Na 39. sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika prisutno je 19 od ukupno 21. vijećnika. na dnevnom redu je 25 točaka te su predložene i četiri dodatne točke Izvješće gradonačelnika o radu u prvih 6. mjeseci 2024. i proteklih 6. mjeseci te Prijedlog o postavljanju izložbenog eksponata, zrakoplova MIG-21 ispred tvrđave Imperijal na Srđu i Proglašenje komunalnom infrastrukturom, javnim dobrom pješačke staze iza place u Gružu. Prihvaćen je zapisnik s prošle sjednice te dopunjeni izmijenjeni dnevni red. Slijede vijećnička pitanja.
Đuro Capor (SJG) – Prije sad već godinu i pol dana postavio sam Vam pitanje zašto u proračunu nemamo Fond za otkup stanova, zašto dio novca Dubrovnik Passa nismo namijenili za otkup stanova u poslovnoj jezgri i hoće li se novac, koji se slije od prodaje nekretnina ići u taj fond. Vi ste mi tada 21. listopada 2023. odgovorili da je odgovor na sva ova pitanja potvrdan, a u proračunu za 2024. i 2025. tih stavki nema. Zašto ne govorite istinu i zašto niste ispunili svoje obećanje da će se u proračunu naći te stavke naći?
Drugo moje pitanje je vezano uz novi GUP, kojim ste obećali riješiti sve probleme u prostoru. Evo prolazi drugi mandat, a GUP-a nema. Navodite stalno da ćemo uvesti razdvajanje otpada i novi način naplate, pa onda i novi prometni režim. Svaka od ovih stavka se neprestano odgađa. Ovakve ključne politike trebaju imati čvrsti datum da Vas možemo držati za riječ. Kada će u kojem mjesecu biti usvojen GUP, kad ćemo krenuti s razdvajanjem otpada i kad će biti točno uvedena zona posebnog prometa?
Gradonačelnik je kazao kako će na Caporova pitanja odgovoriti pismeno.
Saša Škrabić (SDP) pitao je gradonačelnika za košarkaško igralište u Mokošici. Pitao je zašto je s igrališta uklonjen jedan koš. Zamolio je gradonačelnika da se u sklopu obnove igrališta, vrijedne oko 200 000 eura vrati drugi koš i postavi raspored kako je bilo i prije, kako bi se svi mogli igrati što žele.
Drugo pitanje postavio je u svezi parkiranja i Sanitata. Predložio je izmjenu dijela pravilnika o PPK karticama, na koje nemaju pravo TAXI vozila. On smatra da taksi vozila, kad se koriste u privatne svrhe imaju pravo na PPK karticu.
Franković – odmah sam napisao da se taj koš tamo stavi. Sljedeća sjednica Gradskog vijeća bit će 28. veljače i na njoj ćemo donijeti sve izmjene pravilnika za uvođenje Zone posebnog prometa. Definirali smo sve, sustav je spreman. Parking zone su spremne, karte za parking će se moći rezervirati. imamo Centar za upravljanje Zonom, koju vodi Haris Zelentrović koji ima puno operativnog iskustva. Centar je u zgradi koju je kupio Lokrum. Službenici u tom odjelu će biti uglavnom već zaposleni djelatnici Grada, koji imaju iskustva s prometom. Od prvi ožujka počinje primjena Zone posebnog prometa, dvije trećine naših sugrađana trenutno žele da se ta zona uvede, kad se ona uvede bit će puno negodovanja i trebat će nam vrijeme za prilagodbu.
Anita Bonačić Obradović (SDP) – vjerujem da je svaki dio našeg grada jednako važan, pa tako i Sustjepan. Već treći put postavljam pitanje, koje sam postavila u lipnju 2023., prosincu 2024., a evo i danas. Kaže se jedan mandat malo je, a Vama nisu bila dovoljna ni dva ispunite obećanje Sustjepancima. Oni traže sigurno gornje skretanje za Sustjepan i proširenje ceste te javnu rasvjetu do boćarskog terena. Molim da nam odgovorite kad će to biti. Podsjetit ću Vas na njihovu važnost u ratu.
Drugo moje pitanje vezano je uz ugovor koji ste potpisali s ravnateljem Opće bolnice i to 2019. o suradnji na projektu rekonstrukcije, opremanja terapijskog bazena u bolnici. Iz Sporazuma se navodi da će Grad izraditi dokumentaciju, a bolnica provesti javnu nabavu i zaključiti ugovor s izvođačem, nakon što Grad osigura sredstva. Iste ste godine najavili i senzorički park namijenjen djeci s teškoćama u razvoju, za koji je napravljena dokumentacija, i to već dvoje godine za redom. Što se događa s projektima bazena i senzoričkog parka Opće bolnice Dubrovnik?
Franković – drago mi je da mogu reći da smo u Sustjepanu realizirali cijeli niz projekata od odlagališta otpada, koje je bilo u sredini mjesta. To smo maknuli. Podsjetit ću Vas na ilegalne autobusne stanice u Sustjepanu, a mi smo izgradili nove i sigurne stanice. Sjećate li se pokušaja zauzimanja trga u Sustjepanu, koji smo mi zaštitili. Na mjestu nekad odlagališta, ljudi se danas druže. Igralište u Sustjepanu je bilo uništeno, pogledajte kako izgleda danas. što se tiče skretanja koje spominjete, ono je u nadležnosti Hrvatskih cesta, koje su ga stavile u plan za 2025. Što se tiče javne rasvjete gornja štreka će biti u ovoj godini rasvijetljena. Podsjetit ću Vas i na sigurnu zebru, koja je usporila promet u Sustjepanu. Nismo ignorirali niti jedan zahtjev iz Sustjepana.
Što se tiče Opće bolnice zaboravili ste da je iza 2019. uslijedila 2020. i 2021. i korona i financijska kriza, ali mi smo usred te krize kupili uređaje, respiratore, pet njih koje je kupio Grad Dubrovnik. Kupili smo i uređaje za brži protok kisika, koje su mnogima omogućili da ne dođu do respiratora. Bazen i igralište tad nisu bili prioriteti. Kad smo se refali financijski, osmislili smo posebni sportski program za osobe s invaliditetom, osnovali smo Centar za usluge u zajednici, pronašli prostor, napravili dokumentaciju, izdvojili 1,5 milijun eura u 2025. I u tom centru će biti sve usluge koje su potrebne djeci s posebnim potrebama i osobama s invaliditetom. Platili smo i izradu idejnog rješenja i glavnog projekta nadogradnje Josipovca, a platit ćemo i nadogradnju. Iako sve to nisu naše nadležnosti, mi smo to odradili i u tome smo odredili prioritete.
Bonačić Obradović – lako možemo petkom pratiti što ste Vi sve dobro napravili, no to sad nije pitanje. Ako ćemo govoriti o bazenu i senzoričkom parku bila je i 2023. i 2024.
