Dr. Davor Jurišić je završio Medicinski fakultet u Zagrebu, nakon čega se odlučio na specijalizaciju iz neurologije. Iako je prvotno želio postati pedijatar jer voli rad s djecom, spletom okolnosti odabrao je upravo neurologiju koju je uspješno završio uz mentorstvo akademkinje Vide Demarin. Iako se školovao na sjeveru, ovog rođenog Pelješčanina, srce je vuklo na jug. Danas radi u Poliklinici Marin Med u Dubrovniku. Ono što je rijetkost na ovim prostorima, a što dr. Jurišić radi je neurorehabilitacija nakon moždanog udara.
Činjenica kako u Hrvatskoj liječnika itekako nedostaje i kako je takvo zanimanje u deficitu, vijest kako je jedan izvrstan neurolog došao nazad doma, ulijeva nadu i povjerenje u bolju zdravstvenu skrb pacijentima na jugu.
S liječničkom diplomom dr. Jurišić je prva radna iskustva koja su svakom mladom čovjeku dragocjena, stjecao na Korčuli, a sada već protječe osma godina otkada se bavi medicinom kao specijalist neurologije.
-Za neurologiju sam se odlučio sasvim slučajno, nekada se živjelo u vremenima kada se nije moglo puno birati oko specijalizacije, a danas je to sasvim druga stvar, ali mi je zato sada jako drago da sam ju izabrao. Neurologija napreduje iz dana u dan, u svim strukama je vidljiv veliki pomak, ali neurologija daleko iskače od svih, što je za liječnika veliki izazov koji zahtijeva permanentno educiranje.
Kako biste opisali specifičnost neurologije?
-Područje neurologije obuhvaća cijeli centralni živčani sustav, mozak, kralježničnu moždinu, kao i periferne živce koje često zaboravljamo. Indirektno se različite bolesti mogu čak i prvom prezentacijom vidjeti u smislu oštećenja živaca čvrste periferije. Kada uočimo deficit uvijek gledamo je li to periferija, odnosno je li to periferni živčani sustav, centralni živčani sustav, odnosno koja je točno lokacija. Onda to potvrđujemo različitim metodama od CT-a, magneta do pretrage perifernih živaca, ali i snimanje elektroencelofalograma kod epilepsije i drugih oboljenja gdje se vidi patologija na EEG-u. Tu vidimo cijelu sliku dijagnostike, a što sve imamo u poliklinici. Za neurološki dio imamo CT i magnet, tu su i EMNG, EEG i ultrazvuk gdje gledamo krvne žile, gdje možemo vrlo brzo postaviti cjelokupnu dijagnozu, a onda slijedi i adekvatno liječenje.
Prije same dijagnoze dr. Jurišić ističe kako je najvažnija anamneza, odnosno razgovor kroz koji će se saznati određeni problemi.
-Imam određenu prednost jer mi je puno pomogla praksa koju sam imao u općoj medicini kao i rad u hitnoj medicini na Korčuli. Kada se gleda neurologija važno je da se razluči dio koji je izvan njezinog područja. Najčešće neurološke bolesti su: moždani udar (svi oblici moždanog udara), epilepsija (kao i dijagnostika poremećaja svijesti), multipla skleroza (i druge bolesti propadanja neurona), mijastenija gravis (i druge bolesti koje dovode do mišićne slabosti), Parkinsonova bolest (i druge bolesti koje dovode do poremećaja pokreta), glavobolja i bolesti kralježnične moždine.
Dodaje kako Hrvatska prati svjetske trendove te kako u zdravstvu ne zaostajemo ni u čemu.
-Meni je izuzetno drago da sam surađivao s akademkinjom Demarin jer je ona imala odlične odnose s vanjskim centrima izvrsnosti i uvijek je gajila stalno usavršavanje, ali i inovativnost jer zašto mi ne bi nešto razradili, a drugi prihvatili. Tako da u ni u čemu ne zaostajemo.
Objasnio je i kakva je to nova terapijska metoda neurorehabilitacije.
-Ona podrazumijeva oporavak nakon moždanog udara, to je nešto što na ovim prostorima još uvijek nema nigdje pa ni u Hrvatskoj. Glavna edukacija je bila u austrijskom centru i sada mi nudimo tu mogućnost. Neurologija je prije bila shvaćana kao moždani udar i to je to, no puno je to šire, a moždani udar više nije nepoznanica jer sada imamo neurorehabilitaciju. Taj dio koji se ošteti prilikom moždanog udara ne možemo popraviti, ali možemo potaknuti druge centre zahvaljujući neuroplastičnosti koja je utvrdila da je mozak jako plastičan i drugi centri peuzmu funkciju preko sinapsi i povezivanja, ali zato treba biti poticaj centara i moramo vršiti rehabilitaciju muskulature da ona ne propada kako bi dobili dobar oporavak. Ne postoji razlog zašto se pacijent ne bi potpuno ili vrlo skoro oporavio poslije moždanog udara. Samom medikatoznim i drugim terapijama sprječavamo ponovni moždani udar. Kada imamo moždani udar imamo prevenciju sljedećeg moždanog udara, a neurorehabilitacijom maksimalno u što skorije vrijeme oporavljamo posljedice toga udara.
Za moždani udar dr. Jurišić kaže kako je moguć ukoliko osoba ima problema sa srcem, potpunim začepljenjem krvnih žila…Odnosno sve ono što utječe na krvnu žilu i što dovodi do začepljenja utječe na mozak te tako dolazi do moždanog udara.
-Postoje i drugi uzroci kao što su poremećaji na maloj krvnoj žili koji mogu biti posljedica dugotrajnih djelovanja neurorizničnih čimbenika kao što su tlak, šećer, masnoća… Danas je toliko napredovala dijagnostika da su se ustanovili metabolički poremećaji koji mogu uzrokovati moždani udar. Prije su se moždani udari pojavljivali kod mlađih ljudi i nije se moglo povezati zbog čega je to tako, a danas je utvrđeno kako je to poremećaj metabolizma i kako se neke stvari mogu jako dobro liječiti te su se posljedice smanjile na najmanju moguću mjeru u smisli daljnjih moždanih udara. Mozak je najvažniji jer upravlja sa svime i posljedice su najkritičnije.
Neurolog objašnjava kako su prisutne i nasljedne bolesti koje mogu dovesti do moždanog udara, gdje određeni nedostatak enzima dovodi do udara. Ono s čime se najviše susreće ovaj liječnik su neuromišićni problemi s kralježnicom, epilepsijom, ali i s glavoboljom i migrenama.
-Za epilepsiju je danas terapija postigla vrlo dobre učinke. Današnji lijekovi su odlični u kontroli epilepsije, s minimalnim ili uopće bez nuspojava u odnosu na prijašnje lijekove koji nisu imali potpunu kontrolu, a bile su jako velike nuspojave. Za neke oblike epilepsije koje ne reagiraju na lijekove dijagnostikom definiramo centar izbijanja i to onda s neurokirurškim metodama danas jako dobro liječi. Česti su i problemi s kralježnicom od običnih bolova do išijasa, do malo kompliciranijih problema, a to je sve vezano uz periferni živčani sustav.
Na kraju razgovora zaključio je kako je itekako zadovoljan dijagnostikom koja mu je trenutno na raspolaganju u Marin Medu. Neurologija mu se, očito, nije slučajno “našla na putu”, a što potvrđuju i riječi hvale koje za ovog liječnika imaju njegovi pacijenti.
