Tragom sve učestalijih medijskih napisa o pojavi hripavca u Splitsko-dalmatinskoj županiji u kojoj je, poput Dubrovačko-neretvanske zabilježena nešto slabija procijepljenost kod djece, zamolili smo prim.mr.sc. Mariju Radonić, specijalisticu pedijatrije i subspecijalisticu pedijatrijske pulmologije, za kraći osvrt. Kod nas je, naime, zabilježeno 10 ak djece s kliničkom sumnjom na hripavac a kod 6-ero ih je bolest i potvrđena testovima. Dvoje blizanaca je iz Dubrovnika, a ostali su iz Orašca, Zatona i Trstenog.
Hripavac – Kralj kašlja
Hripavac (pertussis, magareći kašalj, kukurikavac) je klinički i javnozdravstveno važna, akutna, visoko zarazna infekcija dišnog sustava, a karakteriziraju je napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim, hripavim, kreštavim udahom.
Hripavac je bolest protiv koje se cijepimo od najranijeg djetinjstva. Prema kalendaru obaveznog cijepljenja RH cijepi se od navršenog drugog mjeseca života, zatim sa 4 mj, sa 6 mj, te u u drugoj i ponovno u petoj godini života.
Sredine u kojima je procijepljenost manja u riziku su pojave manjeg ili većeg broja oboljelih kao što su hripavac ili ospice. Zaštita cjepivom protiv hripavca nije doživotna i ovisno o vrsti cjepiva, nakon posljednje doze cjepiva u djetinjstvu zaštita slabi i traje sljedećih 6-10 godina. Stoga sve češće obolijevaju adolescenti.
Neke zemlje kao što su Austrija, Francuska, Njemačka imaju stoga preporuku cijepljenja adolescenta, a Austrija i docijepljivanja odraslih svakih 10 godina. S ciljem zaštite novorođenčadi i mlađe dojenčadi koji su posebno osjetljiva skupina djece, u nekim zemljama preporuka cijepljenja važi i za trudnice u posljednjem trimestru trudnoće (od evropskih zemalja Velika Britanija, Spanjolska, Njemačka, Italija, te Australija, SAD ) a u nekima je preporuka cijepljenja rodilja neposredno prije ili odmah nakon poroda, kao dio takozvane “cocooning” strategije kao npr. u Francuskoj.
Uzročnik bolesti je Bordatella pertussis Nakon ulaska u dišni sustav čovjeka, bakterije se brzo razmnožavaju i počinju stvarati toksine i druge biološki aktivne tvarišto dovodi do oštećenja i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta i nemogućnošću njegova normalnog izbacivanja.
Bolesti ima prvu kataralanu fazu kada je slična prehladi i tada je osoba, dijete najzaraznije. Za razliku od prehlade nema povišene temperature a kašalj umjesto kao u prehladi da prestaje, se pojačava. Slijedi takozvana parkosizmalna faza, od oko 6 tj, karakterizirana intenzivnim kašljem u napadima, koji je često praćen i povraćanjem. Kako se kašalj javlja i noću djeca su zbog nespavanja često jako izmorena. Može ga pogoršati bilo koji vanjski podražaj, kao npr. napor. Iza toga tijekom rekonvalescencije bolest jenjava, napadi kašlja su blaži i razmaci između ataka kašlja su dulji. Sveukupno djeca mogu kašljati 3 i više mjeseci. Hripavac dokazujemo PCR testom, a u necijepljenih i krvnim, tzv serološkim testovima, sve ovisi jesu li cijepljeni ili ne te o fazi bolesti u kojoj se dijete javlja na pregled.
Bolest najteže podnose novorođenčad i dojenčad, znači djeca do godinu dana, pri čemu dijete čak ni ne mora kašljati, tipične su apneje, tj. prestanak disanja, pri čemu dijete poplavi, omlohavi i zatim opet počne normalno disati. Mogu se javiti i konvulzije. U ovoj dobnoj skupini najčešće su i komplikacije kao pneumonije, intrakranijalna krvarenja a na žalost mogući su i smrtni ishodi.
U liječenju, ako se bolest prepozna na vrijeme, u ranoj fazi od koristi su antibiotici iz skupine makrolida, a isti se koriste u kemoprofilaksi osoba iz bliskog kontakta.
“Kud ga vodite doktorima, dajte mu magareće mlijeko!”
Kod nas je bilo 10 ak djece sa kliničkom sumnjom na hripavac a kod 6-ero ih je bolest i potvrđena testovima. Dvoje blizanaca je iz Dubrovnika a ostali su iz Orašca, Zatona i Trstenog. Do sada nije bilo bolesnih među najosjetljivijima, novorođenčadi i dojenčadi i nije bilo djece sa potrebom liječenja u bolnici. Uzorke za dijagnostiku šaljemo preko HZZJZ Dubrovačko neretvanske županije u HZZJZ RH u Zagrebu.
Pred 10 ak godina također smo imali 15 ak oboljele djece od hripavca iz cijele županije. Zanimljivo da ni tada uputna dijagnoza i razlog dolaska u našu pulmološku ambulantu nije bila sumnja na hripavac, jer se na njega jednostavno zaboravilo. Samo je baka jednog djeteta rekla, kud ga vodite doktorima, dajte mu magareće mlijeko, vidite da je to magareći kašalj.
Zanimljivo je kako roditelji opisuju kašalj, pa ne čudi kako ga i u literaturi nazivaju “kraljem kašlja.”
