Umjetna inteligencija (AI) donosi goleme transformacijske potencijale, ali i rizike zbog kojih je skupina tehnoloških stručnjaka i gikova na čelu s Elonom Muskom zatražila stanku u razvoju cijelog sustava. Treba li zaustaviti ‘strojeve’? Nikako, smatra astronom, futurolog i voditelj Zvjezdarnice Višnjan, Korado Korlević, a razgovor s njime donosi tportal.
(…)
Iako su koristi od tog sustava već sada enormne, osobito u području znanosti, umjetna inteligencija našla se na udaru zbog mogućih grešaka, kao i zloupotreba u političkoj i društvenoj sferi.
-Imamo problem sa svime, čak i s definicijom toga što je ustvari inteligencija. U slučaju da inteligencijom smatramo stvaranje novog, sadašnji jezični modeli to nisu. Ono što se trenutno naziva umjetnom inteligencijom zapravo su jako napredni ekspertni sustavi. Još više to važi za programe koji stvaraju, rekombiniraju glazbu i slike. U svakom slučaju, radi se o impresivnom iskoraku i sada je krenula ozbiljna mogućnost samoučenja i samoevolucije operativnog sustava strojeva. Ali nije dovoljno biti samo ‘pametan stroj’. Odavno imamo kalkulatore koji bolje računaju od nas. Naravno da računalo bolje od mene pregledava astronomske slike, da bolje od radiologa pregledava rendgenske snimke itd. No postojeći sustavi još uvijek nemaju kreativnost, ono što daje samosvijest. Smatram da umjetna inteligencija mora biti samosvjesna. U ovom trenutku ona još ne postoji, osim kao ime – izjavio je za tportal Korlević.
Na pitanje kakve dobrobiti za čovječanstvo i kakve opasnosti možemo očekivati od umjetne inteligencije lišene kritičkog mišljenja i etičke dimenzije odlučivanja, odgovara:
-Uopće ne znamo hoće li to biti bez etičkog donošenja odluka. Prognoze idu od svijeta fantazije, u kojima za nas ‘teče med i mlijeko’; do izumiranja i nestanka. Kako je obično istina u sredini, bit će čupavo, ali nekako ćemo to izgurati.
A treba li pauzirati u razvoju umjetne inteligencije?
-Baš to ne bi trebalo činiti. Europska unija i SAD pokušavaju zaustaviti razvoj, a Kinezi žele proizvesti umjetnu inteligenciju sa socijalističkim korijenima, što god to bilo. Dakle kako se odnosimo prema tom ‘biću’ koje raste? Zabranjujemo mu rast, izigravamo neprijatelja. I ne samo da zabranjujemo, nego dodajemo neke svoje etičke norme, pravimo se da sve razumijemo. A kakva je naša etika? Razlikuje li se budistička etika od kršćanske i konfucijanske etike? Ne postoji univerzalna, svemirska etika. Možda će nam baš umjetna inteligencija u jednom trenutku objasniti što je to etika.
Na primjedbu kako Elon Musk i drugi, poput Geoffreyja Hintona, ‘oca umjetne inteligencije’ koji je dao otkaz u Googleu, upozoravaju na njezine duboke rizike za društvo i čovječanstvo, Korlević kaže:
-Musk je biznismen, burzovni mešetar, nije informatičar. Njega ne bi trebalo ništa pitati, a dvojbeno je i mogu li informatičari govoriti o umjetnoj inteligenciji i samosvijesti. Recimo, biolozi imaju puno veće iskustvo s tim. Dogodilo se to da informatičari govore da nikad neće postojati umjetna inteligencija jer nismo dovoljno pametni da to napravimo. Ali je li onaj crv u nekom moru u prapovijesti bio dovoljno pametan da napravi čovjeka? To radi evolucija. Moramo shvatiti da neće programeri raditi umjetnu inteligenciju, ona će napraviti samu sebe. Od trenutka u kojem smo napisali evolucijske algoritme, računalo evoluira i poboljšava samo sebe. U jednom trenutku nećemo ni razumjeti što radi. (…)
Kažete da ste optimist, znači da se fokusirate na blagodati umjetne inteligencije. Ipak, opasnosti su velike u ovoj fazi.
