ZAVRŠENA MARATONSKA SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA: Izvješće o izvršenju Programa javnih potreba u športu nije prihvaćeno

Na 20. sjednici Gradskog prisutno 19 od ukupno 21 vijećnika. Prihvaćen je zapisnik sa 19. sjednice. Predložena je nadopuna dnevnog reda sa šest dodatnih točaka: Prijedlog odluke o javnim parkiralištima na području Grada Dubrovnika; Prijedlog odluke o davanju komunalne usluge na javnim površinama Grada Dubrovnika; Prijedlog odluke o ekonomski najbolje ponude za javni linijski prijevoz Grad- Donje Čelo Koločep; Prijedlog zaključka o tekstu Ugovora o zakupu između Hotela Gruž i Doma za starije Ragusa te Prijedlog izmjena i dopuna socijalnih mjera za 2023. Jednoglasno su vijećnici prihvatili izmjene dnevnog reda. Slijede vijećnička pitanja.

Olga Muratti (HSU) pitala je gradonačelnika što će Grad poduzeti kako bi se realizirala mjera Vlade ugradnje dizala u stambenim zgradama. Predložila je da Domouprava pripremi potrebne predradnje za realizaciju ovog projekta.

Franković – prvo moramo vidjeti kako će izgledati sama Mjera od strane Vlade, a onda ćemo vidjeti kako ćemo sudjelovati. Hoće li to biti sufinanciranje kamatne stope ili nešto drugo. Dobar je to program, ali pričekajmo da vidimo konačnu mjeru. Nadam se da će iznos koji sufinancira Vlada biti značajan. Sudjelovat ćemo svakako.

Anita Bonačić Obradović (SDP) postavila je dva pitanja.

-Stanovnici Lopuda imaju probleme sa trajnim pristaništem gdje pristaje Postira je neadekvatno, predlažu da se trajektno pristanište preseli na mul kraj Hotela Grand. Tako bi se izbjegao “ruski rulet” autićima na obali. Jeste li voljni podržati zbor građana Lopuda?, pitala je vijećnica.

Potom je izrazila sućut svima koji su oštećeni u školskom masakru u Beogradu te je predložila da Grad uloži više napora i financija u zaštitu mentalnog zdravlja djece. Pitala je je li se sazvalo Vijeće za prevenciju? Prati li itko trend vršnjačkog nasilja te mentalno stanje djece u dubrovačkim školama?

Gradonačelnik je odgovorio kako je Mjesni Odbor predložio proširenje Barunovog mula gdje bi se moglo riješiti pitanje opskrbe, a dodao je kako je taj mul zaštićen i da to neće ići, a Grad će mul sanirati.

– Lopuđani su 2008. ili 2009. u prostornom planu odbacili prijedlog trajektnog pristaništa i zato tog pristaništa nema u prostornom planu. Da je to u planu, našla bi se sredstva za pristanište. planiram sljedeći tjedan sastanak s Mjesnim odborom. Mi imamo prijedloge za trajektno pristanište s druge strane Lopuda kako bi se riva rasteretila, pogotovo tijekom cijelog dana. Svi se ljute na to, a opet ta vozila voze opet stanovnici Lopuda. Otkad je došla Novalja bilo je puno primjedbi na dostavu, povećao se zato broj pristajanja trajekta. Na idućem rebalansu ćemo izdvojiti 60 tisuća eura za sufinanciranje češćeg pristajanja trajekta, kazao je Franković.

O Beogradskoj tragediji kazao je kako se takvo što ne može predvidjeti. Kazao je kako ni naš grad nije izoliran od vršnjačkog nasilja.

-Škole više-manje rješavaju te probleme. Koordiniramo rad stručnih službi i vijeća za prevenciju. kontinuirano treba raditi. Koncentriramo se na buduće radionice, koji će djecu educiraju po pitanju opijata, nadamo se da će Vlada regulirati i elektroničke cigarete, kojih je puna škola. Problema je puno, planiramo raditi radionice i predstavu, kao ona u Konavlima, koja će djeci objasniti što se dogodi kad se približiš drogi, odgovorio je Franković.

Bonačić Obradović (SDP) kazala je da je zadovoljna da postoji drugo rješenje za trajektno pristanište na Lopudu. Pohvalila je Lapadsku školu u prevenciji vršnjačkog nasilja.

Andro Vlahušić pobunio se jer nije mjesecima dobio odgovore na vijećnička pitanja vezana uz broj taksista i prihodima o naplati stajanja autobusa na Pilama. Pitao je komu on sad treba pisati Službi Gradskog vijeća ili Ministarstvu uprave? Pitao je kakvo je stanje s novom dvoranom u Gospinom polju u kojoj bi trebalo biti održano i Svjetsko prvenstvo u rukometu?

Marko Potrebica (HDZ) odgovorio mu je kako je pravo vijećnika dobiti odgovor, a kazao je da mu je drago da sad zna kako se osjeća vijećnik kad odgovore ne dobiva.

Gradonačelnik Franković mu je kazao kako je riječ o jasnim podatcima te da će se pobrinuti da odgovore dobije što prije. Kazao je kako je Grad izdao 900 dozvola za taksi vozila u ovoj godini, jer nema izbora po Zakonu, a dozvole traju 5. godina. Kazao je kako sporovi s autobuserima napreduju uglavnom u korist Grada.

Za buduću sportsku dvoranu je kazao kako će građevinska dozvola biti izdana najkasnije do 15. lipnja te da planiraju završiti javnu nabavu u siječnju 2025. Te odmah početi s gradnjom. S Vladom razgovaramo o financiranju jer je riječ 50 milijuna eura.

Vlahušić je pohvalio Frankovićev optimizam oko dvorane, kazavši kako on jedini u Gradu vjeruje da će se održati Svjetsko prvenstvo i u Dubrovniku.

Ivica Roko je pitao kako se učlani u te udruge taksista i zašto se zatvorio javni zahod na Piloma?

-Znam na što ciljate. Natječaji su javni i nema rezervacije pozicija. na javne natječaje se svatko može javiti za zakup površina s namjerom obavljanja autotaksi djelatnosti. Ja ne znam tko je član koje udruge, to nije moj posao. Što se tiče WC-a na Pilama, onaj kontejnerski se raspao i ne funkcionira više, drugi radi. U planu je uređenje parka na Brsaljama u sklopu kojeg će biti i novi javni WC, odgovorio je Franković.

Marko Potrebica (HDZ) upozorio je Roka da ne podiže ruku u pozdrav, koji ima svoju povijesnu, jako lošu konotaciju. Roko se ispričao i kazao da nije imao lošu namjeru. Kazao je da WC na Pilama ne radi noću.

-Ja pijem vikendom u disku pa me gazda pusti u zahod, ali ako ne pijete nije te dužan pustiti- rekao je Roko.

Đuro Capor (SJG) kazao je kako je gradonačelnik prije dva mjeseca obećao da će na sjednicu Vijeća doći stručnjak javne nabave koji će objasniti da je sve s javnom nabavom za placu u Gružu u skladu sa zakonom, a nitko nije došao to potvrditi. Kazao je kako je jasno da je Elektrocentar Petek pošao u predstečaj, a odabran je za izvođača.

-Molim da nam rečete gdje je nestala ona Promelova prometna studija sa stranica Grada, redar na Pilama itekako pomaže u rasterećenju gužvi. Mislim da je tamo prometni redar potreban cijeli dan – kazao je Capor.

Franković– sad ćemo imati točku na kojoj ćemo raspravljati o kreditu Sanitata i među ostalom mišljenje stručnjakinje za javnu nabavu, koja je kazala kako javna nabava ne prepoznaje predstečaj. Uskoro ćemo o tome raspravljati. Uskoro ćemo odabrati izvođača nove prometne studije, koja će nam pokazati možemo li unaprijediti prometna rješenja. Što se tiče Pila slažem se s Vama. Sad ćemo uz pomoć inteligentnih semafora kroz pilot projekt vrijedan 10 tisuća eura, koji bi tijekom cijelog dana i noći regulirao promet na Pilama bez ljudi. Ako to ne bude optimalno, sustav ćemo prebaciti na Tommy stanicu. Prometni redatri su nam svugdje opterećeni, morat ćemo asfaltirati po noći jer je to po danu nemoguće. Ulica dr. Ante Starčevića i dio Vojnovića asfaltirat će se na jesen, a dogovorit ćemo da se radi popodne i po noći. Bit će skuplje zbog dostave materijala, ali to nam je nužno. Problem nam je 7 000 taksi vozila na dubrovačkim ulicama, koji kruže, definitivno generira gužvu.

Capor (SJG) – Hvala na odgovoru, ali svi problemi Elektrocentra-Petek isključuju ga iz javne nabave. pohvalio bih novu prometnu studiju, ali mislim da ljudski faktor vidno i najviše pomaže u prometnim gužvama.

Ivan Cetinić – građani se bune, nema signalizacije na ulicama, ljudi mi se žale. Ja se vozim Libertasom svaki dan, dobivam informacije da je značajan dio ljudi otišao. Zanima me zašto?

Franković – komunalni odjel je prije više od mjesec dana Tehnogradnji dao nalog za signalizaciju. Ugovor koji smo imali, po pitanju sankcija nije dovoljno dobar i mi nismo zadovoljni s njihovom uslugom. Ide uskoro novi ugovor, koji će za neizvršavanje zadataka predvidjeti penale. Ako ne stižeš, daj nekome drugome da to obavi. Mi izdamo nalog, a onda se čeka po 20 dana izvođača. Zato ćemo uvesti jasne sankcije. Što se tiče djelatnika u svim komunalnim društvima Grada, njih nedostaje. Još uvijek funkcioniramo uredno s ovim brojem vozača, primamo nove, radimo na boljim primanjima, ali je uvijek stvar i osobne preferencije. Mnogi su prešli u taksiste. Ponavljam više puta neminovno je bilo da će se liberalizacijom taksi tržišta smanjiti cijena taksija, ali je generiralo ogromne gužve i napuštanje poslova zbog taksiranja. Sa 180 na 280 dignuo se prag za taksi koncesije prije 10 godina bila je pobuna. Danas ih ima 7 000 i svi rade, a ja sam mislio da neće moć, ali evo svi rade. Slijedom toga je prisutan i pad putnika u Libertasu.

Saša Škrabić (SDP) također se osvrnuo na gužve uzrokovane radovima i pojačanim prometom. Predložio je da se radovi izvode samo noću.

-Nakon useljenje branitelja i stanara POS-a u Mokošici, oni su zabrinuti jer je loša kvaliteta zgrada, parkiranje u garaži i na parkingu nije regulirano. Imate li kakvih novih informacija?

Franković – Ne znam koji je to europski grad koji radi noću, ja to još nisam vidio. Gdje god sam bio, vladaju gužve, a tko ne vjeruje neka bilo koji dan pođe u Zagreb u jutarnjim satima. Teško je planirati promet u velikim gradovima. prednost Grada je ugodna situacija od listopada do travnja. U sezoni su gužve uobičajene, a kad padne kiša događaju se blokade. Ne može se u bocu od litre uliti dvije. ove gužve sada su izazvali radovi na ulicama. Neke radove možemo raditi samo danju, to su radovi na Aglomeraciji Dubrovnik, koji će se raditi i u sezoni i ove i sljedeće godine. Asfaltiranje ćemo morati raditi u popodnevnim i večernjim satima. Dobavljanje asfalta u večernjim satima je problem, ali nadam se da ćemo naći način.

