Maro Kristić, MOST-ov gradonačelnički kandidat, predstavio je u petak na konferenciji za novinare, dio svog predizbornog programa vezanim uz dubrovački sport. Kristić je kazao kako je financijski kriza uzrokovana pandemijom negativno utjecala na dubrovački sport te da mnogi klubovi neće preživjeti, ali da se u krizi nalaze i mnoge dubrovačke obitelji koji nisu u stanju plaćati članarine kako bi se njihova djeca nastavila baviti sportom. Stoga, smatraju da se djeci mora omogućiti besplatno bavljenje sportom i to putem relokacije sredstava iz proračuna. Rečeno je i da je dubrovačka sportska infrasturktura u lošem stanju, a Kristić je najavio i da će se nakon izbora u Dubrovniku osnovati i novo športsko društvo.
„Dubrovački sport kao i cjelokupno gospodarstvo su ugroženi zbog posljedica globalne pandemije koja je ostavila negativan trag na gradskog proračunu iz koje se djelomično financira dubrovački sport“, kazao je uvodno MOST-ov gradonačelnički kandidat Marko Kristić te dodao kako je sportska infrastruktura u Dubrovniku u iznimno lošem stanju.
„Aktualna gradska uprava je obećala uložiti sto milijuna kuna u sport, a tom četverogodišnjem razdoblju smo dobili Strategiju razvoja sporta te skromna ali dobrodošla ulaganja poput izgradnje nogometnog terena s umjetnom podlogom u Gospinom polju i završetka sanacije bazena u Gružu, što je deset posto od onoga što je gradska uprava obećala realizirati. Imamo najavu izgradnje multifunkcionalne dvorane koja se bi se trebala graditi za potrebe održavanja Svjetskog prvenstva. Cijeli je niz objekata u sportu koji u Dubrovniku nedostaju“, kazao je Kristić te naveo kako na području grada djeluje 146 udruga u sportu, a da je 89 udruga učlanjeno u Dubrovački savez športova, od čega je 81 sportski klub.
„U formalno-pravnom smislu radi se o udrugama građana, u Dubrovniku ne postoji niti jedno športsko dioničko društvo. Ne postoji niti jedna sportski klub osoba s invaliditetom niti osoba s oštećenjem sluha. Sportski klubovi učlanjeni u Dubrovački savez športova okupljaju preko 4 tisuće sportaša i sportašica svih dobnih uzrasta. Pravo na bavljenje sportskim aktivnostima je jedno od osnovnih prava svakog djeteta i mladim osoba. Na području grada imamo šest osnovnih škola i sedam područnih škola te četiri visokoškolske ustanove. Svi imaju isti problem – nedostatnu sportsku infrastrukturu. Školske športske dvorane koje su izgrađene novcem građana stoje zatvorene, poglavito tijekom ljetnih mjeseci što je jedna od glavnih problema. Njih treba otvoriti i staviti na raspolaganje sportskim klubovima. Mnogi iz tog razloga zamrzavaju svoje aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci, a prekidi u trenažnom procesu izazivaju ozljede sportaša. Imovina građana treba biti dostupna“, kazao je Kristić.
„Nudi nam se nova financijski perspektiva putem EU fondova, a postoje i natječaji Ministarstva turizma i sporta. Fondovi su jedna od opcija financiranja projekata temeljem prijava za natječaje vezane za sport i sportsku infrastrukturu. U tijeku je programiranje, a najveći broj natječaja se očekuje tijekom 2022., postoji dovoljno prostora da se pristupi izradi zalihe projektnih ideja koje su vezane uz sport i sportsku infrastrukturu i prilagođavana tih ideja natječajima koji budu otvoreni. Moramo unutar bilo DURA-e ili DUNE-a, bilo Upravnog odjela za europske fondove i regionalnu suradnju osnovati Kreativnu kliniku koja bi bila potpora sportskim udrugama i klubovima u pisanju i pripremi projekata, a okupila bi stručnjake iz Dubrovnika i šire. Njihov glavni zadatak bio bi praćenje natječaja, prijava, pisanje i apliciranje kao i realizacija projekata. Budući da su projekti iz sfere sporta još uvijek u fazi programiranja moramo stvarati zalihu projekata i u trenutku objave natječaja krenuti s prijavama“, kazao je Skvrce.
