Prodaja atraktivnih građevinskih zemljišta u Dubrovniku i okolici nije posustala, unatoč COVID krizi. Tako se na Njuškalu prodaje građevinska parcela iznad Uvale Lapad, koja se prodavala i prije, s razlikom što joj je cijena u nekoliko godina „skočila“ s 2,4 milijuna eura na 2,6 milijuna eura. Agencija koja zastupa vlasnika, u oglasu napominje da je „mogućnost dobivanja građevinske dozvole u najkraćem mogućem roku“. A što bi to trebalo po važećem GUP-u iz 2005., te UPU-u Babin kuk iz 2009. niknuti na južnom obronku glavice Babina kuka?
Na neizgrađenim česticama zemlje ispod tvrđave, na 2 726 kvadratnih metara s desne strane, planira se gradnja šest stambeno-poslovnih građevina. Pet nižih i jedne veće. S obzirom kako je riječ o kosom terenu, vjerojatno će za gradnju biti potrebno lomiti brdo, sada obraslo makijom i ponekim stablom.
Iako nam nije dostupan projekt kojeg vlasnici prodaju, na fotografiji uz oglas objavljen na Njuškalu jasno je vidljivo o kakvoj se gradnji radi.
Podsjetit ćemo i na činjenice o kojima smo već pisali. Ova je zona sve do 2005. prema Prostornom planu iz 1986. bila isključivo zelena zona, a onda se mijenja PPU i donosi GUP te postaje građevinska i to srednje gustoće izgrađenosti u kojoj se na kosom terenu mogu graditi zgrade visine do 15 metara. Potom 2009. na snagu stupa UPU Babin kuk, koji je izradila tvrtka Urbanistički institut Hrvatske, naručitelj su bili tadašnji Hoteli Babin kuk, koji su ovaj plan platili kompenzacijom zemljišta tada u zelenoj, iza donošenja plana u građevinskoj zoni.
Tako je tvrtka koja je izradila Urbanistički plan sama zaradila na prenamjeni zemljišta iz zelenog u građevinsko, riječ je o parceli K.O. Gruž 1093/1, koja je sada u vlasništvu tvrtke „Šest luksuznih vila“, koja tamo namjerava izgraditi baš to. Na jednoj od sjednica Gradskog vijeća se u tom slučaju spominjao i sukob interesa, no glasovi su zamrli.
Legalizirano veliko gradilište
Građani su i tada digli svoj glas protiv ovakvog UPU-a i to preko društva DUB. Govorili su o tom planu vrsni arhitekti, Lapađani Mladen Frka i Slobodan Vuković. A naglašeno je, među ostalim, na konferenciji za novinare:
Planirana izgradnja na južnim padinama Babina kuka prema Uvali Lapad, stanovanja i turističkih vila na prostoru bivšeg auto kampa, dogradnje hotela Neptun s mogućom izgradnjom od sedam etaža u visini od 20 m, proširenje hotela President i ostalih hotela s neizvjesnim ishodom, te dodatno širenje problematične izgradnje na lokaciji bivšeg odmarališta između puta A. Stepinca i Šetnice N. i M. Pucića , primjeri su visokorizične izgradnje, kojom se trajno mogu obezvrijediti izuzetne prirodna posebnosti ovog prostora.
Dub traži poništenje UPU Babin kuk
Upravo se to i dogodilo, a izgleda da na ovome danas neće ni stati.
No, vratimo se na prodaju parcele za šest zgrada. Vlasnik zemljišta je Nikolay d.o.o., čiji je osnivač Nikolay Zheleznyakov, a direktor Aivar Roostik. Tvrtka je povezana s estonskom tvrtkom Nordmet Invest Ou., koja ovakve nekretninske investicije vodi po cijelome svijetu. Oni su 2004. zemljište u zelenoj zoni kupili za oko 800 000 eura, 2016. zemljište su prodavali za 2,4 milijuna eura, a 2021. čak za 200 000 eura više, odnosno za 2,6 milijuna eura. Ukoliko im to prođe, a zbog lokacije bi i moglo, zaradit će trostruko više nego što su uložili u ovaj komad dubrovačkog brda. Eto jednoga od razloga zašto je Dubrovčanima u gradu postalo gotovo nemoguće kupiti stan, ali i zašto su mnoge zelene zone grada postale građevinske čestice.
Zanimljivo je kako agencija koja posreduje pri prodaji, navodi kako je na česticama ( točnije 1070/2 i 1070/1… K.O. Gruž) na snazi UPU Babin Kuk, te kako je vlasništvo uredno, a „mogućnost dobivanja građevinske dozvole u najkraćem mogućem roku“.
Pitanje je hoće li izmjene GUP-a, koje se trenutno nalaze u Ministarstvu na pregledu, utjecati na gradnje koje nas neminovno čekaju u bliskoj budućnosti.
Zanimljivo je kako je izrađivač UPU-a Babin kuk koji je ozakonio izgradnju ove, dotada zelene zone, u istom planu sljedećim riječima opisao tadašnje (2009.) stanje na istočnom obronku glavice:
Recentna stambena izgradnja, nastala tijekom posljednja dva desetljeća na istočnom dijelu poluotoka, neprihvatljiva je i neprimjerena te predstavlja prostorni konflikt. Predimenzionirane građevine, bez oblikovnih kvaliteta, proizvele su kaos i zastrašujuće vizure.
Ironično, zar ne?