O stanovima u Mokošici kazao je kako su sve greške u izvođenju zgrade poslane APN-u i Ministarstvu od kojih smo kupili stanove. Koliko znam te su stvari u rješavanju, kao i problem s liftom i oborinskim vodama, dodatno ćemo kopati potok. Što se parkinga tiče tu ne znam što se događa, svatko treba parkirati na mjesto koje je kupljeno. Naši korisnici koriste svoj parking, a čuo sam da su se neki raširili. Neki ne žele plaćati Domoupravu. Grad je bio više nego korektan dodijelio je zemljište i 10 milijuna kuna kako bi cijena braniteljima bila što manja i očekujemo korektnost.

Škrabić (SDP) je kazao kako se ne treba uspoređivati s gradovima u kojima su situacije u prometu gore nego u nas te predložio da se radovi izvode od listopada do travnja,kad nema gužve.

Ivo Lučić (HDZ) pitao je gradonačelnika kad će biti gotova Lapadska obala, a drugo pitanje bilo je vezano uz cestu na Nuncijati.

Franković – radovi na Lapadskoj obali idu predviđenim tijekom. Volio bih da to ide i brže. Izvođača smo pitali da intenzivira radove, on se žalio da brojna vozila tamo usporavaju radove. Zato smo zatvorili obalu za sve. Mi moramo završiti u 11. mjesecu jer nam je to krajnji rok kako ne bi trebali vraćati novce. mi ćemo sve napraviti da to bude gotovo u 11. mjesecu. Što se tiče ceste za Nuncijatu izdana je lokacijska dozvola za građevinsku treba provesti izvlaštenje. Naši Upravni odjeli sinkronizirano djeluju. podsjetit ću vas da smo tako našli i bolju i jednostavniju varijantu, stavili je u prostorni plan, ishodili lokacijsku, sad je na redu izvlaštenje. Mi nismo stali, ali svi ovi procesi zahtijevaju vrijeme. Mislim da će svi biti zadovoljni na kraju. Zemljište na Nuncijati je uknjiženo na Grad i sad je u tijeku parcelizacija i iza dodjela braniteljima.

Krešimir Marković – pitao je u kojoj je fazi rekonstrukcija magistrale od Mosta do Ilijine Glavice i hoće li nova cesta za Nuncijatu pratiti taj projekt. Pitao je i kako će se regulirati promet iz Mokošice i obrnuto kad se zatvori most na Ombli.

Franković je kazao kako zasad za magistralu nema konkretne odgovore, ali da će za nekoliko dana doći predsjednik uprave Hrvatskih cesta u Grad te će tad znati više. Dodao je kako je to i pitanje oborinske odvodnje.

-Jedan sustav bi se spuštao u more s Mosta, a drugi bi se spuštao prem Gružu, Vukovarskoj i u more. To treba paralelno raditi uz suradnju s konzervatorima. o tome sad ne mogu govoriti. Što se tiče mosta preko Omble, asfaltiranje se ne smije tamo provoditi asfaltiranje, zbog mogućeg zatvaranja Mosta dr. Franja Tuđmana. Realizacija ovog projekta je potpuna obustava prometa i morat ćemo nać rješenje. Projekt je izazovan, trudit ćemo se izabrati vrijeme kad će to najmanje utjecati na život sugrađana. Još to vrijeme nismo odredili.

Maro Kristić pitao je koliko je TZ isplatila festivalu Bavarin, koji je upravo u tijeku. On smatra da je dobar festival, ali da je potpora od 800 000 kuna prevelika. On smatra da bi kad je riječ o radovima trebalo Grad podijeliti na sektore i izabrati različite izvođače, koji bi mogli stizati odraditi radove na vrijeme.

Franković – ja sam sretan što je počeo Bavarin, veliki broj ljudi tamo dolazi i ja se nadam da će biti više ovakvih projekata koje generiraju poduzetnici i stvaraju nove vrijednosti. TZ financira 50 posto troškova, a najviše 800 000 kuna. To je nadogradnja turističkoj priči u pod i post sezoni. Ne može samo Grad smišljati programe, očekujemo to i od poduzetnika. po meni nam je interes još više sportskih natjecanja, kao DUmotion, očekujemo uskoro i Spartan. Ta događanja donose noćenja i zaradu svima.

Što se tiče radova na cestama gradonačelnik je kazao kako baš o tome razmišlja da se određeni dijelovi grada daju različitim tvrtkama. Naveo je razne komunalne probleme, na koje su se građani žalili godinama, a uskoro se to riješilo, pa se više skoro nitko ne žali na javnu rasvjetu.

Teo Grbić – pitao je gradonačelnika hoće li se uskoro obnoviti Gundulićeva poljana, koja je u jako lošem stanju.

Franković – Na jednaki način kao i druge površine u povijesnoj jezgri, pripremili smo dokumentaciju i u studenom krenuti sa sanacijom cijele poljane. Znate u kakvom se stanju nalazila površina na Pilama pa sve do Gradca je riješena i sanirana. Korak po korak moramo ulagati u javne površine.

Slavica Grkeš pitala je što je s UPU Jakljan i koncesije na 30 godina, a rokim ističe krajem godine, a tamo se ništa nije napravilo.

Franković – to je uistinu sjajan projekt koji je dobio široku potporu, ali uslijed ekonomske krize investitor je odustao od projekta, a Ministarstvo će morati raspisati novi natječaj, ali po istom UPU-u i istim parametrima.

Grkeš je kazala kako je uvala zapuštena i puna smeća, i pitala postoji li način da se organizira akcija čišćenja.

Katarina Doršner – pitala je zašto dubrovački centar 112 nema mogućnost automatskog lociranja hitnog poziva. Pitala je gradonačelnika postojili način da tu nadogradnju financira TZ. Pitala je u kojoj su fazi projekti uređenja platana i parka na Pilama.

Franković je odgovorio da nije upoznat s problemom oko broja 112. Rekao je da će o tome razgovarati s MUP-om te da u tom sufinanciranju trebaju sudjelovati sve jedinice lokalne uprave. Kazao je kako smatra da bi sve lokalne jedinice samouprave trebale sudjelovati i u pomaganju dubrovačke bolnice. Što se tiče parkova, kazao je kako je prvi korak ITU riješen i da sad treba krenut u drugi korak, a do rujna očekuje natječaje. Oba projekta, javne površine dio su ovog plana i projekta. Gradonačelnik smatra da će ova dva parka među prvima u realizaciju.

Jasmin Deraković – pitao je u kojoj je fazi novi sustav recikliranja i razdvajanja otpada i ima li analiza o razdvajanju otpada i potrebi većeg broja spremnika za otpad. Zanimalo ga je hoće li se produžiti radno vrijeme javnih WC-a i uvesti kartično plaćanje istih.

Franković – ne možemo se pohvaliti razdvajanjem otpada, i dalje plaćamo visoke kazne zbog toga. Moramo učiti od najboljih od Osijeka i Krka. Sve kreće od individualaca od građana. Još uvijek imamo problem s vremenom odlaganja otpada, i dalje naši sugrađani smeće nose ujutro. To smeće koje ujutro stavite u kontejner i smrdi svima cijeli dan, samo zato što je netko lijen baciti smeće iza 19 sati. Red polazi od nas samih, puni smo kritika, prijedloga, a sami to ne radimo. Vjerujem da svatko ovdje zna nekoga tko ujutro nosi smeće sa sobom i baci ga prije posla, neki i iz drugih općina. Nisam zadovoljan radom uprave Čistoće. Dao sam im rok, ukoliko se stanje ne poboljša, tražit ćemo nova kadrovska rješenja. Pohvalio je čistače na ulicama, zbog kojih je Dubrovnik jedan od nečistijih gradova u Hrvatskoj. Što se tiče javnih WC-a kazao je kako je bitno uvesti njihov 24-satni rad.

Željko Raguž – kazao je kako je problem veliki s opskrbom goriva brodova i jahti, pogotovo subotom i nedjeljom, pitao je što se može tu poboljšati. Pitao je može li se u Čokolinu popraviti i trotoar, a pitao je i za Napoleonov put, kad će biti?

Franković – pitanje goriva za plovila je goruće. Pumpa na Orsanu nikad nije imala koncesiju za opskrbu goriva, to sad rješavaju.. radovi na Lapadskoj obali im više ne smetaju. bitno je istaknuti kako je Lučka uprava dodijelila koncesiju za novu pumpnu stanicu na Batahovini. Očekujemo da će to biti rješenje svih ovih problema. Što se tiče nogostupa na Montovjerni, riješit ćemo to. U sljedećem rebalansu planiramo milijun eura za uređenje ulica. Što se tiče Napoleonovog puta od Trstenog do Orašca ćemo pričekati da se radovi u okolici dovrše, pa ćemo je asfaltirati u potpunosti u jesen, ako Bog da.

Izvješće o radu gradonačelnika Grada Dubrovnika za razdoblje od 1. srpnja 2022. do 31. prosinca 2022.

Mato Franković kazao je kako će kratko izlagati, a više odgovarati na pitanja vijećnika. Kazao je da su u izvješću svi projekti u razradi, u realizaciji ili u planu. Nabrojio je 55 projekata i istaknuo kako u izviješću za svaki projekt stoji i faza realizacije. Slijede pitanja.

Andro Vlahušić istaknuo je kako su ovi projekti lijepi, ali da su financije bitne, a da Grad treba Vladi vratiti 10 milijuna eura te da je trenutno najzaduženiji uz Zagreb u RH. Kazao je kako je alarmantan pad broja građana u gradu za 30 posto u njegovom mandatu. Dodao je da je Grabovica u katastrofalnom stanju i da nije posao građana da rješavaju probleme u upravi Čistoće, jer za to postoji gradonačelnik. nabrojio je još problema s grobljem Dubac, Azilom za životnije…

-Lijepo je da imamo poseban odjel za RU fondove, ali u 6 godina nemamo niti jedan baštinski projekt financiran iz EU fondova, a što je se koncernom dvoranom i za kraj Bavarin, ja bi mogao raditi kao kreativni direktor u TZ Dubrovnika i to besplatno, a da ne plaćamo 800 000 kn za preskupi hamburger.

Franković – da Vi niste u dva mandata bili gradonačelnik, ja Vam ništa ne bih rekao. A Vi niste realizirali nijedan projekt i išli ste okolo i pričali da su EU fondovi bezvezni i da nama ne trebaju novci. Ne znam kako imate hrabrosti ovo ovdje govoriti. Vi sad idete na Grabovicu, a da ste išli u svojim mandatima, znali biste da se tad otpad odlagao izvan zaštitne folije. Vi ste nam ovdje prezentirali projekt odlaganja otpada u Gunji koji je nezakonit. Nakon što sam postao gradonačelnik zadatak mi je bio čišćenje ilegalnih odlagališta građevinskog otpada. Kažete da ste digli kredit od 88 milijuna kuna. Krediti koje sam ja dizao su bili namijenski i to za cestu za Osojnik, za odvodnju, nove stanove za mlade, kupili smo UTD Ragusa, nadogradili Palčicu, izgradili novu školu. Kad govorite o parkingu u vašim mandatima se građani nisu mogli parkirati oko povijesne jezgre. Pričate o baštinskim projektima, znate li da je u vašim mandatima bilo najviše novca na raspolaganju. Imali ste problem s pravomoćnom presudom, pa ništa mogli potpisati izjavu o časti i sve je to čekalo. Mi smo prijavili Lazarete i realizirali ih. Da ste nam ostavili ijedan baštinski projekt, mi bi ga prijavili. Mi smo napravili dokumentaciju i sad su spremni za prijavu. Ljetnikovcu Crijević-Pucić potrebna je obnova krovišta i taj je projekt u pripremi. Podsjetit ću Vas da smo mi iz EU sredstava povukli preko milijardu kuna, a u vaša dva mandata nula kuna. Pitam Vas zašto Dubrovnik u Vašem mandatu nije bio ITU grad, a Zadar, Split, Rijekai Osijek su bili, a imali ste veze u središnjoj tadašnjoj vlasti. Nije Vas bilo briga za tih 20 milijuna eura. Ja i pročelnica Raguž smo napravili sve da Grad postane dio ITU područja. da ste Vi u vašim mandatima manje razmišljali o sebi, a više o Gradu izgradili biu8. godina barem jedan vrtić ili školu, odgovorio je gradonačelnik te nabrojio brojne propuste tijekom Vlahušićevih mandata te je kazao kako je ova gradska vlast trebala puno toga popravljati da bi mogla stvarati.