Maro Kristić – činjenica je da je Ministarstvo turizma donijelo Pravilnik o upravljanju destinacijom i Pravilnik o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta. Zakonom o turizmu Turističke zajednice se moraju transformirati u centre održivog upravljanja turizmom i izraditi Plan upravljanja destinacijom u skladu sa svim ostalim propisima. Taj Plan treba donijeti, prihvatiti Gradsko vijeće. Moje pitanje je hoće li taj Plan raditi TZ ili netko sa strane i kad će TZ, kao i grad uvesti otvoreni proračun da građani i iznajmljivači mogu vidjeti gdje se ti veliki novci troše.
Drugo pitanje je vezano uz Zonu posebnog prometnog režima. Policija je dala uvjetu suglasnost na tehničke uvjete Elaborata,koja je podrazumijevala kružni tok oko garaže na Ilijinoj glavici. zanima me što se događa po tom pitanju?
Franković – prvi smo grad u RH koji ima Plan upravljanja i Studiju kapaciteta povijesne jezgre sukladno pravilima UNESCO-a. TZ ne može sama to izraditi, potpisali smo Sporazum sa Sveučilištem u Dubrovniku, koje će tu studiju odraditi 2026. , ali to ne možemo usvojiti dok istu studiju ne izradi i Županija. TZ će slijediti Grad Dubrovnik u transparentnosti proračuna. Reći ćemo im da to javno objave. Nema potrebe za skrivanjem bilo čega.
Rješavamo imovinsko-pravne odnose i vjerujem da ćemo uskoro napraviti i taj mali zahvat na kružnom toku na Ilijinoj glavici. građane nećemo odmah kažnjavati nego upozoravati. Više o tome 28. veljače. Dokumenti će biti puno prije dostupni na javnoj raspravi. I nadam se da ćemo tako riješiti problem liberalizacije autotaksi tržišta, koju je donijela Vlada i ne libim se reći da je to jedna katastrofalna odluka. U Zagrebu vozi 3, a u Dubrovniku 7 tisuća autotaksi vozila. Mi umjesto digitalnih imamo autotaksi nomade, koji naš grad opterećuju i iskorištavaju. U ovom ću se saborskom mandatu truditi da se taj Zakon izmijeni jer je donio kaos na cestama Grada i na državnoj cesti, magistrali. Problem nastaje od Ilijine glavice do Zračne luke, a to dokazujem mjerač prometa u Župi dubrovačkoj. Tu je sve jasno.
Kristić – ne vidim zašto TZ treba napominjati da uvedu otvoreni proračun. To bi trebali svi koji se financiraju javnim novcem. Zaista mislim da treba razumno krenuti u novi pristup prometu jer još nemamo Park’n Ride na Pobrežju.
Marković (HS) – štoje s Caminom Dubrovnik? Kad možemo očekivati prve hodočasnike na toj stazi? Kad možemo očekivati nastavk uređivanja ulice Gornji Kono?
Franković – Mi smo spremni i sve smo pripremili. Camino Hrvatska i Camino BiH postavljali su nam neke uvjete, koji nisu bili prihvatljivi, nadam se da ćemo to riješiti, ne bih o tome javno,ali smo dio Europskog Camina. U suradnji s biskupima i načelnicima u BiH i RH dogovorili smo detalje. Vjerujem da kad malo zatopli možemo krenuti. Grad je odgovoran do svoje administrativne granice, pa Općina Primorje, zatim Općina Ravno, pa Neum,pa Čapljina pa Čitluk. Svaki načelnik mora osigurati održavanje staze, otvaranje crkvi nismo dogovarali, to rješavaju biskupi, koji su nadležni. Aplikacija je završena u on i of line modu i ima sigurnosno sučelje i jednim pritiskom puce se poziva pomoć HGSS-a kod nas, a u njih oni koje oni odrede. Razina sigurnosti je stvarno visoka. Problema je bilo, ali došli smo kraju.
Što se tiče Gornjeg Konala, dva puta smo raspisivali javnu nabavu, nitko se nije javio. Ponovit ćemo postupak i nadati se da će se netko ipak javiti. Ulica je uska i teško je to izvesti.
Ivan Viđen (SJG) postavio je pitanje vezano uz komunalne probleme stanovnika Orašca.
-Radi se o stupovima javne rasvjete u naselju Orašac, točnije Poljice, koji su u lošem stanju, dakle stari drveni stupovi, koji su oštećeni i nakrivljeni. Posao sanacije nije završen. Građani su upoznali Mjesni odbor, komunalni odjel…Pitam kad će se taj problem u Orašcu riješiti?
Franković – nadam ste da ste u posjetu Orašcu primijetili novi vodovod, kanalizaciju, cijeli niz novih stupova, ali i da znate da će Orašac dobiti i novu sportsku dvoranu. Onaj dio na koji upozoravate su stupovi u vlasništvu HEP-a i s njima dogovaramo da se oni zamijene. U Orašac je uloženo više desetaka milijuna eura u komunalno uređenje. Uredili smo i društveni dom u Orašcu. Ponosan sam na ono što smo napravili u Orašcu,koji nije imao kanalizaciju, koji je napola imao vodovod, koji je bio u mraku, a čije su ulice bile razrovane. Orašac je postao mjesto poželjno za život.
Viđen – gradonačelniku odgovaram da neću sporiti napravljeno, ali moje pitanje su bili samo derutni stupovi.
Petra Marčinko (SJG) – ponovit ću pitanje koje sam postavila lani u listopadu. Stanovnici Bulevara pitaju kako je uređenje drvoreda odjednom dobilo prioritet, a oni godinama vape da im se sredi oborinska odvodnja. Njima sa svakom većom kišom poplutaju podrumi, ne samo s oborinskom odvodnjom nego i kanalizacijom. Bila sam kod pročelnice Pikunić, koja je našla rješenje za ovaj problem. Pitanje je i molim odgovor, s obzirom na to da rješenje imamo i da nije tako kompleksno, pitam kad možemo očekivati rješenje?
Franković – problem nije oborinske odvodnje nego pritisak iz Ulice Ante Šercera. Osigurali smo sredstva za to, ali vidjeli ste jučer što se dogodi s radovima na cestama. U ovom trenutku imamo više od 20 zahtjeva kopanja ulica samo za Aglomeraciju. Moramo birati kako i kada to sve raditi. I taj ćemo projekt odraditi u 2025. samo ne znam kad. Prije par dana je došao zahtjev tvrtke PGP, koja se nije proslavila radovima u Dubrovniku. Primjer je Knežica, gdje su na granici da ih se izbaci s posla. Oni su nam poslali zahtjev za kopanje ceste od Solske baze u Gružu do ACI marine u Komolcu. Gdje se jednim dijelom do Sustjepana kopa voda, a od Sustjepana do ACI marine kopa se i voda i kanalizacija. kad se to kopa prvo se radi rov i kanalizacija te test, a onda drugi rov i postavljanje vode, a tek onda ide asfaltiranje. zamislite kakvi su to radovi, a imamo izvođača koji ni Knežicu ne može završiti. Zato Vam kažem ne znam kada. Ovdje govorimo o ulici od Bolnice do Atlantske. Kad je to gluho vrijeme, ja sam mislio da je siječanj, a jučer vidimo da nije. Termini radova su izazov.
