Osim bolesti i štetnika jedan od značajnih uzroka smanjene količine i kakvoće prinosa u maslinarskoj proizvodnji je nedostatak pojedinih hranjivih elemenata, a među njima svakako željeza Fe. Željezo ima važnu ulogu u brojnim fiziološkim procesima kao što su transport elektrona, disanje, sinteza klorofila, asimilacija dušika itd. Za razliku od nekih drugih elemenata pokretljivost željeza u biljci je prilično usporena. Do nedostatka ovog elementa dolazi najčešće u alkalnim tlima (pH > 7), međutim isto tako se nedostatak može javiti na tlima neutralne, kao i kisele reakcije.
Žućenje listova
Budući da je veliki dio tala na kojima uzgajamo masline uglavnom alkalne reakcije ferokloroza je stoga u maslinicima česta pojava. Karbonatna tla često sadrže veće količine ukupnog, međutim jako malo biljci pristupačnog oblika željeza. Osim pH vrijednosti, na deficit željeza utječe i manjak ili višak nekih drugih elemenata (P i Ca), te iona teških metala. Na tlima s visokim sadržajem vapna se kloroza često pojavljuje u prvim godinama uzgoja. Naime podizanju nasada prethodi vrlo duboko oranje tzv. rigolanje. Tim postupkom dublje slojeve tla koji su u pravilu bogatiji kalcijem, iznosimo na površinski dio, gdje se razvija najveća masa korijenova sustava. Osim toga gnojidba nezrelim stajskim gnojem također može izazvati klorozu. Stoga je potrebno koristiti samo zreli stajski gnoj.
Najpovoljnija koncentracija željeza u listu je oko 50 mg/kg, dok će se deficit željeza pojaviti kod koncentracija nižih od 38 mg/kg. Ponekad nema vidljivih simptoma bez obzira što je dokazana manja koncentracija u listu. Simptomi nedostatka željeza se očituju u promjeni boje mladih listova. Listovi poprimaju svijetložutu do žuto zelenu boju, zatim se intenzitet žute boje pojačava do limun žute. Ponekad listovi mogu imati i svijetložutu do gotovo bijelu boju. Dakle promjena je najuočljivija na mladim listovima, dok se simptomi na starijim listovima javljaju kasnije. Kao što je prethodno naveden, razlog tome je slaba pokretljivost željeza u biljci.
Nakon određenog vremena požutjeli listovi počinju nekrotizirati, odnosno odumirati. Nekroza je najprije uočljiva na rubnim dijelovima lista, a kasnije i u dijelu lista između žila. Važno je napomenuti da se ovi simptomi ne moraju manifestirati na svim maslinama sa iste površine, štoviše i pojedino stablo ne pokazuje uvijek znakove nedostatka željeza podjednako na svim dijelovima krošnje. Svakako žućenje listova ne smijemo poistovjetiti sa znakovima nedostatka nekih drugih elemenata, dušika ili magnezija. I nedostatak magnezija pokazuje slične simptome, iako se za razliku od željeza simptomi javljaju na starijim listovima.
Smanjena otpornost
Nedostatak Fe može dovesti do ozbiljnih problema u proizvodnji. Najprije dolazi do smanjenja otpornosti biljaka prema niskim temperaturama. Kod nedostatka Fe se smanjuje rast korijena, te listova i mladica. Nakupljaju se veće količine organskih aniona, aminokiselina i nitrata u biljci. Osim toga, smanjuje se broj cvjetnih pupova, a posljedica toga je u konačnici i smanjeni prinos. Povećava se sadržaj nekih drugih elemenata u listu i u svakom slučaju smanjuje otpornost biljke prema bolestima i štetnicima.
Željezo možemo biljci dodavati gnojidbom tla, ali ga uglavnom nadoknađujemo prskanjem putem listova. Danas na tržištu postoje brojni preparati, od kojih su neki dozvoljeni i u ekološkoj proizvodnji. Mogu biti u obliku mikrogranula ili kao tekući pripravci. Spojevi koji na tržište dolaze u obliku mikrogranula se mogu upotrijebiti u suhom stanju ili razrijeđeni s vodom. Ako se koriste u suhom obliku, prethodno ih treba pomiješati s nekim ‘nosačem’, npr. pijeskom, i zatim unijeti u tlo. Nakon toga tlo treba dobro zaliti vodom. Preporučena doza za masline iznosi 10-20 g po biljci preventivno, a ukoliko je već došlo do pojave simptoma, onda se preporuča povećati dozu na 20-30 g/biljci. Ukoliko gnojivo unosimo u ovom obliku, preporuka je gnojidbu obaviti neposredno pred kišu. Međutim, ova sredstva se mogu primijeniti i u vodenoj otopini putem folijarnog tretiranja.
Na tržištu postoje i gotova gnojiva u tekućem obliku koja se vrlo jednostavno primjenjuju. Preporučena količina za gnojidbu masline je 100-200ml/100 l vode. Kod ovakvog načina primjene treba paziti na kompatibilnost pripravka sa ostalim gnojivima i sredstvima za zaštitu bilja, posebno pripravcima na bazi bakra, sumpora pri visokim temperaturama, te mineralnim uljima. Svakako ovaj postupak ne smijemo provoditi po vjetrovitom i vrućem vremenu. Od ostalih gnojiva mogu se koristiti i ona koja osim željeza u sebi sadrže više različitih mikroelemenata (bor, bakar, molibden i cink).
