Nakon uspješnih predstavljanja knjige “Treći ključ” Vedrana Mezeia koje su izazvale veliki interes javnosti i zbog lokacije na kojoj su održane, nekadašnjem ljetnikovcu Bettera u Župi dubrovačkoj, svjetlo dana ugledalo je i englesko izdanje knjige. Bio je to povod za kraći razgovor s autorom koji prvo pojašnjava razloge engleskog izdanja, a potom otkriva i detalje promocije u srpnju, s posebnim naglaskom na njen humanitarni karakter.
– Ideja za prijevod „Trećeg ključa“ došla je gotovo istovremeno s idejom za „Povijesne šetnje kroz Mline“ i to prije nešto više od dvije godine dok knjiga još nije bila napisana do kraja. Kako se radnja romana „Treći ključ“ dijelom odvija u ljetnikovcu Bettera u Mlinima, činilo mi se da bi ovaj zanimljiv povijesni lokalitet bilo zgodno predstaviti turistima koji dolaze u Župu. Pored toga, Mlini u sebi kriju i druge povijesne kuriozitete pa nije bilo teško osmisliti cjelovit program za „Povijesne šetnje“. Po svom sadržaju „Šetnje“između ostalog prate povijesna zbivanja koja se spominju u romanu i tako se prijevod knjige na engleski jezik nametnuo sam od sebe. Naravno, ideju bi bilo jako teško provesti u djelo da nisam imao potporu Općine i Turističke zajednice Župa dubrovačka.
Tko je sve sudjelovao u tome?
„Treći ključ“ na engleski jezik prevela je naša sugrađanka Vesna Čelebić. Ova svestrana žena također je zaljubljenica u povijest Grada, a ujedno je turistička radnica i odlična pjesnikinja, tako da mi je bilo zadovoljstvo raditi s njom. Prijevod knjige je dosta zahtjevan i dugotrajan posao i na njemu smo radili oko dvije godine. Lektorica je gospođa Mary O’Hara Smith iz New Yorka koja je zajedno s Vesnom sudjelovala i u prijevodu moje prve knjige „Tu sam!“. Spomenuo bih ovdje još jednu Vesnu, a to je gđa Vesna Barišić. Ona je među prvima pročitala i hrvatsku i englesku verziju rukopisa i dala mi je mnoge korisne savjete. Brojni naši sugrađani imali su priliku prisustvovati njezinim tematskim obilascima Grada i svi smo se mogli uvjeriti da je riječ o izuzetno zanimljivom i kvalitetnom sadržaju kojeg je Vesna sama osmislila i kojeg vrlo uspješno provodi u djelo.
Kome je knjiga na engleskom namijenjena?
– Vjerujem da bi ona mogla biti zanimljiva svima onima koji žele saznati nešto više o povijesti Grada i Republike, onima koji žele sačuvati uspomenu na svoj boravak u Dubrovniku ili kao zgodan poklon s putovanja za sve ljubitelje pisane riječi. Možda bi prigodan odgovor na ovo pitanje mogao biti i kratak opis „Trećeg ključa“ koji se nalazi na poleđini naslovnice, a dala ga je Sanda Pavlinić, autorica književnog bloga „Nemam Tv pa čitam“:
„Treći ključ“ je priča o zadivljujućoj povijesti Dubrovnika koji otkriva najvažniji ključ života. Ova knjiga je najbolji suvenir kojeg možete ponijeti iz ovog veličanstvenog grada.
Na promocijama hrvatskog izdanja dosta je bilo riječi o sjajnom povodu za revitalizaciju ljetnikovca Betera. Imate li informaciju što je s time i je li se išta napravilo po tom pitanju?
– Teško mi je govoriti o mogućoj obnovi ljetnikovca Bettera s obzirom da nisam povjesničar i ne razumijem se u procedure vezane za obnovu povijesne baštine kao ni vlasničke odnose na ovom povijesnom lokalitetu. Ali svakako mislim da jedno tako vrijedno kulturno i povijesno nasljeđe to zaslužuje i da bi o tome trebalo ozbiljno razmisliti.
Nije naodmet podsjetiti po čemu je taj ljetnikovac poseban?
Ljetnikovac Bettera izgrađen je u petnaestom stoljeću i sve do kraja Dubrovačke Republike bio je u vlasništvu pučana (vrlo kratko ga je posjedovala vlastelinska obitelj Bobali sredinom šesnaestog stoljeća), što na zanimljiv način oslikava jednu od brojnih posebnosti Republike. S obzirom da se gospodarstvo velikim dijelom zasnivalo na posredničkoj trgovini i pomorstvu, bogati žitelji nisu bili isključivo plemići ili zemljoposjednici kao što je to bio slučaj u većini zemalja tadašnje feudalne Europe, nego i pučani koji su stekli značajnu imovinu kao uspješni trgovci. Jedan od takvih primjera jest i obitelj Bettera koja je više od dva stoljeća bila vlasnik ovog imanja.
Ljetnikovac je poseban i po tome što se nalazi u osamljenoj uvali i krajolik nije narušen modernom gradnjom. Na ovom primjeru, možda bolje nego na ijednom drugom, može jasno vidjeti kako ovakva mjesta nisu služila isključivo za ladanje njihovih bogatih vlasnika, nego su to bila i uspješno vođena gospodarstva.
Ono po čemu bi ljetnikovac Bettera trebao biti najzanimljiviji jest činjenica da je ovdje još kao dijete boravio Ruđer Bošković. Slavni znanstvenik je u Beterinu dolazio kod svog ujaka Ruđera, po kojem je i dobio ime. Ovdje je boravio i za svog jedinog dužeg posjeta Dubrovniku otkako je iz njega otišao još kao četrnaestogodišnjak. Pretpostavlja se da je tada u Beterini napisao svoju knjigu „Dissertatio de maris aestu“ – „Disertacija o morskim plimama“, što je vrlo izgledno s obzirom da se kuća nalazi na samome moru. Činjenica da je ovo mjesto nadahnulo jednog od najvećih svjetskih znanstvenika osamnaestog stoljeća da ovdje napiše svoje djelo trebao bi biti dovoljan razlog da se spriječi njegovo propadanje.
Možda skroman doprinos u svemu tome mogu biti „Šetnje kroz povijest Mlina“ gdje će najviše riječi biti upravo o ljetnikovcu Bettera. Pri tome bi najveći izazov mogao biti kako objasniti turistima zbog čega je ovako značajno mjesto prepušteno propadanju.
Kakvi su planovi za promociju engleskog izdanja „Trećeg ključa“?
– Planiramo organizirati događaj „Tajne stare kuće u Beterini“ koji će se održati 8. i 9. srpnja na taraci ljetnikovca Bettera i to sa sljedećim programom:
– predavanje o povijesti ladanjskog zdanja
– promocija hrvatskog i engleskog izdanja knjige „Treći ključ“
– predstavljanje programa „Šetnje kroz povijest Mlina“.
Sve ovo trebalo bi biti popraćeno prigodnom glazbom i promocijom vina dubrovačkog kraja. Ali ono što je najvažnije, događaj je humanitarnog karaktera i tom će se prigodom kroz prodaju knjiga, degustaciju vina i dobrotvorne priloge skupljati novčana sredstva za našu sumještanku Ivanu Štajduhar, majku maloljetnog djeteta, koja se trenutno nalazi na liječenju.
