Klevisi Yemeri osjeća za krivom za izazivanje prometne nesreće, u kojoj su u travnju ove godine živote izgubili brat i sestra Kate i Stipe Đerek iz Gradca, ali ne na način na koji joj se optužnicom stavlja na teret, odnosno kako je to opisano u optužnici. Vozačica albanskog državljanstva u sudnicu je stigla u pratnji pravosudne policije, odjevena u crne hlače i majicu, a njeno je ponašanje u sudnici bili skrušeno, bez traga ikakve bahatosti i prepotencije.
Sudac Bošković kazao je kako je 2. rujna sud zaprimio podnesak opunomoćenika oštećenika kojim se kao dokaz predlaže odrediti novo prometno vještačenje, a kako bi se pregledali podatci iz Event Data Recordera iz vozila okrivljenice, a potom je pročitao zaključke iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Pera Todorovića, nakon čega je putem video linka svjedočio i sam Todorović koji je kazao kako u cijelosti ostaje pri svom nalazu i mišljenju.
Katarina Šoša, ispred Državnog odvjetništva upitala je vještaka može li se na temelju sudarne brzine i položaja vozila odrediti brzina okrivljenice u pretjecanju i neposredno prije pretjecanja.
“S obzirom na to da na kolniku nema tragova koji su konstatirani od vozila okrivljenice, u trenutku pretjecanja vozilo se kretalo kao i u trenutku sudara. To znači da se u fazi pretjecanja kretalo brzinom od 90 km/h”, odgovorio je prometni vještak.
Branitelj okrivljenice, Dragan Pištalo kazao je kako je utvrđeno da je udaljenost između vozila bila oko 180 metara, te da je poginuli vozač reagirao intenzivnim kočenjem.
“Zašto je oštećenik reagirao kad na ovoj udaljenosti nije mogao vidjeti okrivljenicu?”, pitao je.
“U nalazu i mišljenju sam naveo da je oštećenik mogao zaključiti da je vozilo okrivljenice u pretjecanju, s obzirom na pomak farova njenog vozila na sebi lijevu prometnu traku, a u odnosu na položaj vozila splitskih registracije koje je bilo pretjecano od strane okrivljenice”, kazao je Todorović na što ga je Pištalo pitao može li se isključiti mogućnost prolaska drugog vozila prije automobila okrivljenice.
“Nisam u mogućnosti isključiti varijantu da je oštećenik primarno reagirao na vozilo koje se eventualno kretalo ispred vozila okrivljenice. Tada se bez fizičkog kontakta oštećenik mimoišao s tim vozilom, vozilo okrivljenice je iza vozila naišlo u susret vozilu oštećenika jer je bilo u pretjecanju drugog vozila, odnosno vozila splitskih registracija”, kazao je prometni vještak.
Pištala je zanimalo i kad je oštećenik došao u sudarnu poziciju.
“Kako je to u nalazu i mišljenju navedeno u trenutku sudara vozilo oštećenika je u završnoj fazi kočenja bilo u zanošenju i svojom desnom bočnom stranom je bilo okrenuto prednjoj strani vozila okrivljenice. Na takav način je došlo do sudara koji se dogodio oko uzdužne razdjelne crte kolnika”, kazao je Todorović.
“Kazali ste vozilo koje se eventualno kretalo, znači pretpostavljate da je tu bilo još jedno vozilo?”, pitao je vještaka sudac Bošković.
“Napomenuo sam eventualno vozilo koje se kretalo ispred vozila okrivljenice. Naime, u spisu postoje informacije koje su sadržane u službenim bilješkama koje ja kao vještak u kaznenom postupku ne smijem i ne mogu koristiti”, odgovorio je Todorović, na što ga je sudac pitao je li koristio iskaz kojeg je Marko Topić, jedan od poginulih pomoraca na trajektu Jadrolinije, dao pred istražiteljima.
“U pogledu iskaza svjedoka Topića sam isključivo i jedino koristio materijalne tragove koji su na mjestu nesreće konstatirani po očevidnoj ekipi, a potječu od vozila svjedoka Topića”, odgovorio je Todorović.
Suca Boškovića zanimalo je i na kojoj je udaljenosti okrivljena mogla vidjeti da iz suprotnog smjera dolazi vozilo poginulih i koliko prije samog udara se to moglo biti.
