Marjan Žitnik naš je sugrađanin koji je spojio more, IT tehnologije i ekologiju. Profesionalno se bavi ribolovom, a diplomirao je računarstvo i rekreativno se bavi 3D printanjem, te je došao na ideju kako more osloboditi od plastike i time osigurati vrijednu sirovinu za daljnju proizvodnju. Rezultat tih njegovih ideja, ali i suradnje s drugim institucijama, udrugama i pojedincima s našeg područja su dva iznimno vrijedna projekta, koja su sufinancirana europskim sredstvima, a realizirat će se u Dubrovniku na korist svih nas. Jedan od njih je i Centar za recikliranje plastike.
Marjan je diplomirao računarstvo na Sveučilištu u Dubrovniku, a trenutno radi na doktoratu Primijenjene znanosti o moru, koji zajedno provode Sveučilištu u Splitu i Sveučilište u Dubrovniku.
-More još uvijek nije digitalizirano i tu postoji puno prilika. Upisao sam doktorat najviše kako bi pokušao kombinirati IT i more na što produktivniji način. Profesionalno se bavim ribolovom te sam unazad 3 godine krenuo organizirati akcije čišćenja mora koje su postale popularne putem naših društvenih kanala (Youtube, Instagram, Facebook…). S obzirom na to da se rekreativno bavim 3D printanjem, a sva ta plastika na moru praktički je besplatan resurs, došao sam na ideju te osnovao inicijativu Maritimo Recycling.
Plastika iz mora, koliko god je štetna za morski svijet, može biti i vrijedan resurs i iskoristiti se za nešto korisno. Krug koji želimo zatvoriti jest čišćenje plaža i podmorja: razvrstavanje i pranje plastike, zatim dehidriranje i usitnjavanje, potom topljenje i modeliranje, a onda izrada proizvoda, npr. ribolovnih varalica, te korištenje tih sredstava za iduću akciju čišćenja mora.
Prvi projekt čiji je glavni nositelj Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika nazvan je Du STEM. Njegova provedba počela je u svibnju ove godine, a trajat će sljedeće dvije godine.
-Partneri u projektu su Sveučilište u Dubrovniku, Univerzalni istraživački institut UR, Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije i Informatički klub Futura, a suradnici su Modelarski institut Nave Dumins, Društvo brodomodelara Argosy, Aeroklub Nimbus i Maritimo Recycling.
Ja sam ovaj posljednji. Projekt je financiran bespovratnim sredstvima u ukupnom iznosu od 2.660.083,07 kuna, od kojih je 85% sufinancirano iz Europskog socijalnog fonda, a 15% iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Tijekom 24 mjeseca provest će se 226 različitih aktivnosti popularizacije STEM-a među djecom, mladima i općom populacijom u Dubrovniku i županiji.
Projekt, osim edukacija uključuje osnivanje Centra za obradu plastike i nabavku strojeva, a Marjan nam je objasnio o kakvim je strojevima riječ.
-To su poluindustrijski strojevi za reciklažu plastike, od Shreddera (usitnjivača plastike tj. drobilice), Extrudera (topilice koja tiska plastiku), Injectora (za injekciju plastike u kalupe) do cijelog sistema za proizvodnju filamenta za 3D printer od plastičnih boca. Tu ima još strojeva i materijala za plastiku kao i za edukaciju te radionice koje ćemo raditi.
Ideja je da bilo tko može donijeti staru plastiku te od nje napraviti što god želi. Mi ćemo pružiti edukaciju i svu opremu, a građani sami mogu biti kreativni i od toga napraviti bilo što, npr. varalicu za ribolov. Na taj način se u potpunosti mijenja pristup ljudi prema otpadu. Kad čovjek vlastitim očima vidi da otpad nije smeće, da se može upotrijebiti opet, mijenja se svijest. Bez toga gotovo da ne postoji šansa se promijeni obrazac ponašanja po pitanju ekologije.
Ideja udruge je da sudjelujemo u procesu od prikupljanja otpada do izrade i prodaje gotovog proizvoda. Tim sredstvima će se financirati buduće akcije čišćenja, volonteri te ronilački klubovi/udruge. Osim proizvoda, tu će biti i plastične grede, ploče i drugi plastični dijelovi koje će kreativci moći koristiti kao svoj resurs i od toga raditi vlastite umjetničke ili slične proizvode. Cilj je okupiti lokalnu zajednicu i od oplemeniti kreativu.
Hoće li taj budući Centar za recikliranje plastike biti samoodrživ?
-Nadamo se da hoće, to je glavni cilj. Imamo mnogo volontera, partnera i donatora bez kojih sve ovo do sada ne bi bilo moguće. Idući korak je oformiti tvornicu koja bi trebala biti glavni način financiranja te samoodrživosti ove nove ekološke priče.
Drugi vezani projekt nosi naziv “Zero Pollution Adriatic”, a cilj mu je istraživanje inovativnih ideja u poboljšanju našeg odnosa prema moru. O čemu je riječ?
-Tu rezidenciju vodi UR Institut na kojem smo Robertina Šebjanič i ja uspjeli zadovoljiti kriterije. Projekt je u sklopu STARTS programa pod HORIZON fondom (najvećim fondom u Europi).
STARTS znači Science, Technology & Arts te je poanta povezati znanstvenike, inormatičare/inženjere te umjetnike. Mi smo osmislili koncept pod nazivom “Zero Pollution Adriatic” koji ima 3 segmenta.
Prvi je društvena inovacija – certifikat “Zero Pollution Adriatic”, odnosno set smjernica za restorane/hotele/ugostiteljske objekte koji žele dobiti takav certifikat. Cilj je da turistički sektor koristi biorazgradive deterdžente, biloške filtere te da postupno izbace plastiku iz poslovanja. Fokus je na prevenciji zagađivanja mora nevidljivim zagađivačima kao što su mikroplastika, ulja i drugo.
Drugi je segment tehnološka inovacija. Planiramo napraviti podvodni greben u obliku morskog ježa sa senzorima (bodlje ježa), koji će određivati PH faktor (kiselost) mora, salinitet, zamućenje, temperaturu te otopljeni kisik. Taj greben će služiti za monitoring te ćemo uz pomoć machine learninga i umjetne inteligencije pokušati u realnom vremenu predvidjeti bilo kakvu opasnost za zagađenje mora.
I treći segment je umjetnička instalacija, koja će se osmisliti u razvoju projekta s ciljem da štoviše ljudi osvijesti o nevidljivim zagađivačima mora.
Na nedavno održanom Sajmu zdravlja u Vinkovcima održanom u okviru programa Hrvatske mreže zdravih gradova Marjan je predstavio svoj projekt “Centar za recikliranje plastike” i oduševio sve sudionike Sajma. Riječ je ujedno o prvom primjeru implementacije kružnog gospodarstva na dubrovačkom području. I Grad Dubrovnik podržao je ovaj projekt za koji će prostor vjerojatno biti osiguran u prostoru bivše Tvornice ugljenografitnih proizvoda u Gružu.
