Vinarija Zoro iz Popovića tek je nekoliko godina na tržištu s vlastitim etiketama vina, no njihovu Malvasiju dubrovačku brzo su prepoznala „stručna nepca“. Već 2020. vino u kojem prevladavaju arome citrusa, bijelog cvijeća kao i začinska aroma mediteranskog bilja na Decanterovu natjecanju osvojilo je broncu, a ove godine na Vinistri i zlato. Tradicija uzgoja grožđa i proizvodnje vina u obitelji Zoro seže u daleku prošlost, no nove tehnologije i ideje pomlatka u obitelji te oslanjanje na znanje i inovacije u posljednjih nekoliko godina njihova su vina uveli, među ostalim, i u četiri hrvatska restorana s Michelin zvjezdicom.
Zori su, kao i mnoge druge konavoske obitelji, uzgajali lozu i proizvodili vino kao dio svoje tradicije i svakodnevice. Prvi objekt prodaje vina pod imenom Zoro bio je u Cavtatu već 1841.
– Intenzivniju proizvodnju i prodaju vina nastavio je naš djed Niko Zore, posebice između dva rata. Pedesetih godina 20. stoljeća povećali smo nasade vinograda, na istom mjestu na kojem su vinogradi danas. Krajem osamdesetih i tijekom Domovinskog rata i poraća nismo se bavili vinom, dok 2007. Moj otac Pero nije zasadio novi vinograd. Mi, malo mlađi naraštaj smo se puno aktivnije uključili prije 10-ak godina objašnjava Niko Zore.
Ova svestrana obitelj, Dubrovčanima je najpoznatija po trgovini namirnica, koja se već desetljećima nalazi u Ulici od puča u Gradu. Otac Pero, brat i sestra Niko i Nikolina Zore, te Nikolinin suprug Željko Pasković pohađali su i završili više edukacija u području sommelierstva. Također se educiraju kroz razne vinske radionice/prezentacije i posjete vinskim festivalima. U kreiranju vina surađuju s enologom, konzultantom Mariom Radićem. A zašto su se odlučili na proizvodnju vrhunskih vina?
Inače se bavimo trgovinom, a bavili smo se i ugostiteljstvom u jednom periodu. Moj otac Pero prije 10-ak godina je zasadio novi vinograd i proizvodio vino. Zajedno s drugim proizvođačima s ovog područja učio je i mijenjao postupke, koje je davno naučio radeći uz svog oca. Grožđe koje smo proizvodili smo u većoj mjeri prodavali, a od manjeg dijela smo proizvodili vino za svoje potrebe i svoje prodajne kanale. Od 2019. smanjili smo prodaju grožđa i s berbom Malvasije dubrovačke 2019. izašli na tržište. I tu negdje, i prije izlaska na tržište, puno smo podrške i dobili od vinskih stručnjaka Siniše Lasana i Iva Ivaniša. Osim vlastitog grožđa jedan mali dio sirovine dolazi iz naših kooperacija. Na Decanterovu natjecanju Malvasija Zoro 2020. osvojila je broncu što je doprinijelo vidljivosti i interesu kupaca i distributera za naša vina. A zašto smo krenuli s vinima? Pa prvo, tu je ta tradicija, a vino je uzbudljivo, i dok je još uvijek ideja (na trsu), pa kroz cijeli proces stvaranja u podrumu, i onda svakako u boci, sa svojim razvojem i mijenama, objašnjava Niko.
Koja sve vina proizvodite?
Naš fokus je na Malvasiji dubrovačkoj koju ponajviše radimo u svježoj varijanti, ali slijedeće godine ponudit ćemo i jednu odležaniju verziju Malvasije sur lie iz drvene bačve. Ovo proljeće izašao je i naš rosé Zorosé, proizveden metodom samotoka od sorte cabernet sauvignona i marselana. Osim toga proizvodimo Cabernet Sauvignon i Merlot i u budućnosti ćemo se ovim sortama i intenzivnije posvetiti, objašnjava Željko Pasković, Nikolinin suprug, koji se posljednje četiri godine intenzivno bavi vinom, od radova u vinogradu i podrumu do cjelokupnog procesa stvaranja vina.
Vinogradi Zoro nalaze se u Konavoskom polju, na mikrolokalitetu Grabovnica. Zasad ih čini 7000 trsova, a za vino otkupljuju i grožđe koje proizvode drugi konavoski proizvođači s kojima surađuju. Ove godine su proizveli 9 500 boca Malvasije. A osim malvasije uzgajaju merlot, cabernet sauvignon i marselan. A što je s vinarijom?
