Izložbu „Dubrovnik i UNESCO“ u Kneževu dvoru od otvorenja 24. svibnja 2024. do danas 9. kolovoza 2024., vidjelo je preko 100 000 posjetitelja. Tim povodom obitelji Marnef iz Belgije, voditeljica projekta i autorica izložbenog koncepta muzejska savjetnica Ivona Michl, uručila je prigodni poklon i provela ih kroz postav.
Na izložbi koju su organizirali Dubrovački muzeji i Državni arhiv u Dubrovniku javnosti je predstavljena vrijedna arhivska građa iz razdoblja Dubrovačke Republike (1022. – 1808.) koja je upisana krajem 2023. na UNESCO-ovu listu ‘Sjećanje svijeta’ te predmeti iz bogatog fundusa Dubrovačkih muzeja koji su razvrstani u 7 tematskih cjelina: Festa sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, Čipkarstvo u Hrvatskoj, Klapsko pjevanje, Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa, Umijeće suhozidne gradnje, Umijeće sokolarenja i Transhumanca – sezonska seoba stoke.
Dubrovnik je na UNESCO-ovu listu Svjetske kulturne baštine uvršten u listopadu 1979. godine, na trećoj sjednici World Heritage Committee održanoj u Egiptu. Na Reprezentativnu listu svjetske kulturne baštine uvršten je kao srednjovjekovni planirani grad koji je već u 13. stoljeću postao značajnom pomorskom velesilom, a unatoč razornom potresu 1667. godine, uspio je očuvati svoju gotičku, renesansnu i baroknu arhitekturu. U prosincu 1994. godine, zona pod zaštitom UNESCO-oa proširena je na plato Pila i Brsalja na zapadu, opkop uz vanjski rub gradskih zidina na sjeveru, Lazarete na istoku te otok Lokrum na jugu. U 2018. godini značajno je proširena i kontaktna zona oko povijesne jezgre Dubrovnika.
Festa sv. Vlaha upisana je 30. rujna 2009. na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva na konferenciji u Abu Dhabiju. Upis Feste samo je potvrda duboke i čvrste povezanosti Dubrovčana sa svojim Parcem. Biti dio UNESCO-ove obitelji i štovati nebeskog zaštitnika ostaje trajna obveza svjedočanstva vjere, zahvalnosti, molitve i ponosa. Dubrovnik i sv. Vlaho nerazdvojni su pojmovi, a 3. veljače zajedno obilježavaju svoj najsvečaniji i najuzvišeniji dan – onaj tisućgodišnje tradicije.
Upisom arhivskih fondova iz vremena Dubrovačke Republike (1022. – 1808.) na listu ‘Sjećanje svijeta’, sačuvano bogatstvo konačno je prepoznato kao dio svjetske baštine. Ono ne svjedoči samo o državno-pravnom ustroju Dubrovačke Republike niti o iznimno razvijenom konzularnom i diplomatskom sustavu vanjskih odnosa, već služi kao neiscrpan izvor za razumijevanje svakodnevnoga života jedne zajednice, samostalne Republike, na razmeđu Mediterana i Balkana.
Izložba ostaje otvorena do kraja listopada ove godine.
