Traženje stolice više na nekim filmskim projekcijama u dubrovačkim ljetnim kinima podjednako je i oduševila i iznenadila, kako same posjetitelje koji su prije dolaska mislili kako će biti sami u gledalištu, tako i organizatore, Kinematografe Dubrovnik. No, ništa nije slučajno, u ovoj ludoj godini zapravo je samo postalo očitije da se isplatilo višedesetljetno “ulaganje” u publiku koja zna prepoznat kvalitetu europskog, umjetničkog i dokumentarnog filma, sažetak je razmišljanja voditeljice programa Kinematografa Dubrovnik, Đive Galov. Ovosezonska posjećenost projekcija “ispod otvorenog neba” razotkrila je važnost postojanja kulturnih ustanova koje ne podređuju svoje programe isključivoj profitabilnosti, već postojano rade na odgajanju generacija koje film ne doživljavaju primarno kao zabavu, već kao umjetnički način preispitivanja i komentiranja društvene zbilje. Tim povodom razgovarali smo s Đivom Galov.
- Čime ste se rukovodili pri osmišljavanju ovosezonskog programa u ljetnim kinima Jadran i Slavica, obzirom na sve poteškoće koje je covid 19 donio u segment distribucije filmova i poslovanje Bliz-a koji nije mogao nabaviti nove naslove jer je korona zaustavila produkciju i puno toga u filmskoj industriji?
Pri osmišljavanju programa smo se zapravo nastavlili rukovoditi našim starim smjernicama – prvo kvalitetom a onda raznovrsnošću programa. Poteškoće koje je donijela kriza uzrokovana virusom su nam zapravo bile i otegotna i olakotna okolnost. Otegotna možda u smislu jer nije bilo široke palete ponude koja je zajamčena, međutim, istovremeno je u tome i bila ljepota. Po prvi put smo mogli biti kreativni bez ograničenja i pritiska blockbusterskih termina i slagati program onako kako smo mislili da je najbolje. Iako najveći distributer nije mogao nabaviti nove naslove, tu je bilo puno manjih, nezavisnih distributera, ali i festivala s kojima inače radimo i koji su ponudili svoje programe za prikazivanje. Posebno veseli da smo po prvi put ostvarili uspješnu višednevnu suradnju sa Motovun FF za koju znamo da ćemo je nastaviti, te imamo prvi put priliku vidjeti izbor sa Subversive FF. Organizirali smo i dvije premijere, u subotu će biti treća, a uspjeli smo održati i dva odlična koncerta i jednu predstavu u kinu Slavica. Nerijetko smo posegnuli i u arhive, ispunjavali želje pojedinih gledatelja, a sve kako bi osmislili program u kojem će svatko pronaći nešto za sebe i nadamo se da smo u tome uspjeli.
- Je li vas iznenadio odaziv publike, je li on bio isti ili nešto viši nego lani, ako jest, čime objašnjavate interes za kino program koji ste ponudili?
Odgovor publike na ponuđene programe je bio iznenađujuće pozitivan, a ono što je sigurno je da nije samo jedan faktor u tome presudio. Naime, tijekom posljednjih godina se sustavno gradila publika za nezavisni i europski film, a uz već 17 godina neprekidnu financijsku podršku Europa cinemas koje smo od tada i članica. Ta, godinama stvarana publika činila je okosnicu gledanosti i ovog ljeta. Naime, ako je najgledaniji film zapravo poljski Corpus Christi od kina Mediteran, a slijede ga francuski i argentinski film, to je jednostavno zato jer te kinematografije više našim gledateljima nisu nepoznanica, nego nešto što smatraju uobičajenim sadržajem. Ili, ukoliko imate u ciklusu autora jednog Hitchcocka za kojeg znate da će izazvati interes, još više veseli činjenica da postoji publika i za opus Petzolda ili braće Dardenne. Definitivno smo se pomakli naprijed od onih godina kada je u kinima prolazio samo američki film i to je zajednički uspjeh i prikazivača i publike. Drugi faktor svakako može biti manjak ostalih sadržaja, tako da je bilo ljudi koji su nam pisali da su ili prvi put ili ponovno otkrili ljetna kina. Kad se sve to spoji, dobijete iznenađujuće dobar rezultat u ovoj ludoj godini. A svaki novi gledatelj kojeg smo uspjeli „navući“ na takav sadržaj je samo vrijedan bonus za ubuduće.
- Možda je ovo ujedno prilika da pojasnimo važnost postojanja ovakvih kulturnih ustanova i mogućnosti prikazivanja, a time i konzumiranja umjetničkih, dokumentarnih, europskih i ostalih filmova koji su “velikim” distributerima poprilično nezanimljivi zbog ograničenog broja ljudi koje privlače. No, što se dogodilo ove godine da naslovi koji su dosad bili u “zapećku” dožive takav boom u našim kinima? To, prema našem mišljenjima je preokret na bolje jer se od filmova traži nešto više osim same zabave i akcije…. slažete li se?