Cetinić – mogu li se radovi na cestama izvoditi po noći i kad možemo očekivat radove na spomeniku braniteljima na Pilama?
Franković – bio sam i ja jučer dva sata u koloni. Razumijem naše građane. Bio sam veliki zagovornik radova po noći do onoga što se dogodilo u Mokošici. Francuski Colas je izvodio te radove, a oni imaju reputaciju najbolje asfalterske tvrtke iza Strabaga. prvi dio radova odradili su savršeno, drugi dio radili su po noći i to je katastrofa. Imaju asfaltnu bazu u Mironji, njima nije problem raditi po noći. Oni su radili i Pelješki most. Kad budemo asfaltirali Vojnović od Čokolina do Čingrije bit će uvedena posebna prometna regulacija. Na Vojnoviću neće biti parkinga i prometovat će se u jednom smjeru. To je jedini način. Moramo biti svjesni da je ovo jedino vrijeme za ovakve radove. Vojnović je u kaosu, zbog mikroasfalta, mi to moramo napraviti. Ja ne znam kako se asfaltira, ali pitam ljude. Svi trebaju znati da će bit gužva kad se asfaltira. Svi bida se asfaltira i da u isto vrijeme dođu brzo na traku. Radili smo jučer tri trake odjednom, a Vodovod je spajao parking Miovića na odvodnju.
Za spomenik braniteljima prvo treba provesti natječaj. Naš prioritet je sad spomenik djeci u Gružu i drugi MIG na Srđu, nakon toga idemo sa spomenikom braniteljima.
Teo Grbić (HDZ) – što se događa s plažom u Uvali Sumratin i što se događa s projektom Centra izvrsnosti u Vili Čingriji?
Franković – plaža u uvali Sumratin vjerujem da se sjećate kad sam s ove govornice rekao da sam od DORH-a dobio informaciju da Grad ima pravo izvesti radove uređenja plaže jer koncesija više ne postoji. Nakon toga pročelnik Ivo Klaić je rekao da koncesija postoji, a onda je stečajni upravitelj rekao da koncesija ne postoji. Danas znamo da sam bio u pravu ja, DORH i stečajni upravitelj, a pročelnik Klaić nije. I mi sad možemo spojiti vodu, kositi i sakupljati smeće i to ćemo raditi kad i na drugim plažama s proljeća. kad Županija riješi pravne probleme, raspisat će koncesiju i valjda ćemo dobiti nekoga tko više voli stabla i prostor.
Što se tiče Vile Čingrije, zgrada je završena, vrtovi nisu obnovljeni, a ravnatelj TUŠ-a me je prije par dan pitao za javni prostor ispred Garišta gdje želi postaviti stolove i stolice, a vrijedni prostor vrtova Čingrije još nije uređen. I taj me isti ravnatelj srednje škole saziva Školski odbor na temu gradonačelnika koji mu nije htio dati stolove, koje mu ja ne mogu dati. na žalost ni Županije ni Gradovi ne upravljaju školama. Mi imamo upravljačka prava, ali ne i poluge upravljanja. Morao sam ovo javno reći jer očekujem od ravnatelja TUŠ-a da se dozove pameti i da čita pravilnike Grada i da shvati da je disperzija sadržaja bitna. Dali smo im besplatno Čingriju želeći tamo centar izvrsnosti. on se bavi stolovima ispred Garišta, a ne vrtovima Vile Čingrije. Mi bismo im dali novac,ako ga nemaju. Istovremeno se on bavi nelegalnim radovima, skuterima,pomorskim dobrom. Pa dokle čovječe?
Ivan Maslać (HDZ) pitao je kad će se u promet pustiti cesta Tamarić i što se događa Park’n Ride projektom na Pobrežju te kako u tom projektu sudjeluje i Libertas Dubrovnik.
-Mislim da bi i oni trebali u danima kad se bude radilo na cestama sudjelovati u organizaciji prometa, možda pojačanim linijama.
Franković – trenutačno se radi okretište kraj Škole dokud će ulica biti dvosmjerna. Očekuje nas uskoro početak radova na nadogradnji škole. Trenutačno se ispravljaju nedostaci na Jadranskoj cesti. Tehnički prijem slijedi prije kraja radova i ovisit će o našem upravnom odjelu. Pozdravljam ovdje među nama novu pročelnicu Petru Barbarus.
Vrlo skoro bi trebao biti Park’n Ride. Mi smo spremni, ali ne ovisi o nama. Iz istih razloga kasni i Gradac i Brsalje i Pile. Nismo počeli raditi jer je SAFU tražio pristupačnost za osobe smanjene prihvatljivosti. Uz konzervatore smo pronašli rješenje za Brsalje i Pile, za Gradac se radi. Sad trebamo odobrenje Ministarstva graditeljstva na odobrenje. Nitko nas o tome nije obavijestio. Nadam se vrlo skoro početku radova.
Jasmin Deraković (DDS) – Smatram da trebamo sve spremnike stavit pod zemlju i onda bi mogli i odustat od odluke o vremenu odlaganja otpada. Kad možemo očekivati potpuno provođenje Odluke o gospodarenju otpada. Pitao je i mogu li se u Odluci o zelenoj tranziciji umjesto obiteljskih kuća u Odluku upisati sve građevine.
Franković – Mokošica će biti pilot projekt provođenja Odluke o gospodarenju otpada i to na naš način jer ne želimo ponavljati greške drugih, dakle Grada Zagreba, koji je postao prljav, nema strategiju gospodarenja otpadom i kojima je propala strategija plavih vrećica. Idemo korak po korak. Što se tiče zgrada javnog sektora u najavi je natječaj za solarne panele, mi smo spremni. Sa zadovoljstvom mogu reći da smo jučer dobili odluku za energetsku obnovu posljednje škole u Gradu. Moramo biti svjesni da su nam sredstva limitirana. Imamo veliku stavku za Dom umirovljenika, koji se gradi i tu imamo velike obveze. Od inflacije pa nadalje zahtjevi su veliki. Investicije, socijalna prava, obveze prema djelatnicima. Izazovna je godina ispred nas.
Katarina Doršner (HDZ) – nabrojila je projekte pročistača i zacjevljenja tunela u Srđu te je pitala gradonačelnika da objasni što to znači za građane. Pitala je što će biti s kajacima u parku na Pilama? Tu je ogromna zarada, turisti to vole, ali gdje?