-Opasnost je uvijek i svugdje prisutna. Dok razgovaramo, putujem na edukativni događaj u Karlovac. Postoji li opasnost da zginem na putu i nikad ne dođem tamo? Postoji. Ali da o tome stalno razmišljam, ne bih ni krenuo. To je kao s cijepljenjem; od milijun cijepljenih četvero će možda umrijeti od posljedica cjepiva, ali ako se ne cijepe, umrijet će ih 100.000. Treba odvagnuti rizike. Možemo li spriječiti nastanak umjetne inteligencije? Više ne. A ako već treba nastati, neka to bude tako da nas ne gleda kao neprijatelja, neka se educiramo uvažavajući se međusobno.
Kako se pripremiti na život u okruženju umjetno generiranih tekstova, fotografija, videosnimaka? Već sad smo preplavljeni lažnim vijestima, a Donald Trump opet juriša na Bijelu kuću.
-Dolazi nam strašno vrijeme beskonačnog toka laži, svaki dan bit će 1. april, grozan prijelazni period. Prije stotinu godina laž je bila smrtni grijeh, a sad već može proći, uobičajila se u društvu. Amerikanci su imali predsjednika koji im je četiri godine lagao, pa su opet milijuni glasali za njega. Idući američki izbori bit će nešto neviđeno, za pamćenje, ali nije to samo Amerika; lažne vijesti proizvodit će svatko u svijetu tko želi politički utjecaj.
Što bi škole pod hitno trebale napraviti, kako naučiti djecu da razlikuju te sadržaje, kako se odnositi prema darovitima?
-Ovdje nisu u pitanju daroviti, sve treba spašavati! Školski sustav treba odgajati djecu da budu dobri ljudi, spremni za svijet koji dolazi, a mi kasnimo 40-ak godina, odgajamo radnike za civilizaciju industrijske revolucije. Sada djeca biraju hoće li naći informacije na Wikipediji ili će isto to pogledati u nekoliko minuta na YouTubeu. Zbilja nije toliko važno znati činjenice koliko je važno znati ih naći i razlikovati istinu od laži. Imate djecu koja izlaze iz škole traumatizirana i frustrirana jer ih se tjera da memoriziraju podatke. Imamo generaciju kojoj je škola trauma, a na Svjetskom ekonomskom forumu prije nekoliko godina Hrvatska je bila 135. na popisu 140 zemalja po razlikovanju istine od laži u školama. Ali većina roditelja je protiv promjena, sindikati su protiv, velik dio povlaštenih u sadašnjem modelu ne želi promjene.
Bi li jača institucionalna edukacija o vjerodostojnosti izvora informacija uspjela, primjerice, okrenuti ravnozemljaše? Svega 85 posto ljudi u Hrvatskoj smatra da je Zemlja okrugla.
-Edukacija je jedino moguće rješenje, to se mora utvrditi u školi, ali inertan školski sustav ne može tu puno napraviti, pa izgleda da će problem prijeći na roditelje i civilno društvo. Već znamo da se ‘ne budu svi izvukli’. Kad je netko uvjeren da je Zemlja ravna, ne može mu se dokazati suprotno. Dogodit će mu se da će loše proći u životu, jer ima miskoncepciju tog tipa, ali to važi i za neka druga uvjerenja, kao što je stav o svemoći alternativne medicine.
(…)
Boje li se ljudi općenito promjena?
Ne ako uče. Ako uče, onda sudjeluju u promjeni. Ako nećeš učiti, stojiš sa strane i protestiraš. Oduvijek imamo strah od novog, bez njega ne bismo opstali. Kad smo u prapovijesti došli pred novu šumu, bili smo u strahu od zvijeri koje bi mogle biti u njoj. To nam je urođeno. Ali strah možemo racionalizirati. Ako se dobro pripremimo, bez problema možemo i u šumu.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