Kao ideje koje bi se mogle koristiti za pisanja projekta Skvrce je naveo sportski ili plivački rehabilitacijskih centar za djecu s poteškoćama u razvoju i trudnice, za starije i slabo pokretne osobe, koji bi se sastojao od dva bazena, saune, parnih kupelji, masažnih i rehabilitacijskih soba, kao i biciklističku stazu te par-šumu s kompleksom manjih terena.
„Dubrovnik je jedan od gradova koji je nedostupan i neadekvatan za osobe s invaliditetom. Nemamo spojene ceste, odnosno prijelaze s pločnika na hodnik, a samim time niti uređene staze za bicikliste. Jedna od naših ideja je i park šetnica s kompleksom manjih vanjskih terena za padel, badminton, tenis, mini golf, stolni tenis ili neke druge aktivnosti. Osim prijava na EU fondove, važni su i natječaji Ministarstva turizma i sporta. Kreativna klinika bi se trebala pratiti i ove natječaje. U pravilu se radi o višemilijunskim iznosima koji se dodjeljuju zainteresiranim prijaviteljima. Pozivi se odnose na raspodjelu financijskih sredstava za financiranje velikih športskih manifestacija ili za sufinanciranje izgradnje, građevinskog zahvata ili opremanja sportskih objekata. Na dva takva natječaja, koju su bila raspisana krajem 2020., a realizirana tijekom 2021., resorno ministarstvo je raspodijelilo 30 milijuna kuna. Temeljem informacija koje se nalaze na stranicama ministarstva razvidno je da je nitko s administrativnog područja Grada Dubrovnika nije javio. Postavlja se pitanje zašto?“, kazao je Skvrce te dodao kako je prvi natječaj iznosio 14 milijuna kuna, a odnosio se na sufinanciranje velikih sportskih manifestacija, dok se drugi natječaj odnosio na sredstva za sufinanciranje izgradnje i opremanja športskih objekata, a prijavitelji su pomoću tih sredstva uredili teniske terene, izgradili malonogometna igrališta, nogometnog kampa, školskog sportskog igrališta.
„Sve to i nama treba. Jedan dio smo mogli povući kroz ove natječaje drugi dio samo financirali. Zašto se Grad Dubrovnik nije prijavio. Odgovorne osoba moraju voditi računa o natječajima koji se raspisuju i to je jedan od razloga zašto inzistiramo na kreativnoj klinici“, pojasnio je Skvrce.
MOST-ovu viziju razvoja sportskog turizma predstavili su Božo Primić i Marko Bautović.
„Sportski turizam je budućnost i temelj bez kojeg će se teško produljiti turistička sezona. Uz kvalitetnu infrastrukturu i blagu klimu sportski i zdravstveni turizma, kojeg MOST također nosi u programu, potencijal je koji u narednom periodu mora biti realiziran. Nedostaje sportska infrastruktura, koja mora biti održiva, funkcionalna i prilagođena razvoju sportskog turizma. Postoji sportove koji zahtijevaju minimalnu infrastrukturu, čime bi se značajno utjecalo na cjelogodišnju turističku ponudu. Predlažemo marketinške aktivnosti oko uspostavljanja suradnje Grada Dubrovnika i FEMA-e, kao i uspostavljanje suradnje s udruženjem moto-klubova iz regije, proglašenje no-take zone u akvatoriju oko sv. Andrije za potrebe ribolovnog turizma. Izgradnjom multifunkcionalnog kongresno-izložbeno-sportskog centra u Srebrenom financiranog kroz MPO, kao infrastrukturni projekt s ciljem produljenja sezone. Dubrovnik kao baza za cjelogodišnju pripremu sportaša i klubova, ne samo nogometnih nego i ostalih indoor i outdoor sportova te korištenje hrvatskih i inozemnih sportaša za dodatnu promociju Dubrovnika na emitivnim tržištima.
Primić je pojasnio da je FEMA organizacija koja objedinjava motociklističke organizacije iz 16 zemalja Europe, s više od desetak tisuća članova, a da diljem regije djeluje više od 250 moto-klubova, s nekoliko tisuća članova.