Franković – kajaci nikad nisu bili u Pilama i tu više neće biti, a koncesionari su zloupotrebljavali javno dobro. Moja je ideja bila da se svi prebace na Komardu, ali nam Konzervatori to nisu dozvolili. Koliko je tko dao cijenu, ja nikoga nisam tjerao. Mi možemo i bez tih novaca. Što se tiče parkova, drago mi je da su građani sudjelovali u svim projektima.
Željko Raguž (DUSTRA) – OPG-ovi s područja Grada ne mogu se javiti na projekte iz EU fondova, pa se naši OPG-ovi u Riđici nalaze u zorni visoke razvijenosti i ne mogu dobiti sredstva od 1. siječnja 2024. Drugo pitanje je plaža u uvali Lapad. Lani smo je uredili, dolazi nova sezona, ništa se neće promijeniti. Može li se ljudima dati ponuda da stave neki aparat za sladoled ili sok?
Franković – što se tiče indeksa razvijenosti nisam upućen, informirat ću se i dat Vam pisani odgovor. Što se tiče plaže već sam dao odgovor, a pitat ćemo je li moguće da raspišemo natječaj za godinu dana za ležaljke ili neke pokretne štandove.
Olga Muratti (HSU) – kako komentirate tužbu Šipada za izgorenu drvenu građu u Luci Dubrovnik. Zar ne bi trebali tužiti one koji su to zapalili, vlastite državljane koji su huškali na rat i napadali Dubrovnik? Kad ćete zatražiti od službi i tvrtki u vlasništvu grada da riješe probleme građana Štikovice, koji očekuju da to bude među prioritetima?
Franković – Šipad je proces koji dugo traje. Drago mi je da je Luka Dubrovnik uspjela sa sebe skinuti odgovornost. mi smo u 2. stupnju dobili ovrhu, ali dobili smo reviziju, ali i dalje nam prijeti 800 000 eura. To je nekoliko kilometara asfalta.. za nešto za što smatram da kao Grad nismo uopće krivi. Nismo plakali na Facebooku, pa nam nije uletila Vlada rješavati probleme. Platili smo Naš Dom, Belveder, Šišine tužbe. Sve smo to platili, a ovdje se borimo, kao u svakoj tužbi dosad, vjerujem da ćemo uspjet jer smo u pravu. Što se tiče Štikovice, vodovod čeka uporabnu dozvolu za kanalizacijski sustav u Štikovici. pozivam građane da počnu podnositi zahtjeve za priključenje već sad. Vodovod je pri kraju postupka izdavanja uporabne dozvole u Mokošici.
Izvješće gradonačelnika za 2024. – objedinjena rasprava
Franković – oba izvješća su tu pred vama. ova točka je informativna, nema posljedica, ako kasni. Micao sam je s dnevnog reda da ne opterećuje sjednice na kojima su bile druge važnije točke. Izlagati neću. Odgovarat ću na pitanja. Ovo je izvješće evoluiralo tako da svi vijećnici mogu pratiti što se gdje, kako i što događa u Gradu.
Maro Kristić – Mi na plaži u Uvali Lapad imamo pravni problem koji će se dugo rješavati. nad objektima u uvali postoji prostor od 500m2, koji je izuzet od koncesije, a nalazi se unutar pomorskog dobra. Tamo možemo staviti sadržaje koji nedostaju na plaži, a u sklopu natječaja za dozvole na pomorskom dobru, a tako bi se moglo i rasteretiti Grad i Čistoću. Na tom području možemo imati sadržaje za kupališni prostor. Inače je trenutačno taj prostor nereprezentativan.
Ovdje imamo puno projekata u ovom Izvješću, prvo ću se referirati na pitanje vrtića u Rijeci dubrovačkoj i to vrtića Komolac i dogradnja vrtića Pčelica. Zatim tu je problem oborinske odvodnje Montovjerna, Batala i Hebrangova, koji se vuču, ali se ne realiziraju. Ovo pitam jer ste najavili asfaltiranje Hebrangove. Možete li mi objasniti ovu ideju Centra za pružanje usluga u zajednici jer je ovo privremeno rješenje, a trajno je navodno na Žarkovici. Je li Azil za životinje kakav imamo danas trajno ili privremeno rješenje? Zanima me što je s uređenjem lijeve i desne obale Rijeke dubrovačke gdje je cijeli niz nezakonitih devastacija, a riječ je o zaštićenom krajoliku? Možete li mi objasnit situaciju oko polivalentne dvorane gdje se mijenjao projekt zbog oborinske odvodnje. Imamo li u ovom trenutku dozvolu za tu dvoranu i jesmo li našli financije za izgradnju? I na kraju ću se osvrnuti na Participativno budžetiranje i primjer Riđice, gdje su se javna sredstva utrošila u nešto što ne vrijedi onoliko koliko je plaćeno. Obim radova na Ilijinoj glavici i cijene tih radova, to meni djeluje nevjerojatno. Molim da skrenete pozornost na iznose koji se troše na takve radove. Čini mi se da bi nekad ja s dva prijatelja to mogao obaviti.
Marko Potrebica (HDZ) – kad prozivamo za cijene, ispada da gradonačelnik krade. Vama i dežurnim komentatorima poručujem osnujte j.d.o. i dajte otkaze u javnim službama i javljajte se na natječaja, jer nama se nitko na te natječaje ne javlja.
Vrtići u Komolcu i Mokošici
Franković – Vrtić Mokošica je dobio bespovratna sredstva, ali vrlo mali iznos. Vratili smo sredstva jer je taj natječaj krivo posložen. oni financiraju samo izgradnju grupa, ali nama treba potpuno novi vrtić s kuhinjom i drugim prostorijama. vratili smo novce i čekamo novi natječaj koji će uključivati sve prostore. U Komolcu smo dobili veća sredstva, ali se dogodio apsurd da su 2 čestice u vlasništvu RH, a dvije u vlasništvu grada, koje su postupku povrata. Mi smo riješili spor i obeštetili vlasnike, ali se DORH na njih uknjižio i sad nam ih Vlada opet treba pokloniti i proći svu proceduru. Mislim da trebamo ukinuti članak 77. koji na žalost ima smisla u nizu situacija, ali ne i ovdje.
Oborinska odvodnja
Franković – idemo u 2025. u projekt izgradnje oborinske odvodnje i Ante Šercera i Kunske ulice, zato asfaltiramo Hebrangovu do Kunske ulice i to je planirano u proračunu, za Hebrangovu ćemo vidjeti kako ćemo to raditi, hoćemo li je zatvarat u noćnim satima, ne znam. Ne funkcionira ovo kako je bilo jučer.
Centar za usluge u zajednici bit će trajno na bazenu, a na Žarkovici će biti drugi dio
Franković – Uistinu je bila ideja da Centar bude privremeno u zgradi bazena, a da se trajno preseli na Žarkovicu. No Centar treba biti u centru grada, zbog raznih razloga. No na Žarkovici će biti drugi, stambeni sadržaji. Bitno nam je bilo osnovati ovu ustanovu.