“Okrivljenica je vozilo oštećenika mogla vidjeti na udaljenosti od oko 180 metara. Možda ga je mogla vidjeti i ranije, ali to ovisi o preglednosti mjesta, koji podatak mi nije poznat. Mogućnost uočavanja jednog i drugog sudionika prije trenutka sudara se mogla dogoditi oko 3,89 sekundi prije samog sudara”, kazao je Todorović.
Pištala je dalje zanimalo je li postojala mogućnost da okrivljenica ili oštećeni izbjegnu sudar.
“Radi se o prometnoj nesreći koja se dogodila noću na neosvijetljenom kolniku. U trenutku kad je okrivljenica realno mogla sigurno vidjeti vozilo oštećenika ona nije mogla znati kojom brzinom joj u susret dolazi vozilo oštećenika. S obzirom na to očito je pretjecanje poduzela na tehnički nesiguran način, a prometnu nesreću bi izbjegla da je prikočenjem vozila odustala od radnje pretjecanja te se prestrojila iza pretjecajnog vozila i nastavila kretanje. Na takav način bi bio izbjegnut sudar s vozilom oštećenika.S obzirom na utvrđene materijalne tragove oštećenik je poduzeo intenzivno kočenje vozila, ali pri tome nije uspio izbjeći sudar. Pri brzini kojom se kretalo njegovo vozilo, kočenje je bilo jedina realna opcija za njega za izbjegavanje sudara”, odgovorio je Todorović.
“Je li se oštećenik kretao brzinom koja je na tom mjestu dopuštena, odnosno da se kretao dozvoljenom brzinom bi li došlo do prometne nesreće”, pitao je dalje Pištalo prometnog vještaka.
“U trenutku reakcije vozilo oštećenika se kretalo brzinom od 100 km/h, što je brzina veća od brzine ograničenja koje je na tom dijelu ceste 90 km/h. Da se vozilo oštećenika kretalo brzinom ograničenja sudar opet ne bi mogao izbjeći, samo što bi se on dogodio u različitim pozicijama jednog i drugog vozila”, kazao je prometni vještak.
Sudac Bošković potom je upitao prometnog vještaka je li se u vozilu okrivljenice nalazila crna kutija, o čemu se špekuliralo u javnosti, na što je Todorović kazao kako mu nije poznato da je u vozilo okrivljenice bio ugrađen taj sustav, a pojasnio je i kakve bi podatke crna kutija zabilježila i koliko prije sudara takav sustav bilježi podatke.
“U pogledu podataka do kojih je moguće doći analizom eventualno ugrađene crne kutije u vozilo okrivljenice to su brzina kretanja, reakcije okrivljenice, udaljenosti na kojoj se vozilo nalazilo od mjesta sudara. U pogledu vremena registracije parametara koji se nalaze u crnoj kutiji oni se sasvim sigurno ne brišu neposredno iza trenutka sudara. Kada se eventualno brišu bila bi potrebna informacija od proizvođača vozila”, kazao je.
Sudac Bošković upitao je potom može li proizvođač po broju šasije automobila dati podatak o tome je li u vozilo ugrađena crna kutija ili ne.
“U spisu nema podataka o broju šasije vozila okrivljenice. Ako je taj podatak poznat onda se može doći do podatka je li vozilo imalo ugrađenu crnu kutiju”, odgovorio je Todorović.
Iskaz Marka Topića, pomorca koji je poginuo u strašnoj nesreći na trajektu Jadrolinije
Ročište je nastavljeno čitanjem iskaza svjedoka ove prometne nesreće, pokojnog pomorca Marka Topića koji je život izgubio u padu rampe na trajektu Jadrolinije.