-Kad je riječ o transparentnosti financija, sve imate na stranicama grada. Prihvaćam kritike, ne bježim od problema, pokušavam ih riješiti. Sjećate li se bankomata na Stradunu. Odluku o komunalnom redu kopiraju svi gradovi u Hrvatskoj. U svakom gradonačelničkom mandatu ima pozitivnih i negativnih strana, ali ono što se napravilo ostaje. Kad je riječ o placi u Gružu, Vi ste raspisali natječaj bez građevinske dozvole. Gdje je tu odgovornost prema javnim financijama. Hoću li govoriti o pročistaču, koji je trebao biti završen, a kad sam preuzeo mandat, bila je izlivena betonska ploča, a izvođači radova posvađani. Uhvatili smo se u koštac s problemima i sad pijemo čistu vodu. A kad govorimo o Aglomeraciji, stručnjaci iz Hrvatskih voda su nam došli i rekli da nema nikakve dokumentacija, a mulj za smještaj iz fekalnih voda trebao se odlagati u Komolcu na lokaciji gdje je danas Libertas. Sve smo morali izmijeniti da bi ušli u ovaj projekt, zadnji grad koji se prijavio na ovaj projekt je Dubrovnik, a da smo samo to riješili, napravili smo puno. U ladici ste imali projekt Šuice za dvoranu, koji niste željeli tada riješiti. Sad sam sretan da niste, jer sad ova naša dvorana ne bi se mogla graditi. Vjerujem da ćemo dvoranu dovršiti u roku, ali ako se to ne dogodi neće mi biti žao jer će služiti građanima i dubrovačkom sportu.

Katarina Doršner kazala je kako je Franković promijenio paradigmu grada. Nabrojila je što je sve Franković napravio, a Vlahušić nije. Pri tom je spomenula i propalu prijavu na projekt Europski grad kulture.

Anita Bonačić Obradović kazala je kako se izvješće pretvorilo u duel. Kazala je da to nije tema ove točke, kazala je da se za čistoću izdvaja premalo. Pozvala je vijećnike da zajedničkim snagama krenu raditi za grad, i prestati s uspoređivanjem.

Andro Vlahušić se vratio u replici na svoje zasluge za DU pass i to podupro i brojkama. kazao je kako će kasnije objasniti i objaviti sve.

-Lijepo je plaćati šutnju medija s 6 milijuna kuna. Nitko ne pita što će biti s prirezom, stanovnicima u Gradu, što je s TUP-om…A Vi draga Katarina nemojte napadati ministricu kulture, koja je vodila taj projekt, kazao je Vlahušić.

Franković je odgovorio kako je TUP postao jedan od najboljih Bauhaus projekata u Europi. kazao je kako nije Doršner kritizirala ministricu, nego njega, koji nije zbog presude mogao potpisati europske projekte.

-Sjećate li se kako ste pokrenuli izmišljene radove na Domu umirovljenika u Gružu damu ne istekne dozvola, a ništa niste napravili, a niste pri tom ni statički elaboran napravili. Je li netko zaboravio radove na Šetnici Nika i Meda Pucića, tko je započeo, a tko završio. Uvijek se možemo naganjati tko je bolji, ali to nikome ne donosi ploda. Vi ste iskoristivi, imate dobrih ideja, ali Vam je falio tim za realizaciju. Mislim da u produktivnoj komunikaciji možemo dobro surađivati. Primjer je Dubrovnik Pass. Dobra ideja je dobra, bez obzira od koga došla. Sjećate li se slotova na Pilama, to je Ljubo Nikolić prvi ovdje spomenuo. Taj sustav danas funkcionira. 10. i 11. svibnja imamo tri broda u Gradu, zbog izvanredne situacije, ta dva dana nema jednodnevnih izleta na Pilama. Meni je nebitno tko predlaže, ako je benefit toga, benefit grada. Ja sam tu danas, sutra nisam. Grad ostaje. Što se tiče iseljavanja iz povijesnih jezgrom je jedan trend. Slušao sam građane Quibeca, da sam zatvorio oči, kao da sam slušao naše građane iz Grada. Uskoro ćemo dobiti sve državne stanove, moramo ih obnoviti i provesti demografske mjere za obitelji s više djece. Restrikcije u povijesnoj jezgri su uvjet za život u Gradu. Buka je problem, najavio sam ugostiteljima da ćemo ih zatvarati zbog prekomjerne buke. Mjere mora biti, a mjera nisu bila kaos na Pilama od bookera, štandova na Stradunu, puno još treba raditi, ali uvijek molim da svaki građanin napravi mali korak naprijed, napravimo ga, a to počinje od onog papirića iz bankomata, koji padne na pod, koji treba podignuti.

Katarina Doršner – Ma nered je bio u svim kulturnim ustanovama. Jelo se i pilo u kazališnim ložama. Neću reći kad su knjižnice dobile prvi kompjuter. Sad je sve oživjelo, radi se na sve strane. Kako su Igre izgledale prije nekoliko godina? U Skočibuhi su zbog predstave premještene vrijedne arhivske knjige, a rekviziti još nisu uklonjeni.

Potrebica – gospodine Vlahušiću, ovo što ste Vi rekli je “Moje pjesme, moji snovi”. Vi ste ovdje prisvojili Lapadsku obalu, a ništa tamo niste napravili. Objavite memoare sa svojim idejama, neka netko u arhivi to nađe za 100 godina.

Bonačić Obradović – Mi bi sad trebali zapjevati “Mi smo djeca vesela” otkad bje došao HDZ na vlast. Činjenica je da nam nedostaje novaca da bi sve mogli napraviti. Kad se govori o buci, pravila i sad postoje, a kažnjavanje je ono na čemu trebamo raditi.

Vlahušić – ako se nekoga treba optužiti za opstrukciju, ja sam zadnji na toj listi. Dao sam brojne prijedloge vezane uz nekretnine i Dubrovnik pass, a i danas imam za Vas prijedloge. Danas ste rekli da ćete zbog autobusa s kruzera s vinjetom odgoditi jednodnevne koji plaćaju 700 kuna. Dajte mi jednog redara, mene i obični semafor na Ilijinu glavicu i ja ću Vam pokazati kako to inzistira.

Ne mogu odustati od Zimskog festivala i Games of Thronesa, ulaznice za zidine, jer su to projekti koje sam ja doveo u Grad.

Franković – pokušavam Vam na lijepi način reći nešto, a ne znam kako bih to izveo. Filmske produkcije nisu došli u grad zbog Vas. Ja ne mislim da su Nicholas Cage i Harison Ford došli zbog mene u Grad. Došli su zbog ljepote grada, koji smo naslijedili i kojge trebamo ostviti mladim generacijama, ako ste Vi doprinijeli, hvala, ali to je možda 10 ili najviše 30 posto zasluga vaša, a velika zasluga grada, kojeg imamo. Nemojte se zavaravati da su došli zbog Vas.

Vlahušić – Možemo reć da ovo o čemu govore Franković i Potrebica govore znači da nije važno tko je na čelu grada, jer grad postoji i bez gradonačelnika, osim akoon nije Franković. Nakon što je Games of Thrones došao u Dubrovnik, Ministarstvo je objavilo da je donio 2 milijuna kuna u Grad, a tek iza je Ministarstvo donijelo odluku o otpisu troškova. To je oj osobn iprojekt koji sam radio i prije i radim i danas.

Đuro Capor je kazao kako su u zaslugama Franković i Vlahušić zaboravili doprinos svojih koalicijskih partnera Vićana, Raguža i Muratti. Kazao je kako je pitanje buke u Gradu nazadovalo jer su opet na mala vrata zvučnici opet izašli iz ugostiteljskih objekata, a problema ima još.

– Građani su se na kraju zbora složili da ne postoji politička volja za rješavanje ovih problema i da je to najveći problem.

Franković – dok Vi niste ušli u Gradsko vijeće Srđevci su često dolazili u mene na sastanke i davali prijedloge, koji su često bili prihvaćeni. Vi ste tu suradnju prekinuli. Žao mi je da je predsjednik Gradskog kotara Grad odbio promjenu termina. Podsjetit ću Vas da je ova gradska uprava usvojila novu odluku o komunalnom redu i da smo najviše kazni napisali. prvi smo u Hrvatskoj počeli analize buke, prvi ugrađujemo mjerače buke, prvi smo usvojili Plan upravljanja, kompletnu konzervatorsku odluku. Dakle nije sve tako kao što Vi kažete. prije 6. godina nije bilo ni kotara. Uredili smo prostor za kotar Ploče-iza Grada, imamo tajnike kotareva, parkinzi oko Grada namijenjeni su isključivo građanima, onaj ružni parking na Gracu je uređen i namijenjen građanima, nakon desetljeća imamo novu školu u Gradu u jednoj smjeni. Briga me i stalo mi je do svake primjedbe našeg sugrađana, nije istina da ne provodimo mjere i da ne kažnjavamo. Ono što me ljuti je bahatluk pojedinaca koji glasnom glazbom uništavaju život u Gradu. 2017. smo krenuli korak po korak, gotovo nema ugostitelja koje nismo kaznili. 70 posto suverninica smo makli s javnih površina. Nije da nismo riješili ništa. Može li bolje? Može, ne može, nego mora!

Franković se osvrnuo i na dostavljače i raskid ugovora o koncesiji s dostavljačima, kazao je kako s druge strane nije bilo suradnje. Rekao je kako veći broj kamiona na Stradunu nije što nema karića.

-Ono što morate znat jest da nismo bili dovoljno brzi sa Sanitatom, trebali smo nabaviti vozilo koje po zakonu smije u Grad. Žrtve su postali stanovnici Grada, jer smo rješavali jedan nered i napravili drugi. Kad to jednom posložimo, bit će uredu. Vlasnici elektrovučnih vozila prije su tražili puno, sve smo im dali. O detaljima dostave ćemo kasnije. Žao mi je što je izrečeno na Zboru građana da nema političke volje, jer puno na tome radimo niz godina. Ovo je i moj grad, kao i vaš ja ga jednako volim i smetaju mi stvari, koje i drugima smetaju.

Vićan je pitao Capora što je to mislio kad je spomenuo njegovo prezime, ostao je bez odgovora.

Bonačić Obradović je kazala kako treba više kažnjavati one koji krše Komunalni red.

Katarina Doršner je kazala kako je nepravedno reći da ova gradska uprava nema volju rješavanja problema jer se sve od novog GUP-a do konzervatorske podloge radi u suradnji s gradskim kotarevima i građanima.

Bonačić Obradović osvrnula se na izvješće gradonačelnika, pitala jecijeli niz pitanja od POS stanovia u Solitudu, do kuhinja i blagovaonica u projektima obnove i nadogradnje škola Gruž i Mokošica, garažom u Mokošici, koja ima idejni projekt, Visom 2…? Zanimala je realizacija i financijska podloga za projekt TUP-a.