„S obzirom na to da je Dubrovnik dominantna avio destinacije uspostavom suradnje s navedenim udruženjima stvorio bi novi tržišni segment koji je bi ovisio o zračnoj povezanosti omogućavaju dostupnost Dubrovnika tijekom cijele godine. Proglašenje no-take zone u akvatoriju sv. Andrije za potrebe ronilačkog turizma značilo bi posebnu zaštitu koja zabranjuje bilo kakvu eksploataciju podmorja zbog zaštite eko-sustava i kulturnih dobara. Najveća kritika ronilačkog sporta u Dubrovniku je da u našem akvatoriju ne možete vidjeti ribu. Zaštita ovih zonama bi ovaj vidi turizma učinila puno atraktivnijim. Egipat je ovom politikom postao jedna od najvećih ronilačkih atrakcija na svijetu. Radi se o zonama od par četvornih kilometara pod zaštitom koji ne moraju biti u važnoj ribolovnoj zoni, ali moraju biti pogodne za mrijest. Takav tip zaštite u pravilu ne nalazi na otpor malih ribara, obnovom ribljeg fonda, dolazi do efekta preljeva u susjedna područja gdje je ribolov dozvoljen. Radilo bi se o krugu od jedne nautičke milje sa sv. Andrijom u središtu, koji je poznato mrjestilište, dovoljno je bilo da se može posjećivati kao ronilačka atrakcija, a preljev ribe bi mogao utjecati i na Kalamotu, Lopud, Grad Dubrovnik“, naglasio je Primić.
Bautović je predstavio ideju izgradnje multifunkcionalnog izložbenog kongresnog centra kojeg bi smjestili u Srebreno.
„Predlažemo revidiranje postojećeg koncepta razvoja višenamjenskog centra u Dubrovniku i planiranih kapaciteta, usklađivanje i prilagodbu potrebama tržišta kongresne industrije u post covid vremenu kako se ne bi izradio megalomanski projekt koji bi kasnije ostao neiskorišten. Centar mora biti prilagođena potrebama sporta tako da barem 30 posto kapaciteta bude prilagođeno sportskim potrebama. U njemu bi se nalaze manje dvorane, teretane, svlačionice i zajedničke prostorije. Dubrovnik ima veliki potencijal da bude baza za cjelogodišnju pripremu sportaša, ne samo nogometaša već i ostalih sportova. Sportska infrastruktura mora u narednom periodu dramatično poboljšati. Ne radi samo o infrastrukturi za sportove na otvorenom, već i o zatvorenim prostorima. Grad Dubrovnika mora strateški odrediti koje sportove želi promovirati, odnosno u koje želi ulagati. Temeljem odluke ciljamo pristupiti odabranim sportskim nacionalnim federacijama te dogovoriti dugoročnu suradnju što će doprinijeti produljenu turističke sezone“, kazao je Bautović te naglasio da Dubrovnik kao svjetski turistički brend može angažirati poznate hrvatske i svjetske sportaše za dodatnu ciljanju promociju na emitivnim tržištima. Naglasio je da mnoge sportske zvijezde ljetuju na Jadranu, a da bi dio njih zasigurno pristao na ovakav vid suradnje.
Kristić se osvrnuo na mlade i važnost njihovog bavljenja sportom.
„Mladi su baza svakog društva. Kriza je ostavila ogromne posljedice na kućne budžete, mnogi ne mogu plaćati članarine svojoj djeci. Te neugodne situacije rezultiraju činjenicom da roditelji djecu ne šalju na treninge. Najgore što možemo napraviti djeci jest onemogućiti im bavljenje sportom. Založit ćemo se da Grad Dubrovnik u potpunosti oslobodi plaćanja članarina svako dijete koje se bavi sportom. Nije riječ o velikim iznosima. Grad već ulaže u sport putem Dubrovačkog saveza športova. Postoje jasni kriteriji, koje doduše treba revidirati, ali stručni kadrovi u sportu se plaćaju jednim dijelom, dok je jedan dio financiran iz članarina i za taj dio pametnom relokacijom proračunskih sredstava se može postići kompenzacija kako bi svako dijete u Dubrovniku moglo trenirati i baviti se sportom besplatno. Treba napraviti reviziju koja će osloboditi određena sredstva. Ima klubova koji dobivaju više sredstava nego što im je to potrebno“, kazao je Kristić te dodao kako su pri obilasku Elafita naišli na mnoge probleme te naglasio da djeca koje žive na Elafitima trebaju imati iste mogućnosti te je kazao kako bi Grad trebao osigurati sportskog instruktora koji bi obilazio Elafite i radio barem s djecom predškolske dobi.