Topić je kazao da je 9. travnja 2024., upravljao osobnim vozilom marke Peugeot, južnom kolničkom trakom na cesti D-8 u blizini mjesta Slano, pri čemu se kretao brzinom oko 80 km/h, te da je u jednom trenutku uočio da se iza njega kreću dva vozila, prvo marke Mercedes koje ga je pretjecalo preko isprekidane pune uzdužne linije na ravnom cestovnom potezu, a nakon tog vozila, vozilo marke BMW koje je također započelo pretjecati. Topić je kazao da je tad započeo kočiti, a vozilo marke BMW mu je uletjelo u škare, kao i osobnom vozilu marke VW Golf crne boje koje je nailazilo iz suprotnog smjera kojeg je uočio na neutvrđenoj udaljenosti od sebe, a na kojem su bila upaljena kratka svjetla.Kazao je da tad došlo do frontalnog sudara. Topić je kazao kako je nakon sudara Golf odbačen oko 15 metara u smjeru istoka, a od otpadnutih dijelova mu je oštećen automobil. Napomenuo je da se Golf kretao u svojoj kolničkoj traci i da nije pretjecalo. Topić je kazao kako je nakon nesreće izašao iz vozila i prišao BMW-u te pokušao otvoriti vozačeva vrata, nakon čega je došao do zadnjeg dijela vozila i vidio da je vozačica naslonjena na zaštitnu metalnu ogradu, a da je izašla kroz suvozačeva vrata, te da u vozilo, koliko je mogao vidjeti, nije bilo nikoga osim vozačice na kojoj nije uočio ozljede. Prišao je i drugom automobilu, onom marke Golf, u kojem na mjestu vozača vidio mušku, a na suvozačevu mjestu žensku osobu, obje u beživotnom stanju. Kazao je i kako je na mjesto događa nakon pet minuta došla Hitna pomoć, a potom i druge interventne službe.
Sudac Bošković je potom pitao prometnog vještaka ostaje li i nakon pročitanog iskaza pri svom nalazu i mišljenju, na što mu je odgovorio da ostaje, no ipak je iznio jednu primjedbu.
“Jedino, s čime se ne mogu složiti u pogledu iskaza je dio u kojem svjedok navodi da je došlo do frontalnog sudara, jer se pod frontalnim sudarom u tehnici vještačenja podrazumijeva sudar prednjim stranama vozila”, kazao je Todorović.
Niti jedan od strana u postupku nije imala primjedbi na pročitan iskaz, no odvjetnik okrivljene, Pištalo, iznio je prigovor na dokazni prijedlog punomoćnika oštećenog o provođenju novog vještačenja.
“Ističem kako sam tijekom odgovora na optužnicu predlagao novo vještačenje, odnosno da se time predmet vrati u fazu istrage, tad to nije učinjeno te smo došli do faze glavne rasprave, a iz toga razloga se protivim da se postupak vrati u fazu istrage”, kazao je Pištalo, dok je Šoša kazala da Državno odvjetništvo odluku o tome treba li se provesti novo prometno vještačenje ostavlja sudu.
Sudac Bošković potom je donio rješenje da se novo prometno vještačenje neće provoditi.
Dragan Pištalo predložio je novi dokaz obrane, odnosno da se pozove i sasluša suvozač Mercedesa, Jonuz Alija, iz Skadra u Albaniji, a vezano uz okolnosti kretanja vozila okrivljenice i oštećenika te vozila u kojem se i sam vozio, a što je sudac Bošković prihvatio.
Pištalo je potom ponovno zatražio da se Klevisa Yemeri pusti iz istražnog zatvora i da joj se omogući da brani sa slobode, uz jamčevinu koju je već odredilo Vijeće Općinskog suda od 70 tisuća eura, uz dodatne mjere opreza zabrane napuštanja Dubrovnik, obveznog svakodnevnog javljanja Policijskoj postoji Dubrovnik te oduzimanja putnih isprava.
“Moja braniteljica je već 5 mjeseci u istražnom zatvoru, kao jedina osoba u Hrvatskoj koja je u režimu istražnog zatvora, a koja je okrivljena za kazneno djelo prometne nesreće sa smrtnom posljedicom”, pri čemu se pozvao na Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Protokol I, Ustav Republike Hrvatske te odredbe Kaznenog zakona.
“S obzirom na to da je sljedeće ročište zakazano prije isteka roka od dva mjeseca od pravomoćnosti rješenja o određivanju istražnog zatvora, spis će se dostaviti izvanraspravnom vijeću radi odluke o ukidanju istražnog zatvora”, kazao je sudac Bošković.
Suđenje se nastavlja 1. listopada u 9 sati.
Po završetku današnjeg ročišta izjavu za medije dao je Viktor Đerek, brat poginulih.
