Korizmenim križnim putem na Srđ ovog vikenda završava manifestacija “Kršćansko lice kulture 2025.” Uz navedeno, do kraja manifestacije održat će se i koncert u crkvi Male braće, te predavanje o znamenitim Dubrovčanima u rimskoj arkadiji.
U petak 4. travnja u 20 sati u crkvi Male braće u Dubrovniku upriličit će se izvedba Rossinijeve „Stabat Mater“. Nastupit će Dubrovački simfonijski orkestar te Akademski zbor Pro Musica iz Mostara i Zbor Glazbene škole Ivana pl. Zajca iz Mostara. Dirigent je Robert Homen, a solisti sopranistica Nikolina Pinko – Behrends (Švicarska), mezzosopranistica Terezija Kusanović (HNK Split), tenor Josip Švagelj (HNK Zagreb) i bas Luciano Batinić, operni nacionalni prvak (HNK Zagreb).
Stabat Mater, veličanstveno djelo Gioachina Rossinija, izvest će u Dubrovniku nakon izvedbe, dan ranije, u Mostaru, u katedrali Marije Majke Crkve. Naime, dugogodišnja suradnja dubrovačkih simfoničara i zbora iz Mostara iznjedrila je brojne uspješne koncerte i nastavlja se još jednom uspješnom suradnjom u izvedbi veličanstvenog djela Gioachina Rossinija “Stabat Mater”.
Potresan tekst o boli Majke Božje za raspetim Sinom toliko je nadahnuo Rossinija koji je spojio sakralnu uzvišenost i opernu spektakularnost, da danas imamo priliku uživati u impresivnom glazbenom djelu koje ne samo da je remek djelo sakralnoga vokalno-instrumentalnog repertoara, već i glazbene literature uopće.
Realizaciju koncerta pomogli su Grad Dubrovnik, Turistička zajednica grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanska županija.
U subotu 5. travnja u 19.30 sati u dvorani Ivana Pavla II. u bivšem samostanu sv. Klare u Dubrovniku predavanje „Znameniti Dubrovčani u rimskoj Arkadiji“ održat će izv. prof. dr. sc. Irena Bratičević.
Rimska književna akademija Arkadija, osnovana 1690. godine, okupljala je najuglednije ljude od pera iz Italije i inozemstva te je u prva dva stoljeća djelovanja ostvarila snažan utjecaj na europsku književnost i kulturu. Među članovima Arkadije tijekom osamnaestog i devetnaestog stoljeća bilo je tridesetak dubrovačkih književnika, a posebno su se istaknuli oni koji su živjeli u Rimu: Ruđer Bošković, Benedikt Stay, Rajmund Kunić, Bernard Džamanjić i Marko Faustin Galjuf. U predavanju će se pobliže osvijetliti njihovo stvaralaštvo i uloga u okviru Arkadije, a bit će također prikazani u nas dosad nepoznati portreti Kunića, Staya i Džamanjića, osobito vrijedni jer su bili izrađeni prema živom modelu.
Manifestacija “Kršćansko lice kulture 2025.” ove godine će biti zatvorena u nedjelju 6. travnja korizmenim križnim putem padinama Srđa koji će predvoditi dubrovački biskup Roko Glasnović. Pobožnost počinje u 14 sati ispred prve postaje na Srđu.
Molit će se “Križni put hrvatske povijesti“ koji je napisao prof. dr. don Ivan Bodrožić, a vjernici župa Dubrovačkog dekanata 1 i 2 naizmjenično će nositi križ te čitati razmatranja uz pojedinu postaju.
