U Hrvatskom saboru usvojen Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima i tako omogućio da se otočanima poveća količina vode po subvencioniranoj cijeni, sa 45 na 85 kubnih metara godišnje. Precizira se i da su u kategoriji otočana, koji imaju pravo na besplatni javni prijevoz na otoku, uz osobe s invaliditetom, i djeca s teškoćama u razvoju.
Otočani koji nisu spojeni na sustav javne vodoopskrbe i vodu dobivaju vodonoscima i autocisternama, plaćat će je po cijeni jednakoj onoj na kopnu otkuda se ta voda dobiva. Troškove prijevoza sufinancirat će Ministarstvo regionalnog razvoja. Subvencionirat će se i prijevoz vode otočnim gospodarskim subjektima koji rade u mjestima bez javnog vodovoda i to do najviše polovice troška prijevoza isporučene vode, a sukladno sredstvima osiguranim u državnom proračunu.
Zakonskim izmjenama precizira se i da su u kategoriji otočana koji imaju pravo na besplatni javni prijevoz na otoku, uz osobe s invaliditetom, i djeca s teškoćama u razvoju. U kategoriju ne-otočana u istom se slučaju dodaju osobe s invaliditetom i djeca s teškoćama u razvoju s određenim stupnjem invaliditeta te osoba u pratnji.
Sa 104 glasa za i 7 suzdržanih Hrvatski sabor usvojio je novi Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otocima.
„Izmjene Zakona o otocima, između ostaloga, omogućuju da se našim otočanima poveća količina vode po subvencioniranoj cijeni, s 45 na 85 kubnih metara. Ovo je od iznimne važnosti i stoga me raduje da će našim otočanima već ovoga ljeta biti dostupno skoro duplo više vode po subvencioniranim cijenama“, istaknula je ministrica Tramišak.
Zakonom je uređeno sljedeće:
– ukida se ustrojavanje otočnih urbanih područja na temelju Zakona o otocima (ne postoji propisana osnova za izradu strategije otočnog urbanog područja i time definiranje strateških ciljeva otočnog urbanog područja; potrebe otočnih prioritetnih područja ugrađuju se u Nacionalni plan razvoja otoka i planove razvoja otoka)
– djelomično se mijenja sastav Otočnog vijeća (umjesto otočnih koordinatora daje se mogućnost uključivanja i drugih predstavnika regionalnih koordinatora)
– otočni projekti se vode u središnjem elektroničkom registru razvojnih projekata sukladno odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/17)
– djelomično se mijenjaju poslovi otočnih koordinatora (otočni koordinator obavlja upis otočnih razvojnih projekata od važnosti za obalno-otočnu jedinicu područne (regionalne) samouprave u središnji elektronički registar razvojnih projekata i koordinira upis otočnih razvojnih projekata od važnosti za jedinicu lokalne samouprave na otoku, ili od važnosti za otok sa specifičnim položajem, u središnji elektronički registar razvojnih projekata)
– mijenja se nadležnost nad donošenjem sadržaja planova razvoja otoka i način njihovog donošenja (plan razvoja otoka postaje obvezni sadržaj plana razvoja obalno-otočne jedinice područne (regionalne) samouprave koju donosi jedinica područne (regionalne) samouprave sukladno članku 23. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske)
– ukida se obveza donošenja Otočnog godišnjeg programa (mjere, aktivnosti i projekti za otoke biti će vidljive u provedbenim programima i proračunima tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela na godišnjoj razini, ne postoji daljnja potreba za propisivanjem obveze donošenja Otočnog godišnjeg programa. Ovime je izvršeno usklađivanje odredbi Zakona o otocima s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske jer je njime propisano da Nacionalni plan sadržava posebne ciljeve povezane s proračunom te da predstavlja okvir za oblikovanje mjera, projekata i aktivnosti u provedbenim programima središnjih tijela državne uprave)
– propisuje se usklađenost razvojnih sporazuma sa strategijama i programima Republike Hrvatske i Europske unije u cilju davanja većih ovlasti jedinicama područne (regionalne) samouprave u upravljanju integriranim otočnim razvojem
– briše se odredba Zakona o otocima kojom se propisuje da Nacionalni plan razvoja otoka mora obuhvatiti sadržaj vezan za prometnu povezanost otoka na način koji je u suprotnosti sa svrhom i propisanim sadržajem kojeg takav dokument mora imati u skladu s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske
– daje se ovlast ministarstvu nadležnom za promet i nadležnom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave za provedbu ostvarivanja prava na povlašteni prijevoz određenih kategorija otočnog stanovništva u okviru javne usluge cestovnog prijevoza na otocima
– daje se ovlast ministarstvu nadležnom za promet i nadležnom upravnom tijelu jedinice područne (regionalne) samouprave za provedbu ostvarivanja prava na novčanu naknadu za nadoknadu troškova vlastitog prijevoza za osobe s invaliditetom koje ne mogu koristiti javni otočni cestovni prijevoz
– prenose se odredbe Uredbe o izmjeni Zakona o otocima u ovaj Zakon u dijelu kojim je određena količina vode po subvencioniranoj cijeni
– dodatno se uređuje provedba ostvarivanja prava na vodu za ljudsku potrošnju po subvencioniranoj cijeni fizičkim i pravnim osobama koje obavljaju gospodarsku djelatnost u otočnim naseljima koja nisu spojena na vodoopskrbni sustav
– dodatno se uređuju odredbe vezane za program „Hrvatski otočni proizvod“ u smislu uvođenja upravnog postupka za dodjelu oznake „Hrvatski otočni proizvod“ i dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za organizaciju manifestacija kojima se promovira „Hrvatski otočni proizvod“
– uvrštena je izmjena članka 37. Zakona o otocima u smislu propisivanja uvjeta i postupaka dodjele potpora male vrijednosti poslodavcima koji gospodarsku djelatnost obavljaju na otocima u svrhu očuvanja radnih mjesta i/ili pokretanja djelatnosti, kao i za novootvorena radna mjesta. Dodjela navedenih potpora provodit će se sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku.