Vinarija je u procesu izgradnje. Uskoro bi se trebale riješiti sve prepreke za stjecanje građevinske dozvole za projekt vinarije i smještajnih objekata na mjestu i u sklopu naše obiteljske kuće u Popovićima. Idejni projekt vinarije postoji već 10 godina, pa smo i mi nestrpljivi i iščekujemo da napokon krenemo operativno u ovaj projekt, objašnjava Niko.
Čime se vodite u odlukama koju sortu posaditi i koje vino proizvesti?
Sve počinje od lokaliteta vinograda. Malvasija se i ranije sadila u Konavoskom polju. Iako polja u nekom općem (i zastarjelom) poimanju nisu idealna za sadnju i uzgoj loze, Malvasiji ovaj specifičan terroir odgovara. Odluka koju sortu posaditi, ovisi o: klimi, tlu, nadmorskoj visini, količini vjetra… Crne sorte bogate kiselinama također „vole“ polja, odnosno od grožđa uzgojenog na ovakvim lokalitetima dobivaju se elegantna vina. Mike Grgić je jednom rekao da chardonnay voli mokre noge tj. vlažnu zemlju dok plavci, kao što znamo, najbolje uspijevaju na suhim i vrućim lokalitetima. Mogli bismo reći da je u tom smislu malvasija slična chardonnayu i odgovara joj vlaga u određenim periodima dana i godine. I vinska etiketa je dio proizvoda vina. Naš dizajner Matija Tomšić poigrao se uzorkom konavoskog veza, i uspio mu, po nama, dati vrlo moderan izričaj, tako da s njegovim vizualima zaokružujemo priču Zoro vina, ispričala nam je Nikolina, koja je par dana nakon što je Malvasija Zoro dobila zlatnu medalju na Vinistri, postala drugi put mama.
Kakva su Zoro vina, što sve utječe na njihovu aromu?
Naša vina karakterizira mineralnost, koja dolazi iz geologije tla te svježina, koju uzrokuje ponajviše mikroklima Konavoskog polja. Kultura u vinogradu je također izuzetno bitna, jer bez zdravog i aromatski zrelog grožđa, nema ni dobrog vina. Tek onda nastupaju radovi u podrumu od fermentacije i njege vina itd. U malvasiji prevladavaju arome citrusa, bijelog cvijeća kao i začinska aroma mediteranskog bilja. Naravno odležavanjem vina razvijaju se i neke druge zrelije pa slijedom i tercijarne arome. Iz vinograda smo potpuno izbacili herbicide i umjetna gnojiva. Vršimo zatravljivanje kao agromjeru za zelenu gnojidbu. Također intenzivno radimo na zelenoj masi za vrijeme vegetacije. Jedan od rezultata tih procesa je balans i harmoničnost vina, objašnjava Željko.
Zoro vina najvećim dijelom prodaju se putem specijalizirane web trgovine za ugostitelje i znalce, a može ih se kušati i kupiti u brojnim restoranima i trgovinama u svim regijama Hrvatske, osim Slavonije. Njihova Malvasija se, među ostalim, toči i u nalazi u četiri hrvatska restorana s Michelin zvjezdicom, a od ove godine je izvoze i u Njemačku. A kakvi su im planovi za budućnost?
Svakako, planiramo i nadamo se saditi novu lozu. Na određeni način to ne ovisi samo o nama. Kao što znate, u tijeku je komasacija Konavoskog polja i mi pozdravljamo napore Općine Konavle oko tog procesa i nadamo se da ćemo u neko skoro vrijeme s Općinom dogovoriti koncesiju dijela zemljišta u Konavoskom polju za sadnju novih vinograda. Trenutna potražnja za našim vinima je veća od ponude. Što se sorti tiče, svakako bismo i dalje sadili Malvasiju dubrovačku, koja ima brojne stilske mogućnosti. Od crnih sorti posebno nas zanimaju merlot i cabernet franc za koje smatramo da bi u Konavoskom polju mogli dati dobre rezultate, govori Željko.
Željko će dodati kako se nada da Konavle u budućnosti neće biti sinonim za vinsku terra incognitu ( neotkrivenu zemlju), kako ih je jednom prilikom u novinama nazvao Saša Špiranec.
Nadam se da će Konavle postati bogato obrađivano područje, zasađeno, ne samo lozom, nego i drugim kulturama. Također se nadamo zajedničkom nastupu proizvođača malvasije, ne samo na domaćem nego i na stranom tržištu. Preduvjet za to su novi nasadi budući da su trenutne količine izuzetno male.