„Kriza koja se događa, a trajat će još neko vrijeme dovesti će gašenja mnogih sportskih klubova. Kao jedan o mogućnih izlaza iz ove situacije vidimo u udruživanju klubova u športska društva. Udruživanjem snaga i brendiranjem športskih društava stvaraju se organizacijski i kadrovski preduvjeti za njihov napredak, ali se i jača njihov potencijal za korištenje sredstva iz EU fondova. Potreba takvog udruživanja radi koncentracije kvalitete i racionalnijeg korištenje resursa je nužnost u budućem periodu kako bi dubrovački sport opstao te se mogao kvalitetnije razvijati. Nakon ovih izbora u Dubrovniku će se osnovati jedno športsko društvo u Dubrovniku. Vjerujem da će ono biti temelj za udruživanje klubova u nova športska društva i opstanak sporta“, kazao je Kristić.
„Kako na razini Grada, tako na razini Županije morate imati jasan plan što želite postići u svakom segmentu pa tako i u sportu. Trebate znate gdje ste s tim planom za pet godina, što ćete promicati, koji su vaši ciljevi, kako ih mjerite, koju su vaše ciljane skupine. Nebrojeno je puta istaknuto da smo mi zemlja ogromnih talenata, no pitanje je koliko u njih ulažemo. Dječje bavljenje sportom ne smije biti povlastica i ne smije ovisiti o trenutnom financijskom stanju obitelji. Trebamo omogućiti djeci da se bave sportom. To ne znači da će svatko od nas biti profesionalac, da mi kao roditelji liječimo svoje komplekse za željama da naše dijete budu budući Messi, Ronaldo, ali im trebamo dati mogućnost za pravilan razvoj. Kao Županija trebamo im omogućiti da budu u sportu. Smatram da Županije treba kreirati sustav kvalitete koji stvoriti najbolje trenere koji trebaju biti na besplatnoj usluzi djeci. Županija će sa strukom kreirati kriterije kome to može biti. Na takav način možemo za pet godina očekivati ljude koji osvajaju medalje i koji su na ponos svom mjestu i našoj Županiji“, kazao je Božo Petrov.
Maro Kristić nije danas htio konkretnije govoriti o športskom društvu čije je osnivanja nakon izbora najavio jer su ga tako zamolili osnivači.
„Društvo će biti poprilično zdravo, članovi će biti klubovi koji se bave loptačkim sportovima. Bit će to dobar, interesantan i zdrav primjer kako dubrovački sport može bolje“, kazao je Kristić.
Novinare je zanimalo postoje li lokacije za spomenuti sportski rehabilitacijski centar za mlade, biciklističku stazu, park-šetnicu s kompleksom manjih terena.
„Kad smo govorili o tim idejama, mi smo u fazi pisanja zaliha tih projektnih ideja i do trenutka raspisivanja natječaja mi ne znamo točno o kojim je lokacijama riječ. Idealna lokacija je park Petka, jedan dio se odnosi na šumu u Hladnici, koja je zapuštena. Postoji nekoliko lokacija koje bi se mogle iskoristiti, bilo da je riječ o poljoprivredni, odnosno urbanoj perma kulturi, bilo da se radi o sportskim aktivnostima o kojima smo mi govorili“, pojasnio je Skvrce.
Novinari su Kristića pitali i što je dobro dubrovačkom nogometnu donijela fuzija nogometnih klubova GOŠK i Dubrovnik 1919, u kojoj je i sam sudjelovao prije šest godina.
„Za bilo kakav kvalitativni iskorak po pitanju ranga natjecanja bitna je infrastruktura. Grad Dubrovnik ima jedan stadion koji jedva da zadovoljava uvjete treće lige. Sramotno da je imamo jedan od najlošijih stadiona u Dalmaciji. To je sramotan odraz ulaganja u naš sport. Fuzija je u jednom segmentu odnijela određena poboljšanja, rad s mladima je strukturiraniji, bolji i kvalitetniji, a mladi se natječu u kvalitativno boljim rangovima natjecanja. Organizacijski taj klub nije vođen na najbolji mogući način. Treba kvalitetnije, nove, svježije krvi, koja će ga povesti korak ili dva naprijed“, kazao je Kristić te dodao da je Dubrovnik nekoliko sportskih terena s umjetnom travom trebao imati prije desetak godina.