Gradonačelnik – izvješće o radu gradonačelnika prikazuje stanje projekata, a kako se segmenti EU fondova otvaraju, mi se prijavljujemo. Za sve projekte dokumentacija mora biti spremna, zato mi spremamo dokumentaciju. Jedan od projekata koji nismo realizirali je i uređenje skloništa za beskućnike, javit ćemo se opet. Jer osim sredstava za gradnju dobiju se sredstva i za financiranje rada. Sve što ste pitali se razrađuje kroz projekte. Mi prvo škole trebamo dovesti u jednosmjensku nastavu. Nadogradnjom škole u Mokošici bismo to ostvarili. Mi smo upisali 280 nove djece u posljednjih 6 godina. Kupnjom TUPa smo bili svjesni da ga trebamo inkorporirati s UTD raguzom da bi bio samoodrživ. To će se uskoro dogoditi i TUP će biti samoodrživ. Kroz Bauhaus ćemo dobiti smjernice za projekt. Mi ćemo sami financirati solarne elektrane koje će TUPu smanjiti troškove, a sve ukazuje da će se raspisati EU natječaji za takve projekte. Knjižnica dolazi u TUP na dva kata, dio za znanstvenu dio za gradsku knjižnicu.

Bonačić Obradović je replicirala kazavši kako se nada da će se sve to provesti i pitala je koliko će komercijalnih sadržaja u TUP-u, o parkingu na Montovjerni…

Jasmin Deraković pitao je planira li Grad širiti mrežu električnih tricikala koji su kao pilot projekt nabavljeni za Vrtlar i Čistoću te dobro funkcioniraju. Zanimalo ga je hoće li Grad i na druge zgrade u svom vlasništvu ugraditi solarne elektrane jer smatra kako će to u budućnosti dovesti do velikih ušteda.

Marko Kristić pitao je što je s igralištem na Pločama, Arenom Lapad, spomenikom za djecu, žrtve rata, Domom umirovljenika pokraj bolnice…

Krešimir Marković pitao je hoće li škola u Ulici Ilije Sarake početi raditi u rujnu, kad će proraditi Dom za starije Ragusa, kad će se graditi vrtić u Komolcu, što je sa serpentinama za Srđ i igralištem na Konalu?

Saša Škrabić je ponovio pitanje o garaži u Mokošici i rokovima. Pitao je i za garaže na Kineskom zidu koje su ucrtane u GUP-u. Kazao je kako su navelo da su izvršeni inspekcijski izvidi i provjere oborinske odvodnje i da su u Mokošici to obavili sami građani. Prikazao fotografije i video odvodnih kanala, a za vrijeme tuče, koja je zatrpala dio naselja, a kazao je kako su građani sami riješili problem. I pokazao slike šahtova i slivnika u Mokošici koji su, tvrdi, godinama zatrpani.

Đuro Capor – Vijećnici Srđ je Grad neće podržati ovo izvješće. Naravno da je bilo puno dobrih stvari kao što je ITU, kupnja TUP-a, vrtići i škole i drugih, ali mnoge se stvari nisu pokrenule ni popravile. Nismo dosad saznali zašto su dionice Luke Dubrovnik plaćene trostruko više. Plan upravljanja imamo, a za njega je izdvojeno samo 13 tisuća eura, što govori sve. Izdvajanja za kulturu su smanjena, a izdvajanja za medije nisu. Nije Vam na čast način na koji ste vrlo oštro nastupali prema nekim skupinama koje su pomoći ispod Vas, kao što su volonterke sa Žarkovice, radnici Čistoće, karićari. Iznenadile su nas i izmjene GUP-a u korist Valamara. Ono što HDZ karakterizira kad se obračunava s oporbom je da nas proglasite nekonstruktivnim. Mi smo često predlagali, a često smo bili razočarani i prevareni. Mi smo prvi kupnju TUP-a prvi spominjali kao nešto bitno. Predlagali smo da Grad počne otkupljivati nekretnine u Gradu, izradu studije nosivog kapaciteta, nije se dogodilo do danas.

Franković – Manje ću se osvrtati na politička prepucavanja, a više na odgovore vijećnicima. City charger i Cargo bike su dobri projekti i bit će za to sredstava i koristit će ih sve više naše komunalne službe. Za 7 zgrada smo prijavili projekte solarnih elektrana, nismo prošli na žalost, ali je prošao projekt dizalica topline na morsku vodu za bazen u Gružu. Nastavit ćemo sa poticajem i projektima na našim zgradama. Zračni most i subvencije za cestovni projekt razrađujemo po skupinama ciljano.

Za igralište na Pločama imali smo dokumentaciju i sredstva, dva kotara nisu htjeli da bude samo umjetna trava, nego druga vrsta podloge. Asfalt se tamo ne može niti dopremiti, sad radimo varijantu na temu betona, jer ne bismo htjeli raditi, a da ljudi nisu sretni. Arena Lapad ima studije i analize, ona je puno krenula naprijed. Spomen obilježje za poginulu djecu, radili smo izmjene na zahtjev roditelja. Natječaj će provoditi Društvo arhitekata, sutra će se sastati Povjerenstvo. nadam se da će se u prosincu ostvariti. Javili smo se za EU sredstva za Dom umirovljenika, to nam neće biti dovoljno, morat ćemo sami značajno financirati, trebat će dobro planirati.

Što se tiče centra za pružanje usluga u zajednici uputili smo UNESCO-u pismo, jer se taj centar nalazi na Žarkovici. Direktno ćemo komunicirati.

Komolac vrtić – imovinsko-pravni odnosi s Državom su neriješeni, u lipnju bi sva državna imovina trebala pripasti gradovima, pa bismo to riješili. Park and ride parkirališta idu kroz ITU program, a trenutno pregovaramo za dodatnu kupnju zemljišta na Pobrežju gdje bi mogli projekt i proširiti. Škola Ilije Sarake će biti u rujnu, a zahvaljujući gosparu Ivu Felneru nabavila se i Montessori oprema.

Do lipnja bi trebali ugraditi protupožarni sustav i Dom Ragusa bi tad trebao početi raditi. Cesta Montovjerna ide svojim tijekom. Serpentine prijavljene na EU projekt bez donjeg portala jer tamo nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi. Za igralište Kono ću Vas naknadno upoznati.

Što se tiče garaže u Mokošici tamo smo izradili dosad najviše parkinga, bit će ga i još, garažu u ovom trenutku nismo u stanju financirati.

Ona količina grada koja je pala koju ste pokazali na fotografijama su ekstremne i to ne bi izdržala ni naselja koja imaju kvalitetnu odvodnju, koju Mokošica nema. Jednom smo gospodinu u njegovom dvorištu napravili odvodnju iz dvorišta da mi se to ne dogodi. Vodovod je čistio grad s ulica, a provjerit ćemo zašto se odvodi ne čiste na vrijeme.

Što se tiče vijećnika Capora, koji me prozvao da vrijeđam ljude. Ja se ne mogu sjetiti koga sam to uvrijedio. Uvijek sam govorio da je svatko nevin dok se krivnja ne dokaže, a za gospođu Sambrailo mislim da je godinama radila posao za grad i okolne općine. Što se tiče karićara bio sam više nego uključiv. nisam vrijeđao radnike Čistoće, mislim da rade sjajno posao za svih nas, ali uvijek postoje i oni koji manipuliraju i to treba prepoznati.

Ciljane izmjene GUP-a ste spominjali. Ja se jako zalažem za projekte na Remizi i na Babinom Kuku, ali kad dođe na red. Valamar je poslao prijedlog o rješenju imovinsko-pravnih odnosa, o tome ćemo raspravljati zajedno i odlučiti jednoglasno. Zašto podržavam Remizu, zato što je naš sugrađanin odlučio svoj novac uložiti u javnu infrastrukturu. Dobit ćemo parking ispred Remize i parking Miović. To je meni super, ne može Grad sam, to i privatnici trebaju rješavati. Ciljane izmjene GUP-a koje idu u povećanje kvalitete života nisu loše. Posljednje što ste naveli je da je za HDZ karakteristično da oporbu proglašava nekonstruktivnom, to nije točno to kaže GONG? Ja Vas pozivam na dijalog, a dijaloga nema otkad ste Vi ušli u Vijećnicu, odgovorio je Franković, dodavši kako su predsjednici GONG-a redom prešli u SDP te da on nema kredibilitet nezavisne udruge.

Na izlaganje Đura Capora reagirali su i Marko Potrebica i Katarina Doršner, oboje naglašavajući kako GONG nije relevantna nezavisna udruga, koja bi mogla raditi nezavisna istraživanja jer su njezini članovi mahom prešli u lijeve opcije.

Maro Kristić je replicirao kazavši kako bi trebalo napraviti fond za investicije, osobito kad je riječ o projektima kao što je Dom umirovljenika.

Andro Vlahušić se odjednom bori za smanjenje broja posjetitelja u Gradu, pa je upozorio da je broj posjetitelja unutar zidina, danas već u žutom, a da sezona još nije počela. Kazao je kako su brojke neumoljive.

Saša Škrabić je kazao kako djelatnici Čistoće dobro rade svoj posao, osobito jedan novi mladić. Kazao je kao je ovaj grad bio izvanredna okolnost, ali se poplave stvaraju i za vrijeme običnih kiša.

Đuro Capor javio se za repliku želeći ispraviti netočne navode. Tomislav Tomašević nikad nije bio u Gongu. Nisam rekao da je HDZ nekonstruktivan, nego da HDZ oporbi dijeli etikete nekonstruktivan, destruktivan, a Vi ste to na prvoj sjednici rekli gosparu Selmaniju, a on to nije zaslužio. Još 9. rujna 2021. tvrdili ste, gospar Franković, da Grad neće kupiti TUP. Google sve pamti.

Anita Bonačić Obradović je replicirala Doršner, kazavši kako su istaknuti pojedinci bili članovi GONG-a, kao i cijenjeni profesor Kregar i da ih ne potcjenjuje, a da su građani sami na izborima smijenili cijenjenu HDZ-ovu gradonačelnicu.

Izvješće je prihvaćeno većinom glasova.

Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Libertasu Dubrovnik d.o.o. za sklapanje ugovora o operativnom leasingu s ostatkom vrijednosti na razdoblje od 7 godina za nabavu pet novih autobusa i izdavanje instrumenata osiguranja.

Za raspravu se javio Đuro Capor koji je tražio objašnjenje za rečenicu u kojoj stoji da nije moguće dobiti sredstva iz EU fondova jer su autobusi predviđeni za komercijalnu namjenu.

Direktor Libertasa je odgovorio kako sredstava zasad nisu dostupna u natječajima EU te da će se autobusi koristiti za školski prijevoz što je komercijalna usluga i zato se ne mogu nabaviti putem EU fondova. Oni će biti školski autobusi na prigradskim linijama. Zato se ne može njih financirati iz EU fondova.

Krešimira Markovića zanimalo je ima li Libertas dovoljno autobusa i što radi sa starim autobusima.

Direktor Franko Mekšić mu je odgovorio da Libertas ima dovoljno autobusa, da nove nabavlja kako bi poboljšao uslugu, da na parkingu čuva 7 starih autobusa iz 80-ih kao dio povijesti jer nikome ne smetaju na parkingu, a nema interesa za njihovu kupnju.

Kristić je pitao je li se autobusi kupuju putem leasinga zbog nemogućnosti kupnje zbog financijskog stanja.

Direktor je kazao da je leasing najbolji način za vratiti autobus, ukoliko ne bude trebao u jednom trenutku. Kazao je kako leasing omogućava da se isti autobusi mogu vratiti i uzeti novi, kazao je kako gubitak od lani nije velik, nego je 10 tisuća eura.

