U sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije u Dubrovniku se održava međunarodna stručna konferencija „Jačanje europske suradnje za zaštitu kulturne baštine od rizika“. Stručnjaci iz 27 zemalja članica Europske unije kao i predstavnici organizacija poput UNESCO-a, ICCROM-a, ICOM-a te pojedinih mreža koje se bave klimatskim promjenama raspravljati će o temama koje se tiču upravljanja rizicima te sprječavanje rizika po kulturnu baštinu.
– Današnja konferencija jedan je od dvaju središnjih događanja. Tema je relevantna i tiče se upravljanjima rizicima i sprječavanja rizika za kulturnu baštinu. Dubrovnik je izabran zato jer je ovo grad simbol kako se nosio i s prirodnim katastrofama i ratom, a danas je baština ugrožena ne samo klimatskim promjenama nego i velikim brojem posjetitelja i potrebama da se prilogađava suvremenim standardima – kazala je ministrica Nina Obuljen Korižinek.
Je li ministrica zadovoljna lokalnim samoupravama i rade li dovoljno zbog prekomjernog broja gostiju?
– Ovdje su napravljeni značajni iskoraci i pohvalila bih, ne prvi put, gradsku upravu. Surađujemo na svim pitanjima. Ključni dokument koji moramo usvojiti na kojem se aktivno radi je Plan upravljanja. Međutim i mimo toga Grad je poduzeo cijeli niz koraka poput ograničenja broja posjetitelja i daljnje komercijalizacije kulturne baštine, ali i jedne vidljivosti kampanje ‘Poštujmo Grad’ koja se ne obraća samo građanima nego i posjetiteljima. To je dobar primjer koji sad preuzimaju i drugi gradovi. Ne možete sve riješiti u godinu, dvije, ali ono što je najvažnije je da se preokrenu trendovi, da shvatimo kako je ta baština najvrjedniji resurs koji imamo i da s njim upravljamo racionalno i mudro, te da ulažemo u nju – kazala je ministrica.
Ministrica je komentirala i situaciju oko korona virusa, kazala je kako trenutno ne moraju razmišljati o dugoročnim ograničenjima posjetitelja, te ukoliko se svi budu odgovorno ponašali ministrica je dodala da ćemo krizu proći dobro, a nada se i brzoj stabilizaciji.
– Činjenica je da kako turizam jača on predstavlja rizik za destinacije koje su pod zaštitom UNESCO-a, a tu su dvije vrste: urbanizam i posezanje za javnim prostorom. Oboje su usko povezani. Naravno, imajući na umu kako je turizam osnovna gospodarska grana u našem gradu i kako 80 posto ljudi živi od njega, moramo voditi računa kada radimo određene mjere ili smanjujemo stvari unutar javnog prostora, istovremeno ne smijemo uništiti turizam. Moramo postići održivost koja za cilj ima podizanje kvalitete života Dubrovčana. Mi smo predstavili sve što smo do sada napravili, no to nije ni približno dovoljno. Plan upravljanja nije gotov jer se u jednom trenutku odlučilo proširiti čitavu zonu izvan kotara Grad i Ploče iza Grada te Kono. On neće riješit sve naše probleme i kad ga usvojimo. Nužno je implementirati sve ono što on propisuje. Primjerice, najmanje pet godina traje proglašavanje buffer zone te njena implementacija u prostorni plan Dubrovnika, danas pomoću tih smjernicama ne bismo imali problema s divljom gradnjom – rekao je gradonačelnik Mato Franković koji je također sudjelovao na konferenciji.