Azil za životinje
Franković -na Azil možemo biti ponosni. Moram pohvaliti Anu Ivelju koja je na svojim leđima iznijela 90 posto ovog posla. Na nju su bili veliki napadi kad je preuzela azil. Sjećate li se maltretiranih i osakaćenih životinja na Žarkovici, pasa s tumorom, jama s mrtvim životinjama. Sjećate li se da je Žarkovica bila najveće kotilište pasa u Hrvatskoj i kolonije od par tisuća štakora, optužbi da će se gore graditi restoran. Danas je Žarkovica uredna, a Azil radi besprijekorno i uredno. molim Vas da pođete gore. U budućnosti moramo izgraditi trajni azil, ali znate što mi je rekao David Taylor iz udruge prijatelji životinja, rekao mi je da će kapacitet azila koji izgradimo uvijek biti pun. Mi danas imamo kapacitet od 70 pasa, koji se brzo udomljavaju, a samo 5 posto napuštenih pasa je iz Dubrovnika, a najveći broj pasa dolazi iz Konavala te najviše iz pograničnih područja Crne Gore. mi udomljavamo pse i iz Splita. Uskočili smo u pomoć mi i Zagreb. I danas imamo gore dva psa iz legla tih pasa za borbu iz Splita. Veliko poštovanje prema tim ljudima koji rade u teškim uvjetima. Evo vam primjer. Veterinarska inspekcija pošalje nalog, a netko iz azila treba sjesti u auto, agresivnog psa uzeti i staviti u boks i hraniti ga i socijalizirati. Nije to lako.
Lijeva i desna obala Rijeke dubrovačke
Franković – riješili smo ovu desnu stranu što se tiče kanalizacije i sad ćemo raditi lijevu stranu. Kad riješimo komunalnu infrastrukturu idemo dalje.
Dvorana u Gospinom polju
Franković – kroz upojne bunare riješili smo problem oborinske odvodnje u Gospinom polju na onom igralištu gdje je Željko dovodio svoju kravu Šarulju, koji je trajalo desetljećima desetljećima. Tako ćemo riješiti i problem odvodnje dvorane, koja će imati i podzemne etaže. To nije dugoročno rješenje, razvijamo dokumentaciju za izgradnju tunela iz Gospinog polja do mora. Dobili smo grant od Europske investicijske banke za izgradnju pola dvorane s Centralnom investicijskom bankom pregovaramo o grantu za drugu polovicu sredstava. Ono što očekujem je i što dogovaramo jest kreditno jamstvo Vlade. Moramo biti svjesni da će dvorana morati imati komercijalnu djelatnosti i koncerti i sajmovi i drugo, kako bi mogli vraćati kredite.
Paticipativno budžetiranje
Franković – Želim prvo zahvaliti vijećnici Petri Marčinko koja je najzaslužnija za ovaj projekt. O pitanju Riđice niste bili dobro informirani. Naša je PR služba sve krivo napravila. Dakle tamo nije napravljeno samo igralište sa par klupa, nego i cijela pristupna cesta. Zamijenjen cijeli materija, čišćenje lokve i onda je tek ovo odrađeno. pogledajte troškovnik. Tri puta smo radili natječaj, nitko nije htio raditi u Riđici. Mi smo krivo komunicirali i sami sebi stvorili problem. Projekt će trebati malo modificirat jer negdje 5 ljudi donese odluku, a svi drugi su protiv. To nam se dogodilo na Montovjerni. Apeliram na građane da sudjeluju u projektima i u odlukama. Cijene su sulude, ali takvo nam je tržište. Ponavljamo natječaje jer nam se nitko ne javlja. Imamo ozbiljan problem. OŠ Montovjerna bi danas koštala duplo više nego kad je bila izgrađena. Budite sigurni da se ja ne bavim šporkavanjem obraza za ičiji euro. Ja sam jučer mogao sjedat na kauču i gledao Dabra kako puca iz pištolja i smijo se i ne asfaltirati ništa. Bio bi mi to lagan dan.
Rasprava o napuštenim životinjama – Žarkovica i Grabovica
Capor– obraz se može šporkat na više načina, a jedan je da se s ove govornice osvrćete na ljude koji nisu u ovom Gradskom vijeću i bacate ih u jamu javnog sramoćenja. način na koji ste govorili o nekoliko osoba danas ovdje zahtijeva barem opomenu predsjednika Vijeća ili barem, ono što ja pokušavam napraviti, ograđivanje nas ostalih od tih Vaših riječi, prema svima onima koji su vrijedno volontirali u Azilu na Žarkovici. Ljudi na Žarkovici bili su prepušteni samo sebi. ja sam gore bio samo 4 puta volontirajući i sram me je što gore nisam pomogao više kad ih je Gra i Sanitat napustio. Nastojim Vam reći da ne blatite ljude o kojima ste u nekom trenutku promijenili mišljenje i da ne koristite ovu govornicu za osobno razračunavanje. U tome ni od mene ni od građana nemate potporu.
Franković – reći ću Vam jednu poslovicu: Kako najbolje pobjeći od problema? Riješite ga.
Marčinko – mislim da nebi bilo pošteno kad govorimo o problemu Žarkovice koji je sad riješen da govorimo o kontekstu. Volonteri Društva za zaštitu životinja, kao što svi znamo u ovom gradu desetljećima su se sami brinuli sami o životinjama napušteni od Grada i Županije, koji nisu preuzimali svoje obveze. kad govorimo o sadašnjem Azilu ja bih tu pohvalila sve volontere i građane koji su pomagali na Žarkovici, osobito sestre Sambrailo koje su veliki dio života ostavile na Žarkovici i po kiši i po snijegu i po buri da bi brinuli o napuštenim životinjama. I kad govorimo da Dubrovčani najmanje napuštaju životinje, onda moramo reći da je to rezultat njihovog kontinuiranog rada na edukaciji, akcijama posvajanja i socijaliziranja. Ako se sjetimo kako su Dubrovnikom nakon Domovinskog rata harali opasni čopori napuštenih pasa i danas kakva je razina brige o životinjama, moramo priznati da je to zasluga ovog Društva.