Naravno da se slažemo s tom tvrdnjom. Film može biti samo zabava, ali on prvenstveno treba biti i vrsta umjetnosti koja propituje i daje svoj osvrt na društveni momenat, na ovaj ili onaj način. Važnost postojanja kulturnih ustanova i jest u tome što se one ne rukovode isključivo profitom nego sagledavaju puno širu sliku. Privatni multipleks će uvijek nastojati imati isključivo komercijalni program, odnosno što veći broj blockbustera velikih studija. S druge strane, kulturna ustanova bi istovremeno trebala ponuditi sadržaje za sve generacije i ukuse gledatelja, organizirati različite vrste obrazovnih sadržaja i sudjelovati u razvoju medijske pismenosti. Kao što smo već naglasili u prethodnom odgovoru, to nije boom odjednom nego dugotrajan proces koji je možda samo više došao do izažaja u godini u kojoj ga nisu „prekrile“ druge velike brojke hit naslova koje su nažalost uglavnom više u fokusu zanimanja javnosti. Osim naših programa, mi zapravo često puta i surađujemo sa nezavisnim sektorom jer je ta vrsta suživota u kulturi zapravo idealna situacija. Dok se institucije ipak moraju voditi nekim čvršćim pravilima, nezavisna kulturna scena je ta koja može raditi veće iskorake u smislu kreativnosti u alternativnim sadržajima. To je također najbolja opcija u smislu financiranja, jer otvara vrata svim izvorima, te je činjenica da su to često najuspješniji projekti.
- Kako se korona odrazila na vaše poslovanje i rad? Što vas, a time i nas kao gledatelje, očekuje ove zime? Hoće li raditi i Sloboda i Visia i pod kojim uvjetima?
Cijela ova situacija se odrazila na naš rad utoliko što smo kao i svi bili zatvoreni, odnosno nismo bili u mogućnosti raditi dva i po mjeseca, te smo suočeni s neizvješnošću koju nam donosi zima. Što se tiče samih financija, kroz rebalanse smo se odrekli najvećeg dijela programskih sredstava, međutim isto tako smo dobili sredstva europskog Media fonda, odnosno Europa cinemas nešto ranije nego inače za ovu godinu kao i potporu u vidu pomoći za pola slijedeće godine unaprijed. To nam je uz namjenska sredstva HAVC-a za komplementarne djelatnosti dovoljno za pokriti ovogodišnje programske sadržaje. Što se tiče Slobode i Visie, to nažalost ne ovisi samo o nama nego o cjelokupnoj epidemiološkoj slici. Plan je otvoriti Slobodu u drugoj polovici rujna, a istovremeno ostati na jednoj lokaciji vani sve dok to vrijeme dozvoljava. Visia će vjerojatno raditi samo vikendom uz ciljane programe. Cijeli rad će se naravno prilagoditi novonastalim uvjetima, a ako ni tako ne bude moguće, već razgovaramo o nekim alternativama, prvenstveno za dječje programe.
- Koliko su Jadran i Slavica kao dva predivna otvorena prostora svojim šarmom i posebnošću privlačili publiku? Jesu li oni svojom različitošću “uvjetovali” i svoje programe? Jeste imali i stranih posjetitelja i mislite li da bi strancima moglo biti zanimljivo dolaziti u ta dva “ambijentalna kina”?
Jadran i Slavica su definitivno posebni prostori i svaki sa svojim specifičnim ugođajem privlači publiku, zavisi kome je koji prostor draži. Programi se već niz godina razlikuju utoliko što onaj u Jadrana ipak naginje više komercijalnom tipu filma nego što je slučaj u Slavici. Jedan od razloga je i taj što u Jadrana dolazi puno više turista u potrazi za novijim programima. Ovo ljeto smo imali puno manje turista nego lani, ustvari je taj broj u komparaciji zanemariv, dok su prošle sezone nerijetko bili i brojniji nego domaća čeljad. Osim toga, ta dva prostora su bitno drukčija, jer dok je Jadran svojevrsna atrakcija smještena unutar samih zidina, Slavica je đardin posebnog šarma gdje se zapravo morate ugodno osjećati.
- Hoćete li ove godine imati DUFF i u kojem opsegu?
DUffa će definitivno biti, i nije pitanje opsega nego oblika, odnosno načina na koji će se održati. Ta festa djece i mladih je ove godine u svom devetom izdanju i to sa nešto izmijenjenim pravilima. Naime, uz do sada postojeću mediteransku priču otvorili smo dvije teritorijalno neograničene kategorije, eksperimentalnu i tematsku koja ove godine obrađuje pojam solidarnosti. Ono što je zanimljivo je da nikad nismo dobili više prijava nego ove godine, i to veliki broj njih koji je sniman i za vrijeme karantene u vlastitim domovima i obiteljima. Selekcijski žiri u kojem je i naša Ivana Selmani je u završnoj fazi odabira programa tako da ćemo ga uskoro objaviti. Ono što je problematično je da ukoliko bi išli utabanom stazom organizacije, to bi značilo preveliki broj djece i mladih na istom mjestu četiri dana što bi bilo neozbiljno riskirati ove godine. Izgledna alternativa je da iskoristimo sve prednosti koje nam nudi tehnologija i iz nje izvučemo ono najbolje što možemo ponuditi, a toga zaista kao i uvijek do sada ima dovoljno. DUff je inače nama jako važan i drag projekt koji je i ogledni primjer uspješne suradnje institucije i nezavisnog sektora, odnosno Kinematografa sa Udrugama Luža i Ljetnom školom filma Šipan.
