Kristićeva prometna rješenja za Grad

Čelnik dubrovačkog ogranka stranke MOST, Maro Kristić putem priopćenja za medije osvrnuo se na uvođenja sustava nadzora i upravljanja prometom u zoni povijesne jezgre. Priopćenje u nastavku donosimo u cijelosti.

“Grad Dubrovnik čeka na konačno usvajanje Zakona o izmjenama i dopunama zakona o sigurnosti prometa na cestama kako bi se krenulo s cjelovitom implementacijom sustava nadzora i upravljanja prometom oko povijesne jezgre. Podlogu za ovakav sustavan model rješavanja problema prometa u kontaktnoj zoni te samog zaustavljanja autobusa na Pilama smo upravo mi prezentirali tadašnjoj gradskoj vlasti još 2015. godine, u to vrijeme djelujući u sklopu druge političke platforme pa nas stoga raduje da su dijelovi našeg prijedloga, iako je od tada prošlo punih sedam godina uzeti u obzir prilikom kreiranja sustava nadzora i upravljanja prometom koji se danas pokušava uvesti.

No, iako načelno podržavamo model na koji se ovaj vitalni problem Grada pokušava riješiti, čini nam se da zbog nedostatka dijaloga sa svim dionicima ovog složenog sustava još uvijek postoji dosta nezadovoljstva i otvorenih pitanja. Stoga smo slobodni predložiti neke moguće poboljšice u sustavu, ali i zahtijevamo odgovore na neka od pitanja koja su još uvijek otvorena.

Polazimo od tehničkog dijela odnosno pravnog osnova za uvođenje novog sustava nadzora i upravljanja prometom, a to je  Odluka kojom se regulira ova materija, a koja se može pronaći na web stranici Sanitata. Smatramo kako  da bi bilo dobro da se objavi pročišćen tekst iste i to barem na tri svjetska jezika, budući da odluka nije namijenjena pravnicima i odvjetnicima nego autobuserima koji dolaze iz cijele Europe te bi bilo profesionalno da im je odluka dostupna u pročišćenom tekstu i na više jezika.

Operativni problem

Osim spomenutih tehničkih problema, postoje i oni operativni na koje za sada ne postoje jasni odgovori. Naime, postavlja se pitanje gdje će se iskrcavati VIP  gosti, gosti koji se voze cabrio autobusima ili pak gosti na privatnim turama i pod kojim uvjetima?  Također, što je s gostima koji idu na žičaru ? Zakonski, žičara mora imati mjesto pristupa za ukrcaj /iskrcaj gostiju, dok je autobusna stanica na žičari navodno vlasništvo tvrtke koja je njen vlasnik, pa se postavlja pitanje međusobnog odnosa Grada Dubrovnika i Excelsa nekretnina po pitanju spomenute stanice? Na tom potezu, kako je poznato, nema drugog mjesta za zaustavljanje autobusa.. 

Nadalje, postavlja se pitanje što je s vozilima koji dovode i odvode goste u hotele u toj istoj zoni oko Grada? Kako će sustav kamera razlučiti tko obavlja transfer gostiju u/iz hotela u toj zoni? Što je, na primjer, s gostima s kruzera koji idu na panoramu na Orsulu, budući  da autobusi, kako bi došli do tamo, moraju proći pokraj žičare te tako ući u zonu oko grada pokrivenu kamerama? Također, praksa je da vodiči, kada imaju razgled grada te kada nakon toga idu po druge goste na aerodrom, budu pokupljeni kod donje postaje žicare. Sada, međutim, po novom, autobusi ulaze u zonu oko grada pokrivenu kamerama pa se postavlja pitanje hoće li im to biti naplaćeno ?

Prometno “ Libertas “, taksisti, pješaci…

Autobusi Libertasa koji voze goste s kruzera su u privilegiranoj poziciji, jer ne plaćaju zaustavljanje i voze kraćim putem niz Boninovo, čime se nedvojbeno narušava tržišna utakmica. Taksisti, s druge strane, moraju kružiti oko Grada kada vode goste u povijesnu jezgru, generirajući gužve, a da posljedično cijena njihove usluge raste , a konkurentnost pada zbog duljine puta kojim voze i veće potrošnje goriva čije su cijene poletjele u nebo.

Čini nam se da i pitanje propuštanja pješaka preko zebre na Pilama treba drugačije regulirati i to tako da se vozila  i pješaci naizmjenično propuštaju u određenim vremenskim intervalima npr. 1,5 minuta vozila pa pješaci  30 sekundi, budući da na postojeći način, prometni redari samo rade dodatnu gužvu proizvoljno propuštajući pješake i vozila.

Sustav rješava probleme?

Postavlja se pitanje hoće li sustav koji je pred implementacijom riješiti navedene probleme prometa u kontaktnoj zoni Grada Dubrovnika? Smatramo da je ključno da se svi dionici uključeni u ovu problematiku usuglase te da se svi potencijalni operativni problem dodatno razmotre kako bi provedba ovog projekta bila na zadovoljstvo svih zainteresiranih strana. Ako tome ne bude tako, možemo očekivati nove prijepore i nezadovoljstva, što neće doprinijeti rješavanju ovog velikog problema Grada Dubrovnika”, poručio je Kristić.

FOTO: Ilustracija