Marko Potrebica kazao je kako će nabava ovih autobusa omogućiti bolju uslugu i sigurnost učenicima iz prigradskih naselja te naglasio kako to sve općine trebaju imati na umu. Odluka je jednoglasno prihvaćena.

Pauza je određena do 14 i 30, a nakon čega slijedi rasprava o suglasnosti za kredit Sanitatu za obnovu place u Gružu u iznosu os 1,6 milijuna eura.

Prijedlog odluke o davanju suglasnosti Sanitatu Dubrovnik d.o.o. za sklapanje ugovora o dugoročnom kreditu za financiranje projekta rekonstrukcije tržnice Gruž.

Nakon pauze sjednica se nastavila u 14 i 45 sjednica se nastavila. Na sjednici je trenutno prisutno 12 vijećnika.

Gradonačelnik – Katarina De Pope Radman stručnjakinja za javnu nabavu izradila je stručnu podlogu o javnoj nabavi u ovo slučaju. Molim da se njezino izvješće podijeli vijećnicima.

Gradonačelnik je pročitao impresivan životopis stručnjakinje, čiji je nalaz poslan i na reviziju.

-Ono ključno što je više puta spominjao gospodin Capor nalazi se na stranici 8. je li trebalo isključiti Elektrocentar Petek iz javne nabave i to zato što Zakon nije predvidio institut predstečajne nagodbe, koji ponuditelja ne isključuje iz postupka javne nabave. Možemo ovdje raspravljati je li ili nije trebalo ići u ovaj projekt, smatram da je trebalo iskoristiti povoljan trenutak, kad imamo projekt i povoljne kreditne uvjete na tržištu, a Sanitat je likvidan. Ne vidim razloga da se u njega sad ne ide. Ono što nam je poslao voditelj projekta gospodin Todorovski, projekt će se realizirati u roku. Što se tiče cijene, moramo znati da se ovdje radi u zaštićenoj zoni ljetnikovaca i povijesnih vrtova. Još u doba gospodina Vlahušića, angažiran je renomirani arhitekt Dinko Peračić. Njegov je osnovni zadatak stvaranje nove vrijednosti. Projekt je jedinstven i specifičan, a ispunjava sve uvjete koje su dali konzervatori i ovo je jedinstven projekt u hrvatskoj i zato će koštati onoliko, koliko košta. Tražilo se samo najbolje i to smo dobili.

Anita Bonačić Obradović (SDP) – ono što mi je upalo u oko je Studija o isplativosti u kojoj se spominje povećanje noćenja, ukrajinski rat, korona krizu. Ne znam da je to važno za našu tržnicu. Imat ćemo placu s pet zvjezdica, ali je li se tu gledalao samo na ljude koji prodaju na placi ili za neke druge. Zanima me tko će u popodnevnim satima koristiti taj prostor. Porast cijene s 8 na 18 milijuna je upitan i čemu dizat kredit, ako Sanitat ima novac na računu. Zanima me zašto se išlo na fondove. Ako već Sanitat ima novac na računu jesmo li mogli s njim napraviti nešto drugo? Placa nam treba, ali to je 1000 kvadrata i 150 zatvorenog prostora. Ovdje je sve poskupilo preko 140 posto.

Pero Vićan replicirao je Bonačić Obradović.

-Samo lud čovjek ne bi uzeo kredit i da ima keš. Broj noćenja utječe kroz parkiranje na drugim lokacijama Sanitata, jer neće netko iz hotela od pet zvjezdica kupovat na placi. I tko Vam je to rekao da je poskupilo s 8 na 18 milijuna. Nemojte govoriti o nečemu o čemu ništa ne znate.

Andro Vlahušić – Sanitat zarađuje samo na javnim površinama, koje mu gradsko vijeće daje javne površine. Sve što oni drugo rade je neisplativo. Financiranje će svih ovih projekata plaćati turisti kroz visoku cijenu parkinga i smatram da je to opravdano.

Bonačić Obradović – Ne trebate se gospar Pero jedit jer ja s ovog mjesta imam pravo pitati sve što zanima i mene i građane, bez obzira znala o temi sve ili ne. Vi stalno govoritie da samo Vi sve znate, to je Vaša stvar.

Katarina Doršner – danas su place kakvu radimo u Gružu atrakcije, zašto i naša placa to ne bi postala i ne slažem se da gosti iz luksuznih hotela neće ići na placu. nadam se da će se produžiti vrijeme prodaje i da mi gradimo ovim jedan novi brend. Valjda Sanitat zna zašto diže kredit.

Pero Vićan – Nisam rekao da nitko nište ne zna, rekao sam da Vi ništa ne znate. Kakva smo s….a tamo našli od bivše uprave, bolje da ne govorimo. Da se uprava nije uhvatila u koštac s time, još uvijek bi ostali, gdje smo bili. Tamo ima privatni prostor Vida Nadramije koji je kupio od Dubrovkinje prije 30. godina. Tamo postoji ugovor o zakupu koji je potpisala stara uprava i sad miruje. Drugo ću kroz diskusiju.

Vlahušić je replicirao Doršner i kazao kako osim s tržnicom u Gružu upravlja i sa Azilom za životinje i Sanitat je mogao s gotovinom i kreditom riješiti oba problema, a zašto ne rješava. Imam 18 milijuna kuna na računu i uzimam 18 milijuna kuna kredita, to mi je nejasno.

Franković – odluka Skupštine, odnosno mene je da se uđe u ovu investiciju. Vaše je da raspravljate i odlučite je li to dobra odluka. Ja sam krenuo u tu priču i prije nego što je Vićan postao predsjednik Nazornog odbora. Cijena je bila licitirana oko 16 milijuna kuna, nije nam to bilo nepoznato. Šteta je da smo izgubili povoljan kredit, žalbom koja je bila neutemeljena izgubili smo 6. mjeseci i povoljan kredit. Ponuditelj je bio loše savjetovan, pravna mogućnost je iskorištena, mi nismo prošli dobro. 41 posto troškova place košta samo ta krovna pomična konstrukcija. Ja sam donio političku odluku o toj investiciji i za to odgovaram. Više puta se reklo da sam ja Vićanu dao ovo poduzeće kao javnu kasicu-prasicu da se on s time igra. Placa u Gružu je potrebna. Postoji simbioza grada i place i postoji jedno nemušto rješenje koje se dugo vuklo. Nova placa će biti dobra za domaće i strane ljude. Mislim da u studiji to daje temelj. Vlahušić je pitao zašto vlastita sredstva čuvamo sa strasne. ideja je da ta sredstva uložimo u nova parking mjesta. S Libertasom nasuprot Fine dogovaramo novi parking, zatim drugi u Luci nasuprot Kaboge. Tu koncentracija Sanitata treba ići. Oni su sposobni vraćati kredit. Možemo do ponoći raspravljati o potrebi ulaženja u ovu investiciju ili ne.

Bonačić Obradović – zašto nije bila opcija dio vlastitih sredstava i dio kredita. Ako imamo planove s tim novcem, voljela bih znati gdje ćemo ih uložiti. Vidjela sam u jednom izvješću da Sanitat ne može upravljati s 2,5 tisuće parking mjesta. Zanima me tko će u popodnevnim satima koristiti prostor place.

Vićan – Sanitat u kombinaciji s Libertasom i Lukom radi na dvije lokacije na proširenju parking mjesta. Nisam glasnogovornik direktorice jer je ona samostalna, ali sam upoznat sa svime, kao predsednik NO.

Klaudija Barčot, direktorica Sanitata kazala je kako će se na površine place tijekom popodneva i večeri mogu odvijati razne javne manifestacije. kazala je kako će se certificirati domaći proizvođači. Kazala je kako Sanitat ima oročenih 1,7 milijun eura, koji moraju ostati na računu dok se ne završe sporovi s autobuserima na Pilama, a iza toga su obvezni taj novac uplatiti Gradu, stoga se ide u podizanje kredita.

Bonačić joj je zahvalila na civiliziranom odgovoru.

Maro Kristić – Zanima me s čime je privatni vlasnik sudjelovao u ovoj investiciji jer i on će se okoristiti renoviranjem place. Kako će on otplatiti svoj dio investicije. Činjenica da će tenda koja će natkrivati placu koštati 800 000 eura mi je nepojmljivo. To su četiri boćarske dvorane, tri atletske staze. Meni je to problematični dio priče. To mi je teško opravdati u trenutnim okolnostima u kojima živimo i radimo.

Franković – suvlasnik prostora je izgubio 9 mjeseci najma. To je značajan iznos. Što se tiče stolova ugostiteljskih na placi nije nam to nikad bilo na pameti. Direktorica je jasno rekla koji je cilj place, omogućavanje sajmenih dana, uključivanje naših OPG-ovaca. Do jedan sat se koristi placa, a zašto se popodne tu ne bi nešto drugo događalo. Što se tiče vrijednosti krovne konstrukcije, to je specifični materijal, iznimno kvalitetan i održiv. Na osnovu konzervatorskih smjernica je ponuđeno to rješenje, najlakše je bilo izlit betonske stupove i staviti krov, ali to nije bilo moguće. Uvjeren sam da je riječ o dobrom i kvalitetnom projektu. Njemu je jako bitno da njegovi projekti budu kvalitetni. Mislim da će ovo dugoročno povećati vrijednost prostora.

Andro Vlahušić – Možda Vi niste razmišljali o ugostiteljskom sadržaju, ali osnovni koncept tržnice u Gružu se zove ujutro tržnica, popodne stolovi i stolice, a što je drugo zelena placa u Gradu. “Moje pjesme i moji snovi”, to je Marko moja pjesma i moja ideja.

Potrebica – Meni nema logike da se razdvaja placa od ugostiteljskog objekta. To je ulaz u grad, gradimo placu za arhitektonsku nagradu i cjelodnevnu priču. Kopirajmo dobra iskustva iz drugih gradova. Direktorice jasno je da ćete uzet kredit s fiksnom 2,5 posto kamatom umjesto da dignete sve s računa.

Vlahušić – Nama ovaj kredit ne treba. Placa će se graditi jer Sanitat ima pare. Zašto nam ovo treba to zna Pero Vićan i njegovi prijatelji, kojima smo ovim kreditom osigurali 1,6 milijuna eura.

Franković – ne znam je li Vlahušić čuo da Sanitat ima sudske odluke u tijeku, koje su se dogodile u njegovom mandatu. Dogodile su se proceduralne greške i dok se to ne riješi, mi bismo morali vratiti novce. Nadajmo se da to neće biti tako. Uvjeren sam da su sve naplaćene kazne ispravne jer su svi konzumirali usluge, ali moramo imati novce u slučaju da presude ne budu u našu korist. Ako Vi nešto sumnjajte poslat ćemo reviziju. Vjerujem u potpunosti u rad direktorice Sanitata.

Teo Grbić – Obišao sam cijeli svijet i svugdje sam išao na placu. Placa je ogledalo grada i kulture. Kad tu dođete vidite kako grad diše. Mislim da nam jedna “mercedes” placa treba, a to košta.

Vićan – Jednom sam rekao da je vodit raspravu s Vlahušićem “k’o musti tovara u rešeto”. Pitat ću ravnateljicu da ti pošalje presude koje smo izgubili s obrazloženjem. Novac koji ima Sanitat je gradski novac.

Vlahušić – Stvarno je čudno da Vi niste utuživali autobuse koji su dolazili na Pile, a mi smo ja i kolega Raguž inzistirali da se to plati. Sad ovi koji tuže Grad s vinjetama dolaze na Pile. Izgubili smo milijune kuna, dokazano.

