Svaki put kad dođe u Grad, gospar Ivo Felner sa svojim bliskim suradnicima, arhitektima Gordanom i Matkom Vetmom, te predstavnicima Grada i Društva prijatelja obiđe građevine za koje je izdvojen novac Zaklade Caboga Stiftung čiji je upravitelj, te se upozna sa situacijom “na terenu”. Tako je bilo i nedavno, kada je u Grad stigao sa suprugom Ainom, a posljednji dan svog boravka su proveli na Lopudu. Knežev dvor na Lopudu je upravo zahvaljujući donaciji od 2 milijuna eura koja je stigla iz Zaklade, za njegovu obnovu, pred samim otvaranjem svojih vrata posjetiteljima i otočanima.
Iako je u Grad ovaj put stigao i zbog posebne prigode obilježavanja desetogodišnjice od otvaranja svog prvog i emotivno najsnažnijeg projekta, Ljetnikovca Kaboga Bunić koji se tri godine obnavljao, gospar Felner s istom pažnjom i odgovornošću prati ulaganje novca iz Zaklade u sve projekte u Dubrovniku. U deset godina je uloženo 10 milijuna eura.
I danas kad ga upitate, koji mu je projekt najbliži srcu, gospar Felner malo zastane, “ne leti” s izjavama koje su uvijek odmjerene, promišljene i uglađene.
Pa je posve i bilo za očekivati da će reći kako mu se Ljetnikovac Kaboga Bunić, zbog emotivne povezanosti s obitelji iz koje vuče korijenje, ali i djetinjstva djelomično provedenog u tom ljetnikovcu, izdvaja na tom popisu “spašene” i oživljene spomeničke baštine dubrovačke povijesti.
No, tek ćete iz razgovora s njime naslutiti kako mu je vođenje investicije i sređivanje svih silnih papira, dozvola, prokrčivanje puta kroz šumu hrvatske birokracije – bilo cijela jedna nova životna priča i iskustvo. Životna lekcija i životna škola, iako je u trenutku preuzimanja odgovornosti upravljanja novcima donatora koji je želio ostati anoniman, već iza sebe imao zavidnu karijeru kemičara i lijepe godine. No, kada ju je svladao, sve je bilo lakše.
Gospar Felner se nikada nije žalio, barem ne novinarima niti medijima, ali su njegovi partneri u poslu uvijek bili na čistu što se u komunikaciji i suradnji s njime može očekivati.
Veliko je njegovo zadovoljstvo svime što se napravilo u gradu, od Kaboge, preko palače u Ulici braće Andrijić gdje stanuje nekoliko obitelji s djecom, do pomoći za dovršenje Biskupske palače, osnovne škole u povijesnoj jezgri, te Kneževa dvora na Lopudu. Što se napravilo s uloženim novcem, vidljivo je i “iz svemira”.
I kako sad stvari stoje, kad sljedeći put dođe u Grad, bit će to za svečanost otvaranja Kneževa dvora na Lopudu, izuzetno lijepo obnovljenog objekta, koji se, kao jedini ljetnikovac, poprilično izgledom razlikuje od dvorova na području Republike kao upravnih “zgrada” u kojima je stolovao i iz kojih je upravljao knez.
Dobro je poznato kako se Knežev dvor na Lopudu našao na tržištu nekretnina, te kako je DPDS s Gradom Dubrovnikom donio odluku o njegovoj kupnji za koju je izdvojeno 2 milijuna eura i zadržavanju u “registru” vlastite spomeničke baštine. No, da nije bilo Zaklade Caboga Stiftung i donacije od 2 milijuna eura, obnova bi bila morala pričekati neka sretnija vremena. Bila je to 2019. godina, a o brzo postignutom dogovoru i poštivanju svih ugovorenih stavaka i tadašnji čelnik DPDS-a Niko Kapetanić i upravitelj Zaklade Ivo Felner uvijek govore samo u superlativima.
U svakom slučaju, Knežev dvor na Lopudu je izgrađen nakon osnivanja Lopudske knežije 1456. godine, a gradnja mu je završena 1508. godine i to nakon što je Republika otkupila crkveno zemljište – pojašnjava Niko Kapetanić.
Tijekom nedavnog obilaska Dvora na Lopudu koji je izazvao veliko zadovoljstvo gospara Felnera i njegove supruge, nazočni su se upoznali s budućom javnom namjenom dvora. U prizemlju će biti izloženi eksponati koji će upućivati na bogato nasljeđe dubrovačkog pomorstva, dok će na gornjoj etaži velika saloča služiti kao polivalentna dvorana za potrebe otočana, a u kneževoj sobi će se izložiti artefakti koji simboliziraju Republiku.
Ne samo Dvor, već i okolno zemljište pomno je uređeno i kao stvoreno za kreativno dokoličarenje.
Kako sada stvari stoje, dubrovačka javnost neće predugo čekati da se i sama uvjeri u grandioznost obnove Kneževa dvora na Lopudu jer se kao mjesec njegova otvaranja spominje kolovoz.
A, kako smo saznali u razgovoru s predsjednikom DPDS-a, Vedranom Kosovićem, aktivnosti na daljnjem ulaganju u te upravne prvostolnice Dubrovačke Republike ne prestaju. Već se posve ozbiljno radi na obnovi Kneževa dvora u Orebiću i to prema sačuvanom nacrtu koji je napravila austrijska vlast oko 1820.-te kada je željela postojeću građevinu nadograditi, do čega nikad nije došlo.
Oživljavanje simbola slavne Dubrovačke Republike se nastavlja preko vrijednih čuvara naše baštine.