–Ne, ne treba svaki apartman ili kuća imati bazen ili jacuzzi, pogotovo ako im je more blizu, najvažnije je da se turisti ne obmanjuju “nabrijanim” i lažnim fotografijama koje im obećavaju nešto što ne postoji – kazala nam je u razgovoru Inge Bego Matijević koja sa suprugom Ivom u svojoj kući u kojoj i sami žive, u Mlinima, nudi nekoliko smještajnih jedinica gostima koji im se, u pravilu vraćaju. Već je i podatak kako imaju goste iz Švedske koji im dolaze već dvadeset godina, pokazatelj da se turizmom bave na ispravan način.
Inge će skromno reći kako njihovi smještaji nisu ni atraktivni ni luksuzni poput nekih vila ili kuća za odmor ili apartmana koji se mogu vidjeti na platformama za oglašavanje, ali da njihovi gosti biraju njihovu kuću i nagrađuju ih najvećim ocjenama, zbog mira, prirode i privatnosti koju im omogućuju.
Naravno, nije spomenula da dolaze i da se vraćaju zbog toga što su ona i njen suprug super domaćini, da gosti u svojim primjedbama pišu kako su im za sve “uvijek pri ruci”, ali na nenametljiv način koji im ostavlja prostor za privatnost i spokoj za kojim čeznu kada dođu iz bučnih urbanih i ubrzanih sredina.
-Kad radiš za sebe, onda se i trudiš, a Ivo i ja sve radimo sami, od čišćenja, uređenja, peglanja, ako treba vožnje s aerodroma, svega što je potrebno da se gost osjeti dobrodošao, kao netko do koga ti je stalo – kazala je Inge, koja nam je otkrila i da ovakav vid “tihog” smještaja sve više traže i mladi ljudi, iako vlada predrasuda kako ga više vole generacije nešto starije životne dobi. Ovog ljeta su imali i izuzetno mlade ljude iz Čilea i Kolumbije koji putuju svijetom, a na listi najčešćih, su im i gosti iz Engleske, Austrije, skandinavskih zemalja…
Okućnicu kuće u koju se Inge iz svog doma u srcu Mlina, ispod platana, sa suprugom preselila prije dvadesetak godina trebalo je “pripitomiti”, kaskadne “etaže” koje su se stvorile nakon zahtjevnog nalijevanja potpornih zidova u iskopu brda, bilo je potrebno osmisliti i ozeleniti, kako bi izgledale kao danas – poput prirodnog kutka “raja” u kojemu su izrasla stabla različitih agruma, mediteranskog bilja, ali i povrtnjak u kojemu rastu pomadore, balančane, tikvice, što je gostima iz gradova, gotovo nestvaran prizor. Baš kao što im je potpuna egzotika sjesti ispod odrine od loze, ubrati s nje grozd grožđa i njime se osladiti.
Sve se to može “debelo” zahvaliti Ivovom znanju i iskustvu, budući je on diplomirani agronom. Ingina nepuča Nika zna u šali reći kako joj tetka o tome što se novo napravilo oko kuće ili u njoj uvijek govori u množini, iako sve napravi Ivo, čime uvijek izmami osmijeh cijele obitelji. No, reklo bi se u tim bračno partnerskim pošalicama, da netko treba i ideju dati. A onda za to, zasluge se obično pripišu – ženama.
No, to ovoj prof. latinskog i grčkog jezika i njenom suprugu agronomu je najmanje važno. Svjesni su i te kako da se uspjeh u ikakvom poslu može postići jedino zajedništvom. A pametni ljudi dobro znaju i procijeniti što kome “više leži”.
Goste kojima pruže toplinu doma na ljetovanju oduševljava i pogled na župsku valu, a nemalo se čude i Ivovoj umješnosti da u svim zahvatima oko kuće nigdje nema – betona. Dok se kuća gradila, naime, pronađeno kamenje nije se bacalo, već ga se upotrijebilo za izgradnju međa, puteljaka i dolaca oko kuće.
-Svi uglavnom kažu da je ljepše nego što izgleda na fotografijama, a mi se trudimo svake godine napraviti nešto novo, kako ni našim “starim” gostima ne bi bilo dosadno i već viđeno. Naravno, oko kuće i u kući uvijek je dosta posla, ali to nas veseli – ispričala nam je Inge, dodajući još jednu zanimljivu opasku, referirajući se naše upite oko nužnosti bazena ili jacuzzija.
-U naš smještaj, a ponavljam, važno je prikazati ga realno i istinito, dolaze ljudi s kojima jako brzo “kliknemo”, s kojima brzo i lako uspostavljamo komunikaciju i s kojima nekako kao da dijelimo isti svjetonazor. Mislim da isto osjete i oni. Nudimo sve ono u čemu i sami uživamo. I u tome smo iskreni – kazat će.
I pravi su domaćini. Nema gosta kojega nisu počastili ispod odrine na svojoj taraci koja goste zaokuplja brojnim antikvitetima, oruđem i priborom koje smo prije mogli pronaći u starim podrumima i šupama naših starih. Stare pegle, kačulići, fenjerići… za svu je tu starinu Inge negdje pronašla mjesto, i nesvjesno svojim gostima priuštivši nepretencioznu mini-izložbicu naše etno baštine.