Franković – Poštovani gospodine Vlahušić, je li Vi stvarno vjerujete u to što govorite? Ako vjerujete, pozivam Vas na sastanak s odvjetnicima, koji će Vam sve objasniti. Postavlja se pitanje tko je kome pogodovao. u ovom trenutku neću dalje raspravljati jer su postupci u tijeku i ne želim ići u štetu Grada i Sanitata.

Bonačić Obradović – Placa nam treba, to nije temelj rasprave. Ovo nije priča o placi nego o kreditu Sanitatu. Mi vraćamo 20 milijuna kuna, to je novac građana. Zanima me direktorice zašto ne idemo na manji kredit.

Petra Marčinko – Ja bih se vratila na studiju isplativosti koja je velika 31 stranicu. Tu imamo kontradiktorne premise da Dubrovnik zaslužuje objekt koji zadovoljava potrebe stanovništva, a onda imamo potrebe turista koji dolaze u Dubrovnik, a analiza potreba građana ne postoji. Ova analiza tržišta je prepisana sa stranica TZ-a. Ovdje nam je bio potreban podatak stvarne potražnje iz istraživanja, a takvih podataka nema. nema procjena trendova u budućnosti. Ova se studija ponaša kao da na ovom projektu nije bilo ništa dosada, a analiza noćenja na polu hrvatskom jeziku nema nikakvih veza s komunalnim projektom. Iz ovih materijala mogu zaključiti da će to postati placa originalnih suvenira, kao što je to uz izuzetke vrijednih ljudi postala i zelena placa u Grradu.

Andro Vlahušić je kazao kako će placa biti komunalno-turistička priča koja će donositi dobit. On nema problema s cijenom, ali ni s komercijalizacijom place. On smatra da vrt iza place treba integrirati u placu i da to bude park i tržnica na 10 000 kvadrata. Onda bi to vrijedilo i duplo više od ovoga. Ja ću glasati za, ako obećate da ćete napraviti takvu knjižnicu. Ako će Sanitat, kao što je Pero to ovdje javno rekao, služiti kao kasa za Libertas, o čemu ćemo govoriti. Ako Sanitat može odraditi bolje financije od Vojvodića, koji je od države dobio kredit s kamatom 3,5 posto, zašto Pero nije direktor financija.

Franković – Vi ni dan danas ne znate kako Skupštine upravljaju komunalnim poduzećima. Novac na računu bilo kojeg komunalnog društva je novac vlasnika, odnosno Grada i u roku od 48 sati može postati novac Grada Dubrovnika. Očekujem uskoro kraj projekta i arhitektonske nagrade za njega. Što će tamo biti u popodnevnim satima to ćemo odlučiti poslije. Bitno je dobiti kvalitet. uvijek možemo izabrati fića ili mercedesa, odluka je na nama. Nitko nije dovoljno bogat da kupuje jeftino.

Vićan je odgovorio Vlahušiću- Sad sam zvao Bekića i sutra u 8 ura će ti Bekić ponuditi zakonski ugovor na četiri sata. Para imaš, uživaš saborsku penziju, Sin ti se ženio, nisi častio Vijeće.

Vlahušić – Prihvaćam izazov. Drugi put ručak za vijećnike i gradsku upravu. Ja glasam za Matove novce, ne Perove. Pozovite Peračića da proširi placu na vrt iza. Ako mislite da nešto drugo može zamijeniti ugostiteljstvo, gle dajte Lazarete, napuni ih samo hrana. Eno Klarisse, sakralno-umjetničkog projekta, koji je završio u minusu, a radi ugostiteljski objekt. zašto naša djeca ne bi mogla rođendane slaviti u parku iza place.

Đuro Capor je kazao da bi volio znati kome ide taj ugostiteljski objekt na placi.

-Ne sumnjajući u stručnost ove gospođe, primjećujem da se svaki put na pitanje je li nešto u skladu za zakonom, izbjegava konkretan odgovor, već se poziva na članke Zakona. Temeljem dokumentacije o nabavi, netko tko ne može dokazati da može podmiriti sve svoje obveze, trebao je biti automatski isključen. Sanitat je bio dužan poštivati i svoju dokumentaciju o nabavi. A mislim da je gospođi de Pope pitanja neprecizno postavljena.

Franković – Preskočili ste dio dokumenta pa ste rekli da smo pitali gospođi da smo pitali je li trebalo poništiti donesenu odluku, a da nismo pitali je li naručitelj trebao poništiti odluku i isključiti zajednicu ponuditelja. Jasan odgovor je NE, nije trebao. Sve Vam je objašnjeno u dokumentu. U skladu sa Zakonom se netko u predstečajnoj nagodbi ne isključuje iz javne nabave.

Capor – Sve što ste rekli je krivo jer su se svi ostali žalili na druge okolnosti. Odluka nije bila izvršna od 21. 11 do 1. 11. 2022. Sanitat je bio dužan isključiti ovog ponuditelja, koji je pošao u predstečajnu nagodbu u to vrijeme. To nema veze s ovim tužbama. Pitanje je zašto Sanitat to nije napravio. Je li ogledalo grada da Elektrocentar Petek dobije posao, iako je već osumnjičen za razna pogodovanja i malverzacije u drugim gradovima? Pitanje gospođi stručnjakinji nije precizno postavljeno. Je li to ogledalo grada gospodine Grbić?

Franković – Idemo sučeliti naše stručnjakinju za javnu nabavu i Vašeg savjetnika, koji Vas savjetuje pa da vidimo što će onda biti. Stručnjakinja kaže da nema razloga za isključiti ponuditelja iz postupka javne nabave. Što god ja rekao, Vi ćete nas pokušati diskreditirati, a Elektrocentar Petek je dio zajednice Magnum Supra. Volio bih da javno ovdje rečete da sam ja pogodovao Magnum Supri da Vas mogu tužiti i da to dokažete na sudu. Mene ne interesira tko je izvođač radova, zanima me samo da rade svoj posao što prije, a ne da se natežemo da danas ima tri, a sutra dva radnika. Da smo ih mogli isključiti, sigurno bi ih isključio.

Potrebica – Mene je uvrijedilo zato što smatrate da mi želimo Petaka na ovom poslu. Ili ste glupi, sam sebi dajem opomenu, ili ništa ne znate o javnoj nabavi.

Capor – izjava na koju se gospođa De Pope Radman očituje je ranija iz lipnja 2022., a okolnost o kojoj mi govorimo se dogodila krajem 11. mjeseca, kad je Petek pošao u predstečajnu nagodbu, a gospođa De Pope Radman je radila i na javnoj nabavi Lučinig razdolja za koji je također izabran Elektrocentar Petek.

Potrebica – predlažem da pitamo DEKOM može li se ponuđač isključiti iz javne nabave.

Kristić – Mislim da kolega Capor nije u pravu, jer je zakon iznad uvjeta javnog natječaja, a Sanitat je ovdje postupio manirom dobrog gospodara, jer u suprotnom riskira tužbu. Meni je katastrofalno što zajednica ponuditelja prvi dan posla uvodi u posao podizvođače, ali to naš zakon dopušta i to je rak rana javne nabave u Hrvatskoj.

Capor – Nije točno gospodine Kristiću, Zakon ostavlja prostor za isključenje, a Sanitat u natječaju kaže kako će ga isključiti. Postavili su strože uvjete i nisu ih poštivali. I zanima me kome ide ugostiteljski prostor.

Potrebica – Ne možete eliminirati pravni subjekt, ako ste Vi nešto napisali što nije u skladu sa Zakonom. Vi ste prefrigrani i pokvareni, jer ne želite blato baciti na nas direktno, a insinuirate. Na žalost pedstečajna nagodba nije razlog za isključenje. Ovo shvaćam osobno.

Capor je kazao kako predstečajna nagodba znači da tvrtka ima problema s plaćanjem, dok mu Potrebica kaže kako Zakon te probleme ne vidi.

Franković – možemo se cijeli dan uvjeravati tkoje u pravu. Ima jedna stara poslovica, koja kaže:”Samo oni koji su se prodali, uvjereni su da se svi mogu kupiti”. Pametnom dosta.

Vićan – Institut predstečajne nagodbe je predviđen da se onima koji padnu u probleme da im se izađe u susret i otpiše dio dugovanja. kad vjerovnici ne daju suglasnost otpisa dijela dugova, nastupa stečaj, a u Elektrocentru Petek to nije slučaj. Vodio sam brojne predstečajne nagodbe, dok me ova vrag ( Vlahušić) uveo u problem.

Capor – Da nas ovaj “vrag” ne uvede u problem, vijećnici Srđ je grad neće glasati za ovu odluku. Molim Vas gospodine Potrebica da se ispričate za ove izraze prefrigani, glup…

Potrebica – ja vam se neću ispričati jer ste zlonamjerno interpretirali da sam ja sudjelovao u nekom pogodovanju. To je bio neprimjeren rječnik, ali mene je to povrijedilo, a sve sam Vam rekao ne s pozicije predsjednika Vijeća, nego s pozicije vijećnika.

Nakon dva sata prijedlog je prihvaćen većinom glasova.

Prijedlog odluke o zajedničkom obavljanju komunalne djelatnosti – komunalni linijski prijevoz putnika.

16:36 Gradonačelnik Franković kazao je kako se odluka odnosi na mogućnost udruživanja lokalnih jedinica pri obavljanju linijskog prijenosa, što omogućuje Libertasu da povuče određena sredstva, a po odluci Vlade Republike Hrvatske.

„Isto tako udruživanje radimo i za knjižnice“, pojasnio je gradonačelnik.

Točka je jednoglasno izglasana.

Prijedlog odluke o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – park Montovjerna

Točka je jednoglasno izglasana.

Prijedlog odluke o povjeravanju obavljanja komunalne djelatnosti opskrbe unutar povijesne jezgre Grada posebnim vozilima

Ovoj točki dnevnog reda i idućoj točki dnevnog reda vodit će se objedinjena rasprava.

Iduća točka je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na opće uvjete obavljanja komunalne djelatnosti opskrbe unutar Povijesne jezgre grada posebnim vozilima.

Gradonačelnik je kazao kako se ova točka odnosi na dostavu unutar povijesne jezgre.

“Nužno je bilo potrebno proći studije i analize kako bi došli do ovog koraka. Kad dajemo koncesiju za opskrbu povijesne jezgre onda je to isto to moguće jer prenosimo to na koncesionara, ali kada to radi društvo u našem vlasništvu moram sve napraviti kako treba. Trebali bi i oni koji su bili koncesionari, ali vidjeli smo u provedbi, kontroli, i pripremi ove točke da to u praksi nije tako funkcioniralo.

Imamo i određene primjedbe kotara Grad koje su nam danas dostavljene. Ono što smo voljni prihvatiti jest da težina od 5 kilograma smanji, ali i da se definira jasna veličina objekta koje društvo može prihvatiti. Ne možemo nikako prihvatiti prijevoz kvarljive robe. Vidio sam da se to na skupu građana tražilo, ne znam ih kojeg razloga, jer građani nisu konzumenti takve vrste robe putem elektrovučnih vozila. Takvu vrstu usluge su tražili određeni gospodarski subjekti. Nije po normativima voziti ovakvu vrste robe ovim vozilima. U budućnost, ako se nabave specijalizirana, hlađena vozila, možda će i to biti. U ovom trenutku to nikako nije moguće”, poručio je.

Petra Marčinko (SJG) kazala je kako je bitna i točka 8 koja kaže da korisnik usluge mora sam izvršiti istovar i utovar robe na posebno vozilo isporučitelja.

