Surandja dubrovnikneta i maslinara u ovom izdanju donosi: Stručni suradnik Maslinara dr.sc. Marin Krapac piše o važnostima meliorativne gnojidbe, uzimanju uzoraka i analizi tla prije sadnje maslina
Maslina, kao i ostale višegodišnje voćne vrste na istoj površini ostaje više godina, pa i stoljeća. Zbog toga je priprema terena prije sadnje maslina važan korak koji utječe na uspjeh daljnje maslinarske proizvodnje. Više je faktora o kojima je bitno voditi računa prije sadnje maslinika poput odabira lokacije i sortimenta, izloženosti nepovoljnim abiotskim čimbenicima (vjetar, posolica, mraz…) itd., no čimbenik o kojem se malo ili uopće ne vodi računa jest pravilna i odgovarajuća gnojidba.
Merliorativna gnojidba
Prije sadnje maslina provodi se tzv. meliorativna gnojidba, odnosno „gnojidba na zalihu“. Za meliorativnu gnojidbu koriste se gnojiva s višim udjelom fosfora i kalija, a nižim udjelom dušika. Zašto baš fosfor i kalij? Zbog toga što su ovi makroelementi slabo pokretni (mobilni) u tlu i ukoliko se dodaju po površini dulje vremena bi im trebalo da dospiju u zonu korjenovog sustava (rizosfere) masline gdje mlada sadnica može ova hranjiva usvojiti u vodenoj otopini. Za razliku od fosfora i kalija dušik se brzo ispire u dublje slojeve te se gubi iz rizosfere, dospijeva u podzemne vodotoke i onečišćuje okoliš. Zašto baš prije sadnje? Zbog toga što se prije sadnje, na površinama gdje je to moguće, provodi dublja obrada tla, a prije duboke obrade mineralno se gnojivo rasporedi po površini i unese u tlo.
Ukoliko se sadnja provodi u sadnje jame, onda je par mjeseci prije sadnje potrebno iskopati sadne jame, na dno sadne jame staviti organsko (oko 2/3 od ukupno planirane količine po stablu) ili mineralno gnojivo (s višim udjelom fosfora i kalija, npr. NPK 7:20:30 ili slične formulacije) te jamu do vrha ispuniti tlom. Kada se tlo u sadnoj jami slegne dodavanjem tla se nadopuni jama kako bi razina tla bila u ravnini s okolnim terenom, preostala količina gnojiva (1/3) se rasporedi oko sadnice i prekrije tlom koje ujedno služi kao „vaza“, čija je uloga sprečavanje površinskog otjecanja vode od debla mlade masline.
Koliko gnojiva staviti?
Ukoliko ste si prije gnojidbe postavili pitanje „Koliko gnojiva staviti?“ na dobrom ste putu, jer to znači da ne provodite „gnojidbu napamet“. Zbog čega „gnojidba napamet“ nije dobra? Zbog toga što bez provedene kemijske analize tla nemamo informaciju o stanju opskrbljenosti tla hranjivima i reakciji (pH) tla, odnosno ne znamo trebamo li određeno hranjivo uopće dodati i u kojoj količini. Kada nemamo ovu informaciju onda, radimo ekonomsku štetu. Ekonomsku štetu činimo sebi, odnosno svojem bankovnom računu ako gnojidbom dodamo onaj element kojeg već dovoljno ima u tlu te smo novac potrošili za nešto što nije bilo potrebno. Zbog toga je potrebno napraviti kemijsku analizu tla, odnosno analizu glavnih makrohranjiva: dušika (N), fosfora (P) i kalija (K) te utvrditi je li tlo alkalno, neutralno ili kiselo (pH – reakcija tla).
Maslina podnosi blago alkalna do blago kisela tla (pH od 6,5 do 7,5). Osim što reakcija tla (pH) utječe na samu biljku masline, pH utječe i na pristupačnost hranjiva. U jako kiselim tlima (pH < 5,5) slaba je dostupnost: dušika (N), fosfora (P), kalija (K), sumpora (S), kalcija (Ca), magnezija (Mg) i molidbena (Mo), dok su u jako alkalnim tlima (pH > 8,5) slabo dostupni: dušik (N), željezo (Fe), mangan (Mn), bakar (Cu) i cink (Zn). Ovo drugim riječima znači da je moguće da određenog biljnog hranjiva ima dovoljno u tlu, ali zbog reakcije tla on biljci nije dostupan te ga biljka ne usvaja i pokazuje simptome nedostatka hranjiva.
Na temelju provedene analize dobivamo informaciju o ovim parametrima, odnosno znamo koliko je kojeg hranjiva potrebno dodati gnojidbom te je li potrebno provesti kalcizaciju (primjena vapnenih materijala za smanjenje kiselosti tla) ili zakiseljavanje tla kako bi popravili reakciju tla.
Izvor: Maslinar.com
