koja ujedno napada i smeđeg potkornjaka, može smanjiti populaciju štetnika za više od sedamdeset posto. Osim ove osice, značajan uspjeh su pokazale vrste C. colon i Eurotoma morio. Izvjesne rezultate pokazuje i premazivanje debla mlijekom od gašenog vapna.
Otpadanje listova
Zimskim tretiranjem suzbijamo i štitaste uši (maslinov medić i maslinova štitasta uš). U tu svrhu se koriste parafinska ulja (bijelo ili mineralno svijetlo ulje). Sredstva su registrirana za tretiranje zimskih jaja štetnika i to u koncentraciji od tri do četiri posto (300 do 400 ml u deset litara vode). Dozvoljeno je tretirati najviše dva puta tijekom sezone. Tretiranjem štitastih ušiju ujedno smanjujemo napad čađavice. To je gljiva koja naseljava površinu listova i grančica u obliku sivo-crne prevlake (odatle joj potječe i naziv jer podsjeća na čađu), a posljedica je napada štitastih ušiju, maslinove buhe (Euphyllura olivina) i medećeg cvrčka (Metcalfa pruinosa). Iako je ne ubrajamo u patogene organizme jer se zapravo radi o saprofitskoj gljivi koja se razvija na mednoj rosi nastaloj kao produktu metabolizma prethodno navedenih kukaca, čađavica može izazvati ozbiljne probleme u proizvodnji. Prekriveni listovi gube sposobnost fotosinteze, te nakon nekog vremena otpadaju. Posljedica otpadanja listova je smanjivanje priroda jer, naravno, takva stabla ne mogu othraniti i formirati plod. Na jako napadnutim stablima vidljiv je nedostatak listova, ali i smanjeni broj grančica i grana u donjem dijelu krošnje. Čađavica je u biti odraz lošeg gospodarenja nasadom. Simptome najčešće uočavamo kada je napad već jako izražen i situacija ozbiljna, a takvo stanje u masliniku nastaje tijekom niza godina. Ponajprije ju uzrokuje neadekvatna i neizbalansirana gnojidba, odnosno velike količine dušika. Pogoduje joj i loša rezidba, guste, obrasle krošnje u kojima je smanjena cirkulacija zraka.
Klimatski čimbenici, dakle umjerene vrijednosti temperatura i visoka relativna vlažnost, kao i zasjenjeni položaji potiču razvoj štitastih ušiju pa tako i širenje ovih gljiva. Posebno im pogoduje blaga zima kao što je ova (na pojedinim područjima su zabilježene najveće temperaturne vrijednosti od početka mjerenja), a prema sadašnjim prognozama izgleda da se stanje još uvijek neće mijenjati. Zaštita se dakle temelji na kvalitetno odrađenim agrotehničkim mjerama, prvenstveno gnojidbi i rezidbi, a tamo gdje je potrebno i kemijskim tretiranjima. Konačno, s obzirom na trenutnu situaciju vezano uz klimatske prilike, moguće je iduće vegetacije očekivati velike probleme ne samo sa štitastim ušima nego i ostalim, kako štetnicima, tako i bolestima masline.
sponzorirani članak, IZVOR: Maslinar.com