“U dopisu je navedeno da su koncesionari prije uzimali robu i stavljali je na vozilo i dostavljali na adresu. Prema demografskoj studiji iz 2017. stanovništvo u grad je izuzetno staro. Mislim da bi trebali razmisliti da učinimo i ovaj ustupak, a ljudima bi to zaista pomoglo”, kazala je.

Gradonačelnik je kazao kako se slaže s Marčinko te da bi građani trebali imati prioritet korištenja ovim vozilima.

“Iznenadio sam sa stavkom koju su zapravo mediji objavili, da kad se iseljavate iz Grada imate pravo ući s vozilom, a kad se useljavate tako pravo nemate. Ne znam ni kada je donošena jedna takva šizofrena odluka, ne znam je li to doneseno u našem mandatu, nisam gledao, ali ako jest onda se ispričavam našim sugrađanima jer to suluda odluka koju ćemo promijeniti. Našim sugrađanima u povijesnoj jezgri maksimalno treba olakšati život, uz određena pravila i regule kako se odluka ne bi zloupotrebljavala. Sve moguće benefite koje mogu imati naši sugrađani moraju imati oni koji žive u povijesnoj jezgri. Prihvatit ćemo vaše sugestije”, kazao je.

Anita Bonačić Obradović tražila je pojašnjenje članaka 7.

„Kako će se stanovnicima dostaviti recimo madrac? Navodi se da radnik ne smije pušiti i piti. Kako ćemo mi regulirati hoće li radnik zapaliti ili ne? Navedeno je da je vrijeme dostave 45 minuta, a da se plaćanje vrši na pretovarnoj zoni ili u Sanitatu. Treba o ovome razmisliti. O kolikom broju auta govorimo, a s obzirom da jedno vozilo koje imamo nije dovoljno. Navodi  se da cijena ovisi o vrsti vozila za dostavu. Imamo li više takvih vozila? Što se tiče stanja na Stradunu mi imamo najljepši kružni tog na svijetu. Imamo li tu kakvo rješenje? Recimo da se dostava vrši manjim vozilima, kako bi se težina na Stradun bolje rasporedila. Imaju li konzervatori mišljenje po ovom pitanju?“.

Anita Bonačić Obradović tražila je pojašnjenje članaka 7.

„Kako će se stanovnicima dostaviti recimo madrac? Navodi se da radnik ne smije pušiti i piti. Kako ćemo mi regulirati hoće li radnik zapaliti ili ne? Navedeno je da je vrijeme dostave 45 minuta, a da se plaćanje vrši na pretovarnoj zoni ili u Sanitatu. Treba o ovome razmisliti. O kolikom broju auta govorimo, a s obzirom da jedno vozilo koje imamo nije dovoljno. Navodi  se da cijena ovisi o vrsti vozila za dostavu. Imamo li više takvih vozila? Što se tiče stanja na Stradunu mi imamo najljepši kružni tog na svijetu. Imamo li tu kakvo rješenje? Recimo da se dostava vrši manjim vozilima, kako bi se težina na Stradun bolje rasporedila. Imaju li konzervatori mišljenje po ovom pitanju?“.

Gradonačelnik je kazao kako je problem broj vozila koji se u jednom trenutku nađe na Stradunu,a posjetio je da su točno gabariti vozila.

“Moramo to razdvojiti tako da se odrede vremenski termini kada netko može doći. Jutros, je recimo na Stradunu bio mali broj vozila, a ono je bio četvrtak. Vjerojatno je dostava išla za petak , subotu i nedjelju. I prije je u grad dolazila dostava, ali tad su ugostiteljski objekti imali skladišta, a danas su tad skladišta ugostiteljski objekti. Skladišta više nema i onda je brigo moja pređi na druga, a taj drugi je Grad Dubrovnik. Sada moramo reći dosta ovako više ne može. Sutra u 15 sati imam sve dobavljače na sastanku i dogovorit ćemo pravila igra. Nakon toga ću pozvati i ugostitelje i druge gospodarske subjekte da se i s njima dogovorimo. Dostava se vrši do 7:30 ujutro, kad dostavna vozila moraju izaći iz povijesne jezgre, a ne rijetko se događa da se roba ostavlja ispred vrata objekata, koji se otvaraju tek u recimo 9 sati. A roba do 9 stoji na suncu. Komunalno redarstvo onda na osnovi otpremnice, isporučiteljima naplati kaznu. Tu ćemo ići vrlo rigorozno u kažnjavanje, doslovno oduzimanjem javne površine.

Franković je kazao i kako će, kad je u pitanju dostava elektrovučnim vozilima, prioritet biti građani te da će uvesti posebne cijena za građane, kao i da će građani uz određena pravila kako ne bi došlo do zloupotrebljavanja odluke, imati sve moguće benefite, poput besplatne dostave. Dodao je i kako je najviše primjedba bilo na dostavu manjih paketa, da se i to može ugovoriti, no bez mogućnosti plaćanjem takvih paketa pouzećem jer Sanitat to ne može raditi na način na koji su to do sada radili koncesionari.

Maro Kristić kazao je kako mu je drago da postoji volja da se pomogne stanovnicima.

„Apsurdno je mi pokušavamo ograničiti promet oko Grada, a imamo problem s prometom unutar povijesne jezgre. Moramo težiti što manjem broju vozila u Gradu. Ni Sanitat s jednim vozilom nema potrebne kapaciteta.  Građani uvijek trebaju biti na prvom mjestu“.

Gradonačelnik je kazao kako će brisati stavak 1 i 2 članka 8., a koji navodi da će naručitelj morati sam utovarivati i istovarivati robu i pratiti kako se obavlja njena dostava.

Andro Vlahušić kazao je kako je povijesna jezgra danas dom za oko 1200 stanovnika i hotel za oko 3 tisuća ljudi.

Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na opće uvjete obavljanja komunalne djelatnosti opskrbe unutar Povijesne jezgre grada posebnim vozilima

Prijedlog odluke o kriterijima i mjerilima te načinu financiranja Javne vatrogasne postrojbe Grada Dubrovnika u 2023. godini.

Točka je izglasana bez rasprave.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o ustrojstvu gradske uprave Grada Dubrovnika.

 Gradonačelnik je pojasnio da se ovdje radi o uspostavljanju novog odsjeka za ITU mehanizam, unutar Upravnog odjela za Europske fondove.

Anita Bonačić Obradović (SJG) kazala je kako će ITU definitivno poboljšati kvalitetu života svih građana.

„Radi se u ulaganjima u predškolsku i školsku infrastrukturu, recimo. Kakve reference treba imati osoba koja se traži i koji će se projekti prijaviti?“, upitala je.

Pročelnica Raguž kazala je se radi o zadnjem koraku prije početka korištenja sredstava ITU mehanizma.

„Ministarstvo je naložilo da moramo dokazati administrativne kapacitete za provedbu mehanizma. Dani su nam primjeri gradova koji su radili uspješno u prethodnom proračunskom razdoblju. Nama nije bilo prihvatljivo ići na otvaranje novog upravnog odjela, mi smo odlučili ići na novi odsjek. Voditeljica će biti zamjenica gradonačelnika. Projekti su jasno komunicirali. Oni su bili definirani s metodološkim smjernicama resornog ministarstva. To su platan na Pilama, Gradac, Park & Ride sustav, no navedeni su i drugi projekti koji bi se mogli financirati ukoliko ostane novaca“, pojasnila je pročelnica.

Prijedlog odluke o provedbi Participativnog budžetiranja za Grad Dubrovnik

“Želim javno pozvati sve članove mjesnih odbora i gradskih kotara da se uključe u ovaj projekt. Njihovim sudjelovanjem ovaj će projekt biti bolji i kvalitetniji. Sada krećemo u prvi segment. Odluku ćemo sigurno dorađivati. Ovo je samo početak, a koji se temelji na provedbi pilot projekt u školama. Vjerujem da ovako možemo uključiti sve sugrađane pri kreiranju proračuna. Kako vrijeme bude išlo dalje mi ćemo odluku prilagođavati”, kazao je gradonačelnik.

Petra Marčinko kazala je kako Srđ je Grad načelno podržava ovakvu odluku.

„Imamo samo jedna prijedlog. Što se tiče samog roka za glasanje od sedam dana, moguće je da će taj rob biti prekratak. Možda bi bilo bolje rok staviti na 14 dana. U čl. 4 stoji da se projekti prijedlog može odnositi i na geodetsku podlogu, no kako nam se tu uklapa nadzor na provođenja radova i zaštitu na radu?“, upitala je Marčinko.

Anita Bonačić Obradović pitala je mogu li članovi oporbe biti iz oporbe.

Andro Vlahušić kazao je kako su od 2012. do 2016. građani pozivani da daju svoje prijedloge proračuna.

„Prosječno je takvih prijedloga bilo oko 200, a da je 90 posto njih usvojeno“.

„Umorio me danas vijećnik Vlahušić. Molim stoga vijećnicu Marčinko, kad budete imali uru vremena sjednite s vijećnikom Vlahušićem i pojasnite mu što je to participativno budžetiranje i kako se provodi. Ovo je sustav direktne demokracije, ljudi glasaju za prijedloge. Slažem se da je 7 dana u ovom trenutku prekratak rok, to ćemo promijeniti na 14 dana. Radi se o tehničkom povjerenstvu. Izbrisat ćemo dio o projektnom nadzoru. To nema smisla“, kazao je gradonačelnik.

Maro Kristić kazao je kako mu je drago da projekt ide u realizaciju.

„Smatram da bi se iznosi koji su namijenjeni kotarima i mjesnim odborima trebali ujednačiti, ovako se šalje kriva poruka“, kazao je.

Gradonačelnik je kazao da je ovo tek početak i da će se odluka sigurno usklađivati.

 Prijedlog odluke o koeficijentu za obračun plaće ravnateljima javnih ustanova dječjih vrtića Grada Dubrovnika

“Svim djelatnicima su plaće povećane, pa smatram da je uredu da se plaće povećaju i ravnateljima”, kazao je gradonačelnik.

Prijedlog odluke o načinu ostvarivanja prednosti pri upisu djece u javne ustanove dječjih vrtića Grada Dubrovnika

Petra Marčinko tražila je pojašnjenje jedne od kategorija.

„U prvom dijelu se nabrajaju zakonske izmjene, no jedinica lokalne uprave može donijeti i svoje kriterije i prihvatili smo kriterije koje su predložile ravnateljice. “, pojasnio je pročelnik Brčić.

„Ako smo stavili tu kategoriju, pred kim ta djeca imaju prednost?“, upitala je Marčinko.

„Mi u odluci nismo definirali sve moguće situacije koje Pravilnik može susreti. Imate i roditelje koji rade na određeno vrijeme. I u tom trenutku kad su upisi možda nisu zaposleni, ali recimo bit će zaposleni kad krene pedagoška godina. Ti su roditelji tad u prednosti. U protivnom oni ne mogu dobili mogućnost upisa. Tu spadaju i situacije gdje je jedan roditelj zaposlen, a drugi je recimo student“, pojasnio je pročelnik Brčić.

Vijećnica Grkeš postavila je konkretnu situacija u kojoj roditelj ne radi, a drugi je recimo na neplaćenom dopustu jer čeka na upis u vrtić.

„Vrtić donosi odluku tko ima prednost, a Pravilnik to jasno definira“, kazalo pročelnik.

Prijedlog odluke o zajedničkom obavljanju knjižnične djelatnosti

Točka je usvojena bez rasprave.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o stanju zaštite od požara i stanju provedbe godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Grada Dubrovnika u 2022. godini i Prijedlog godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Grada Dubrovnika za 2023. godinu.