Franković – apsolutno pohvaljujem sve volontere na Žarkovici, posebno one koji su imali snage reći istinu o Žarkovici. Nije nam dio Žarkovice svima bio dostupan. u njega su mogli ući samo odabrani. Grad je kontinuirano plaćao hranu i financirao ograde i brojne međunarodne donacije zbog kojih se vode istrage. Nemojte zaboraviti da su se na Žarkovici zlostavljale životinje i da su prijave podnijeli imenom i prezimenom brojni volonteri koji su gore radili. Jesmo li to zaboravili? Umjesto redovne kastracije pasa, a imali smo ugovor, to se nije događalo,nego se događao rasplod pasa. Prilikom popisivanja na Žarkovici je bilo više od 300 pasa. Veterinarski inspektori su gore povraćali zbog strvina i uvjeta u kojim su živjeli psi. Pri s Ivanice su ilegalno dovoženi na Žarkovicu. Nemojte zaboraviti da je jedan dio pasa bio čipiran na Žarkovici, a oteti su ljudima koji su bili vlasnici tih pasa. jedan od tih pasa je bio iz grada Rijeke. jedan dio posla na Žarkovici je bio častan i pošten, a puno toga gore je bilo loše i mutno. Ja osobno sam pomagao dok me nisu međunarodne organizacije počele upozoravati pismima da je na Žarkovici mučilište životinja. Kad sam dobio izvještaje i fotografije reagirao sam. Brojni su volonteri osobno prijavili događanja. tamo su neki sami kastrirali i liječili pse bez ikakvih stručnih znanja. Istina Žarkovice se otkrila. Kad smo preuzeli odgovornost za Žarkovicu, morali smo angažirati zaštitare, jer su sestre Sambrailo po noći pse iz boksova puštale da slobodno hodaju. ja govorim istinu i stojim iza svojih riječi. Svaka čast na svemu što su radile, dok su mogle to raditi, ali one više nisu mogle i nisu tražile pomoć. Nakon dva mjeseca mandata rekli su mi da sam ja kriv jer su se zaustavile donacije jer ljudi u svijetu misle da imamo dobrog gradonačelnika i ne uplaćuju. Uvijek isti scenarij, loše vrijeme, i onda objave, psi umiru i idu donacije. Sjećate li se one gospođe s Brača što je došla na Žarkovicu. Gdje su novci? Grad je plaćao hranu, kupio kućice, postavljao ogradu, dovodio vodu, a gdje su išle te donacije? istražit će policija. Provedenu su istražne radnje i podnesene kaznene prijave. Sto puta sam rekao da je moja krivnja za Žarkovicu što nisam imao političke hrabrosti odmah, čim sam dobio prve informacije, nešto napravit. I zato mi je drago da smo danas primjer kako se s psima postupa. Sljedeći korak je izgradnja hotela za pse. I opet kažem nitko se osim Ane Ivelje nije htio toga uhvatiti boreći se sama samcata protiv stotine drugih. Ona zaslužuje naše poštovanje.
Capor – ponovit ću strpljivo da ovakva Vaša obraćanja nisu na razini onoga kako bi se gradonačelnik Dubrovnika trebao ponašati i obraćati. Nadam se da će Vam se osim očiju, otvoriti i uši i da ćete čuti da ova govornica nije mjesto osobnih obračuna. Priključujem se pohvali volontera i gospođi Ivelji, a odgovornost za Žarkovicu je bila i na Vama i na nama vijećnicima. Vi imate saborski imunitet i zaštićeni ste od klevete, ali nije uredu da na ovakav način komunicirate i obračunavate se s građanima.
Potrebica – ne treba u svemu prećerivat. Imamo ustanovu koja troši najviše naših novaca. Nekad volonteri pretjeraju. Mi smo imali 300 pasa, danas ih je 50. Ja ću kao predsjednik Vijeća biti sretan kad sve grupe u vrtićima budu imali klime za hlađenje. Nisam za nadstandarde i prećerivanje.
Terezina Orlić (DDS) – morala sam se javiti. Rekla bih da je ovo tipičan primjer kako nešto ne valja raditi. Dvije ljubiteljice životinja krenule su raditi ovaj posao i cijela im je zajednica, ne čineći ništa, dala podršku. Ovo je odgovornost gradonačelnika koji su tada vodili grad. Svi su im davali potpore, a kad je broj životinja narastao nije se više moglo raditi kako treba. Problem je nečinjenja javne uprave. Oni ljudi i žene koji su to započeli prije 30 godina radili su iz najbolje namjere.
Katarina Doršner (HDZ) – divno mi je pročitati da se psi iz skloništa šetaju na Gracu. Bitno je da nas gradonačelnik informira o situaciji sa Žarkovicom i da znamo gdje je to išao naš novac. Čestitam gradonačelniku jer nas informira i o javnim financijama. Gradsko vijeće je glas i tih životinja, koje glas nemaju.
Krešimir Marković (HS) – pitanje je iz kojeg kuta gledamo brigu o životinjama. Naši psi imaju klimu. Ove životinje žive u kavezima, je li to dostojan život. Ljudi gradom šetaju haskije, bernardince, tornjake. Pa to nije prirodno okruženje za te pse. Ti psi uživaju u prirodnom ambijentu, a ovo je zločin nad životinjama. Moj bundaš je uživao u buri i zimi. Što ti ljubitelji životinja ne dignu glas protiv ovakvih?
Markovićeva opaska izazvala je podsmijehe u vijećnici.
Capor – kad raspravljamo o radu gradonačelnika, molio bih Vas da imate na umu da je ovo blaćenje gradonačelnika osoba sa Žarkovice je trošenje Vašeg vremena, kako se ne bi raspravljalo ov važnim stvarima, a taj njegov odnos prema volonterima je sličan i prema sindikatima, karićarima… Ne zaboravite da Mato Franković često problem stvori da bi ga mogao riješiti. PR nam sugerira kako živimo u Baltazar gradu, a jedna kiša, jedan požar ili jedna nesreća zablokira grad, a imali smo i dugotrajno zagađenje vode u Zatonu. Mi imamo Grad u kojem bez intervencija MUP-a i komunalnih redara nije moguće kretanje, a gradonačelnik putuje u inozemstvo i govori o uspješnosti projekata. Sve to prate oglasi plaćeni iz gradskog proračuna, a situacija nije dobra. Hvalimo se Planom upravljanja, nekad smo imali 1 520, sad imamo 1 200 stanovnika u povijesnoj jezgri. Imali smo 400 taksista nekad, sad ih imamo 7-8 tisuća. Imali smo 2 000 kreveta u povijesnoj jezgri, danas ih imamo 4 000. Sve to dok je Franković na vlasti i dok nas uvjerava da je sve uredu. Kad vijećnik pita kako je moguće da se u 2 tjedna potroši dodatnih 400 000 eura na oglase, odgovora nema. Mi živimo u stvarnosti koju oblikuju takvi oglasi.
Franković je nabrojio sve svoje uspjehe, a to možete poslušati u video prijenosu i to na 01:02 pa nadalje. Istaknuo je kako ti projekti nisu samo njegovi, nego su rezultat timskog rada i da bi volio da su svi njegovi prethodnici napravili ovoliko koliko on i njegov tim.
Capor – je pitao Frankovića kako to da je propala Dubrovačka televizija, ako joj gradonačelnik nije zatvorio pipu?
Viđen – arbitražni sud u Parizu je presudio u korist RH, a ne Grada. Kanalizacija povijesne jezgre je čišćena u 9. stojeću više puta, a skalini od Jezuita su dva puta obnavljani u 19. stoljeću, ispravio je vijećnik gradonačelnika.
