Jučer (26.7.2022.) dok smo svi slavili otvaranje mosta koji život znači, nemalo me iznenadila u većini medija objavljena tvrdnja da se Dubrovnik povezao s ostatkom Hrvatske prvi put nakon 304 godine i pet dana!?Tvrdnja je potpuno netočna.
Napisao: Niko Kapetanić
Autora puno i ne osuđujem jer je to izgovorio u slavljeničkom ozračju. Uostalom zašto bi se autor (kojem ime ne želim ni navest) morao razumjeti u davna povijesna događanja.
Navodeći razmak od 304 godine i 5 dana očito misli na zaključke Požarevačkog mira od 21. srpnja 1718. Ispada da je Dubrovnik s Hrvatskom graničio samo dan prije, a onda se u Požarevcu dogodila tragedija.
Pa pogledajmo što se dogodilo.
Austrija i Venecija na Zapadnom Balkanu pobjednički ratuju s Osmanskim carstvom. Tako Austrijanci, između ostalog, oslobađaju Istočnu Slavoniju sa Zemunom, a Venecijanci u tzv. Malom Morejskom ratu 1714-1718 osvajaju Imotski.
Na dubrovačkom području potiskuju Turke, osvajaju dubrovačko zaleđe i okružuju Dubrovačku Republiku sa svih strana.
Da su uspjeli zadržati osvojeni teritorij i blokirati Dubrovnik, Republika vjerojatno ne bi uspjela preživjeti više od šest do dvanaest mjeseci, te bi postala dio Mletačke Republike.
Mirom koji je potpisan u šatoru u Požarevcu Turcima je vraćen dio teritorija uz dubrovačku granicu koji su držali i prije početka rata.
Treba znati da Dubrovačka Republika ne sudjeluje na mirovnim pregovorima, jer je u ratu bila neutralna, tako da nije mogla ni ustupiti bilo kakav dio svog teritorija.
Ipak, koliko su Dubrovčani zakulisno kumovali ovakvom zaključku koji su podržali i Turci i Austrijanci, suvišno je raspravljati.
Iako je mir potpisan 1718, pregovori o razgraničenju i povlačenje granica oteglo se do 1721.
Tada su definirani turski koridori u Sutorini i Kleku (Neumu). U Sutorini nije izgubljen ni milimetar dubrovačkog teritorija dok su na zapadu Turci uzurpirali nenaseljeni poluotok Klek kako bi proširili i udvostručili već dobiveni koridor.
Potpuno je pogrešna tvrdnja da bi Dubrovnik graničio s Hrvatskom da nije uspostavljen Neumski koridor.
Od ostataka Hrvatskog kraljevstva (gradovi Bakar i Senj na obali Hrvatskog primorja) pa do turskog koridora stajali su Mletački posjedi u Dalmaciji u dužini od više stotina kilometara. Koliko je meni poznato, Mletačka republika nije bila nikakva hrvatska država.
Podsjećam da je Dubrovnik imao neprekinutu granicu s ostatkom Hrvatske u novijoj povijesti.
Dogodilo se to kad je osnovana Banovina Hrvatska (1939.-1941.), autonomna tvorba u okviru Kraljevine Jugoslavije, kojoj, između ostalog pripadaju Mostar i Travnik. Takvo stanje ostalo je i tijekom II. svjetskog rata.
Pravo je pitanje zašto je nakon rata i uspostave republičkih granica nakon nekoliko godina koridor u Sutorini ukinut i pripojen Crnoj Gori, dok je neumski koridor ostao do danas, čak i s tendencijom širenja.