Bonačić Obradović – za tenis centar Lapad, je u planu, ali dok to ne bude, možemo li staviti samo jedan balon da ljudi mogu igrati tenis i kad pada kiša. Pitala je i za atletsku stazu. Pitala je i je li se Grad nije prijavio na natječaj Ministarstva sporta za novu sportsku infrastrukturu? Pitala je i za ugradnju dizala u zgradi Pred Dvorom te što kašnjenje uplate iz Mehanizma za otpornost i oporavak zbog kašnjenja Vlade utječu na dubrovačke projekte.
Potrebica– molim vijećnike da ne govore međusobno, i da ne ometaju kolegicu.
Franković – Tenis Lapad ima dozvole, raspisali smo javnu nabavu, pa je došla korona. važno je reći da imamo MPO koji je pri kraju. prijave su na njega završile, ali čekamo programe konkurentnosti i kohezije. Kašnjenje oporavka i otpornosti na nas se ne odnosi. imamo ITU mehanizam i projekt za otoke. Atletsku stazu smo prijavili na natječaj.
Škrabić – moramo težiti da se radovi asfaltiranja provode noću. Sjetit ćemo se ceste na Kapelici, odlično se asfaltiralo po noći, a ako ste prošli danas preko Ilijine glavice vidjet ćete da je valovita, nije savršena, premda se radila cijeli dan.
Franković – kažu grbava je cesta, pa postoje padovi, svi u nas znaju sve. Svi su stručnjaci za asfaltiranje, za rukomet za sve. Dio radova na Ilijinoj glavici nije još gotov. Prilagodit ćemo se što više noćnog rada na cestama.
Capor – gradonačelnik je prozvao građane kao stručnjake za sve. Park ‘n Ride se najavljuje odavno, kao i obećanja za novi GUP, možda će nam za četiri godine reći da nije imao političke hrabrosti za novi GUP, a možda nema političke volje za prihvaćanje svih prijedloga koalicijskog partnera. Bojim se da će novi GUP biti ispunjavanje želja koalicijskog partnera Pera Vićana.
Pero Vićan (DDS) – gradonačelnik nije ništa radio u 8 godina, a ti si Capor veća budala, nego što sam mislio.
Vićan je dobio opomenu.
Capor – hvala što ste mu dali opomenu jer nije prvi put da dijeli dijagnoze. ne znam je li ga provocirala briga o potrebama građana ili se zabrinuo za svoje zahtjeve.
Većinom glasova prihvaćene su dvije točke gradonačelnikovog izvješća. Slijedi pauza.
U 14 i 20 sjednica se nastavila točkom o zaduženju Grada Dubrovnika kod OTP banke na iznos od 0 milijuna eura s rokom povrata od 3 godine.
Gradonačelnik je ukratko razložio točku. -SAFU treba određeno vrijeme za obradu dokumentacije. Prošli put smo čekali 6 mjeseci za Lapadsku obalu. To nije problem kad je projekt jedan. Ovo je način kako se zadužujemo i kad novac legne, vraćaju se krediti, rekao je Franković i dodao da je riječ o omogućavanju likvidnosti. Detalje možete pročitati u tekstu niže.
Škrabić (SDP) – vezano za OŠ Mokošica zanima me na koliko godina ste radili projekciju. Za koliko godina će ova škola biti u jednoj smjeni? Kad je već u planu proširenje škole je li pametno u isto vrijeme proširiti i vrtić?
Franković – zasad će to biti dovoljno, ali iduća škola će biti ona u Komolcu. Dogradnjm će Mokošica biti najveća škola u Gradu. Raste nam i OŠ Osojnik, ideja je da u budućnosti ima 8 razreda. imamo situaciju da smo prije 5. godina htjeli zatvoriti školu u Zatonu i otvoriti vrtić, danas imamo 5 djece u prvom razredu. Trendovi se mijenjaju, ljudi odlaze iz strogog centra na periferiju. Škola Komolac će nam riješiti sve probleme budućnosti. Za vrtić sam već odgovorio.
Škrabić je opet dao prijedlog o igralištu pokraj škole. Naime on smatra da bi se na tom mjestu mogla izgraditi garaža, a igralište napraviti na krovu garaže.
Maslać (HDZ) – Odbor za financije se sastao većina članova je bila za. ovo je jedan najnormalniji investicijski proces.
Marčinko (SJG) – pregledali smo odluku i mislimo da nema zapreka za ovo. Pitala bih gradonačelnika je li u projetnom zadatku pisalo da se kajaci izbacuju s Pila? Što se tiče Graca projekt je odabran prije 5 godina, puno se toga promijenilo otad. Hoće li se projekt mijenjat? Vidjeli smo koliko je sablazni izazvao projekt drvoreda u Lapadu, možda bi bilo dobro ljude informirati prije da ne bude histerije u medijima.
Franković – kajaci smiju biti na plaži, ne u parku, koji su dosad koristili. Što se tiče Graca u pravu ste 100 posto. problema će biti i rješavat ćemo ih u hodu, a prezentirat ćemo još jednom projekt za javnost. kad govorimo o bulevaru toliko mi je bilo žao projektantica, koje su napali Fb stručnjaci. kad smo popilali borove i kad smo vidjeli da su oni polomili cijelu instalaciju. Mi smo predstavili projekt novinarima projekt i zašto brijest i sve su objasnile, samo tad nikoga nije bilo briga, dok se nije počelo raditi. Zgrade na bulevaru će biti ljeti u hladu, a zimi u suncu. Prestao sam čitat taj Facebook jer ne znam je li ti ljudi išta rade koliko tamo komentiraju.
Točka je većinom glasova prihvaćena.
Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o socijalnoj skrbi
Pročelnik Đivo Brčić – najveći dio izmjena se odnosi s usklađivanjem izmjena Zakona o socijalnoj skrbi, ali predložili smo i povećanje socijalnog cenzusa.
Bonačić Obradović (SDP) – drago mi je što sam amandmanom dala primjer gradonačelniku, koji je dao isti amandman s većim povećanjem. U stavku 1. predložila sam da samcu bude 600, dvočlano gdje bilo 600 na 900 eura… Stavak je izmjenjen s obzirom na inflaciju. Radi se o povećanju od 12 posto. U stavku četiri smo dodali riječ samac.
Franković – politika nas dijelu u različitim promišljanjima, a čini mi se da smo jedinstveni kad je potrebno. Mijenjamo cenzuse prihoda u Odluci i to za samce na 610 eura, za dvočlano kućanstvo do 1000, za tročlano 1100, četvrtočlano do 1300. Ako kućanstvo ima više od 4 člana za svakog člana cenzus se diže za 140 eura. U ovaj cenzus prihoda ne ulaze druge naknade i pomoći i dodatci iz socijalne skrbi, ali ulaze troškovi za izdržavane članove, koji nisu član kućanstva. Ovo povećavamo zbog povećanja plaća i rasta inflacije.
Kristić – četveročlana obitelj živi s 1100 eura, a ta bi obitelj trebala imati 4400 eura da im ne bi trebala socijalna pomoć. Ljudi naši imaju tako male plaće, pogotovo u komunalnim poduzećima u nižim sferama. Teško je u ovom gradu živjeti, ako ne radiš dva posla. Mi smo oslonjeni na turizam i to nisu bogati gradovi. Isključimo sad one koji iznajmljuju. Čim prije treba povećati plaće.
Franković – svi kolektivni ugovori su aktivni i svi su zatražili ponovno pregovaranje. ja sam odgovorio pozitivno. Počeli smo s Libertasom, idemo i sa Čistoćom, ali razgovarat ću samo s radnicima, ne s onima za koje nismo ni znali da tamo rade, ni one koji su radili po 2-3 sata ili skupljai akomulatore za sebe. Ja mogu biti i HDZ i SDP i Možemo, samo ne mogu biti HNS jer ne hapam. Razgovarao sam sa svima i plan je 10 % povećanje plaće do lipnja i 10 % od rujna u Vrtićima, onda idemo u komunalna društva pa ustanovama u kulturi, ali istovremeno moramo paziti na likvidnost sustava. Ako ne budemo imali za plaće i projekte, urušit će nam se sustav. Svi znate da se prvih 6 mjeseci sporo puni proračun, a kad počne sezona počinje se punit, a sve radove treba završit prije Uskrsa. Dijalog da, ali ucjene ne dolaze u obzir. Ako netko misli da će imat privilegiju jer je u HDZ-u, on se vara.
Muratti (HSU) – dobar je ovo potez i posebno mi je drago zbog umirovljenika.
Maslać (HDZ) – treneri u sportu nemaju svoj sindikat, a u gradu su nam izrazito deficitarni i imaju jako male naknade, molio bih da se i na njih pazi jer nam nažalost odlaze.
Pero Vićan (DDS) – Ovo što je Maslać rekao ja bi to doradio da na jednoj od sjednica nađemo model da trenerima platimo licence.
Odluka u koju je uključen i amandman gradonačelnika jednoglasnoje prihvaćena.
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o osnivanju Doma za starije osobe Ragusa
Pročelnik Đivo Brčić objasnio je kako je preporuka Vlade bila da se sve ustanove nazivaju Centrima za usluge u zajednici – dom za starije. To je tražila Europska unija koja je dodijela sredstva za taj dom.
Marković – zanima me kad će se otvoriti dom, je li raspisan natječaj za djelatnike i hoće li biti interesa s obzirom na cijene.
Franković – nužno osoblje je zaposleno, cijene će biti objavljene u ponedjeljak. Natječaj za korisnike će se uskoro raspisati. Riječ je o Domu u Gružu, koji nije u sustavu države, zato će tamo cijene biti skuplje u odnosu na postojeće domove, ali ovaj dom po opremi može biti hotel s 4 zvjezdice. Interesa ima. Svaka soba ima mini kuhinju, frižider, televiziju i sanitarni čvor. Imamo sobe različitih kategorija s balkonima, pogledima, ali i dva apartmana, koji su kao kompletni stan.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog odluke o kriterijima i rokovima za utvrđivanje programa i osiguravanje financijskih sredstava javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Dubrovnika je jednoglasno prihvaćena uz zahvalu Tomu Sjekavici i Zajdenici na svim programima koje rade.
Prijedlog mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2025. godinu
Marčinko – osvrnula bih se na Savjet mladih, klubove mladih i naknadu za novorođeno dijete. Prošlo je 6 godina kad smo imenovali Savjet mladih. Povjerenje je u njih palo nakon svega što se dogodilo. mislim da je vrijeme za novi Savjet. Za klubove mladih predviđeno je 13 000 eura na području svih kotareva i mjesnih odbora. molim da mi objasnite kakvi su to klubovi i čime se oni bave. Inflacija nas prati u mahovima, smatram da bi mi trebali povećati naknade za novorođenu djecu.
Brčić – Savjet mladih u prošlom sazivu nije bio proaktivan, došlo je do raslojavanja tako da nisu nikad u punuini ni zaživjeli. Novi poziv za natječaj bit će uskoro. Klubovi mladih nam se javljaju stalno, lan smo imali duplo više sredstava, ali nam se više od pola tih klubova uopće nije ni javilo, nisu se usudili doći i potpisati ugovore, pa to nismo mogli realizirati. Zato je stavka ovdje smanjena i prebačena na Centar za mlade, koji će to znati iskoristiti. mislim da je došlo vrijeme financirati najbolje projekte koji će činiti razliku u društvu, a ne davati svima po malo. Povećanje je već planiramo, ali nećemo sad ići da ne bi bilo da je to neki predizborni trik. pričekat ćemo rebalans.
Bonačić Obradović – dar za novorođeno dijete izdvajamo 120 000 eura manje nego prije. Mi dajemo od 300 do 400 eura za novorođeno dijete i spadamo u treću skupinu ispod dvije skupine gradova i općina koje imaju veće naknade. Zanima me broj korisnika Halo pomoć i kako se ona ostvaruje. Mi smo za Zdravi grad izdvojili samo 20 000 eura a to je prevencija ovisnosti i mentalno zdravlje. čini mi se da sa socijalnim mjerama idemo nizbrdo, dok nam proračun raste.
Brčić – ne znam zašto u nekim gradovima imaju veći iznosi, ali trebalo bi usporediti cijeli niz mjera. Mjere socijalnog programa su manje, ali najviše zbog dodataka na mirovinu. Velik broj umirovljenika je izašao iz cenzusa. Dar za novorođeno dijete treba povećati,ali moramo imati održivi balans prema trenutačnim mogućnostima. Volio bih da ste iskazali da smo 51 posto povećali plan za udruge djece s posebnim potrebama i osobe s invaliditetom. Ulažemo 1,5 milijuna eura u Centar za potrebe u zajednici što će nam donijeti usluge koje dosad nismo imali.
Potrebica – nezgodno je razdoblej. Uradiš, kažu zbog izbora, ne uradiš, oporba poentira. Odluka o imanju jednog djeteta je odluka bračnih partnera, ali ja bih drugo,treće, četvrto i peto povećavao naknade. jer tako i troškovi rastu. Mi trebamo odlučit je li želimo obitelj s jednim ili obitelji s troje i više djece. Tu mi premalo radimo.
Bonačić Obradović – složit ću se s Vama donekle, ali kad imaš prvo dijete nemaš ništa. Kad ste išli 2021. u izbore obećavali ste besplatni produženi boravak, besplatne vrtiće, pa nemamo ništa. Ako smo lani imali 550 eura za novorođeno dijete, ne znam zašto to ne može biti i 2025. Trebate se više boriti za povećanje sredstava za vaš odjel.
Odluka je jednoglasno prihvaćena. Daljnji slijed sjednice možete pratiti ovdje.