Andro Vlahušić iznio je problem vatrogasaca DVD-a Komolac.

„Tu postoje ne razriješeni imovinsko-pravni odnosi. Posljednja najava je da će ih se iseliti iz toga prostora. Što će biti s tom situacijom? Po GUP-u iz 2014. bilo je predviđeno da u Komolcu bude središnja velika, vatrogasna postrojba, a da na postojećem mjestu, na kod povijesne jezgre bude ispostava. Ovo pitam u kontekstu brze ceste, odnosno pitanja trase kojom će ta trasa ići.”

Zapovjednik Krilanović kazao je kako je DVD Komolac u zadnjih 10-ak godina postalo jedno respektabilno vatrogasno društvo.

„Prostor je krucijalno pitanje za danji razvoj DVD-a. Ta zgrada u kojoj je DVD-a, dijele HEP i DVD. Zgrada ide u obnovu. Malo je situacija bila zategnuta. Tamo sad pravimo i prostor za vježbanje za natjecanje vatrogasaca. Nećemo DVD izmjestiti, borit ćemo se da DVD ostane. Ja kao zapovjednik smatra da vatrogasna glavna postrojba mora biti od Ilijine glavice do magistrale. Puno više imamo tehničkih intervencija, pogotovo na prometnim nesrećama, iz toga razloga bi nam magistrala odgovarala. Isto je i po pitanju požaru, svaki dio grada nam je s magistrale dostupan. Komolac nije dobro mjesto za sjedište vatrogasaca jer nam recimo do Babinog kuka treba 15 do 30 minuta“, kazao je.

Olga Muratti predložila da je vatrogasci na Šipanu čiste protupožarni putevi, na što je joj je Krilanović dogovorio da to nije posao vatrogasaca.

„Što bi se dogodilo da ta dva zaposlena vatrogasca na Šipanu čiste te puteve, a nekome se zapali kuća?“, pitao je Krilanović.

„Sad ste me isprovocirali, ali ću se suzdržati, ja živim s tim ljudima“, kazala je Muratti.

Krešimir Marković kazao je kako se godina govori o gradnji novog doma ispod magistrale.

Petra Marčinko kazala je kako je obujam posla vatrogasaca u 2022. drastično skočio.

„Broj intervencija za požarima drastično skočio. Ne gori samo u srpnju i kolovozu”.

Prijedog godišnjeg provedbenog plana unapređenja zaštite od požara na području Grada Dubrovnika za 2023. godinu

Prijedlog pravilnika o naknadama za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona

„Nedavno sam čitao tekst Dubrovačkog vjesnika, koji govori o odluci, da se građanima povijesne jezgre ne naplaćuje ako se sele iz povijesne jezgre. No, saznao sam da je ta odredba iz 1996. Predlažem da se postojeći Pravilnik izmijeni na način da se za osobne potrebe osoba koje imaju prebivalište u povijesnoj jezgri uz prethodno odobrenje Upravnog odjela za komunalnu djelatnost jedan put mjesečno, a govorimo o dopremi madraca, ormara, kreveta i slično, da se taj prijevoz vrši besplatno“, kazao je gradonačelnik.

Prijedlog pravilnika o radu volontera

Točka je izglasana bez rasprave.

Prijedlog zaključka o oslobađanju od plaćanja komunalnog doprinosa Osnovne škole Marin Držić

Vijećnik Kristić kazao je kako bi se unutar zgrade škole postoje prostori koji bi se mogle staviti u nekakvu funkciju.

„Možda za jednu vrtićku skupinu, ili za radio-amatere“, kazao je.

Muratti je kazala kako nema viška te da su te dvije učionice u funkciji.

Prijedlog zaključka o izmjeni Zaključka o davanju stanova u najam u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji

Gradonačelnik je kazao kako je siguran da će pojedini ovu odluku prozivati.

„Radi se o četiri jednosobna stana za koja se nitko nije javio. U razgovoru s ravnateljima zdravstvenih ustanova, palo mi je napamet da ih dodijelimo po potrebi naših ustanova. Razgovara za s ravnateljima OB Dubrovnik, Zavoda za hitnu medicinu i Dom zdravlja. Zavod za hitnu medicinu trenutno nema tu potrebnu, no ostala dva ravnatelja imaju. Jedan stan ćemo dodijeliti i za nezbrinutu djecu. Naša dodijala stanova mladima je bila plemenita odluka, no smatram da je i ovo plemenita odluka“, kazao je gradonačelnik.

Željko Raguž kazao je kako su mu javili ljudi koje nisu dobili stan na javnom pozivu i koji su mu kazali kako će dobiti jedan od ovih stanova.

„U konačnici će stanove dobiti mladi i njihove obitelji. Nismo mogli promijeniti odluku da oni koji nisu dobili na javnom pozivu dvosobni stan automatski dobiju jednosobni stan. Mislim da nitko ne dvoji da dodijala stana Domu Maslina nije plemenita. Kroz ovakvo stanovanje tim mladim ljudima po navršetku 18. godine doista pomažemo. Naš model stanovanja uskoro ćemo predstaviti i u Zagrebu. Vrlo skoro ćemo dobiti i dokumentaciju za stanove u Solitudu. Vjerujem da ćemo nastaviti s dubrovačkom stanogradnjom i tom dobrom pričom“, kazao je gradonačelnik.

Marko Potrebica kazao je kako je Grad Dubrovnik uložio 48 milijuna kuna u stanove u Mokošicu.

„Nisam za to osobe koje su deficitarno zanimanja recimo, recimo radi se o liječniku, da nakon 10 godina, jeftino kupi taj stan. Recimo ta osoba može nakon nekoliko godina otići raditi u Zagreb. Smatram da je bolja opcija da se takvoj osobi nakon cijelog provedeno radnog vijeka u Dubrovniku da taj stan u vlasništvo“, kazao je Potrebica.

Franković je kazao da se stanovi neće dodjeljivati osobi, odnosno određenom korisniku,  već navedenim zdravstvenim ustanova.

Bonačić Obradović kazala je kako se nada da ova odluka neće izazvati revolt kod mladih i mladih obitelji.

„Podražavam davanje jednog stana Domu stanove, jer ti mladih, s navršenih 18. godina ne mogu spavati na katu bolnice, u Studentskom domu. Možda bi više stanova trebali dodijeliti Domu maslina. Voljela bih zadržati tu komponentu mladih i mladih obitelji. Liječnici se mogu snaći, oni imaju gdje biti. Liječnici koje dolaze na duže vrijeme dolaze s obiteljima, kako u ovih 38 kvadrata stane višečlana obitelji?“, upitala je.

Potrebica  je kazao da Studentski dom izlazi u susret OB Dubrovnik kad gostujući liječnici dolaze na dva, tri dana, a ova odluka se odnosi na liječnike koje dolaze u Dubrovnik na duže vrijeme.

„Javni interes je kvalitetna zdravstvena zaštita, moramo složiti prioritete, a zdravstvo nam je maksimalni prioritet“, pojasnio je.

Maro Kristić  kazao je kako ova tema zaslužuje širu raspravu.

„Molim da se sazove tematska sjednica na temu stambenog zbrinjavanja. Moramo početi raditi na sustavnom rješavanju problema.

Katarina Doršner, kazala je kako je ova odluka značajna za OB Dubrovnik.

Prijedlog zaključka o sklapanju Dodatak ugovoru o kupoprodaji stanova s Ministarstvom hrvatskih branitelja

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio čest. zem. 1315/1 k.o. Gruž (s.i.), u površini od 99 m2

Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi, za dio nekretnine oznake kčbr. 508/3 k.o. Obuljeno, u površini od 20 m2

Točka je jednoglasno usvojena.

Prijedlog zaključka o izmjeni Zaključka, KLASA: 62-08/22-01/03, URBROJ: 2117-1-09-22-06, od 20. srpnja 2022

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa javnih potreba u športu Grada Dubrovnika za 2022. godinu

Bonačić Obradović se osvrnula na razvojni sportski program. Kazala je kako olimpijski vrtićki sportski dan nije održan.

„Između četiri djelatnika Dubrovačkog saveza športova, navedena je osoba koja se bavi EU projektima, o kojim se projektima radi. Naglasila bih i problem dodijele termina. Djeca dobivanju termine od 21 do 23 sata. Većina djece ima termine u škola. Imamo nedostatak stručnog kadra, konkretno trenera. Uvijek sam u strahu hoće li proći generacije djece koje nisu prepoznate. Jedan trener je govorio da dubrovački sportaši imaju probleme s koljenima“.

Predsjednik Dubrovačkog saveza športova, Maro Kapović kazao je kako se olimpijski dan nije održao zbog covid-a.

„Fali nam stručnog kadra. Jako puno završeni trenera, koji nam mogu pomoći ili se gledaju zaposliti u školi ili negdje drugdje“, kazao je.

Tajnik Dubrovačkog saveza športova, Alen Bošković kazao je kako savez provodi četiri velika EU projekta: projekt vrijednosti 300 tisuća eura za volontiranje u športu, projekt edukacije trenera za rad s djecom s posebnim potrebama po posebnim programima koji je nedavno završen, projekt koji se odnosi na djecu s posebnim potrebama odnosno njihovo volontiranje u sportu i projekt mobilnosti vrijedan 400 tisuća eura na kojem je Dubrovački savez športova.

Gradonačelnik Franković se s govornice Gradskog vijeća osvrnuo na 100. obljetnicu PK Jug čije je obilježavanje održano protekle subote.

“Vrlo skoro ćemo imati tematsku sjednicu Gradskog vijeća na kojoj ćemo razgovarati o stanju u dubrovačkom sportu. Razgovarat ćemo o financiranju, transparentnosti. To su pitanja koja moramo otvoriti. Nužne su i temeljite promjene u Dubrovačkom savezu športova koje smo kroz dijalog više puta pokušali provesti. Nije uspjelo i sad je vrijeme da ih provedemo na način na koji smo trebali od početka. Korjenito, temeljito, detaljno s ciljem trajnog uklanjanja ljudi koji su se okaljali o sport, a kako ne bi predstavljali mladima negativan primjer. Zašto to kažem? Nažalost, bio sam spriječen doći na 100. obljetnicu PK Jug, ali kad sam vidio fotografije Stanka Manenice, Iva Dragića i Željana Konsuo, drago mi je što sam bio spriječen. Postavio sam sebi pitanje jesu li ti ljudi primjer toj djeci koja naporno rade treniraju i trude se i ostvaruju iznimne sportske rezultate. Na kraju ih ti i takvi predstavljaju, pozdravljaju i o njima zapravo donose neke odluke. Ja mislim da to nije i ne bi trebao biti primjer dubrovačkog sporta.

Optužnice, malverzacije i sve ostalo što se veže uz ostale pojedince, koje neću sada imenovati, su dio folklora, standarda dubrovačkog športa. Postoje samozatajni, pristoji, kulturni ljudi, djelatnici u sportu poput Marinka Matulovića, koji je dao sebe za dubrovački šport i brojnih drugih koji se ne nameću, ne izmišljaju, ne smišljaju, ne stvaraju lažne konstrukcije, plaćaju svoj vlastiti novac, ne koriste klub za osobno korištenje i oni su stavljeni sa strane. Vrijeme je da oni koji su sa strane, da dođu naprijed, a oni koji su naprijed da zauvijek nestanu iz dubrovačkog športa. Samo ćemo tako očistiti ime dubrovačkog športa i samo ćemo tako moći biti primjer uspješnim sportaša.

Kontinuirani sebi postavljam pitanje zašto više nema toliko publike na vaterpolo utakmica, a zašto je dvorana do zadnjeg mjesta ispunjena na utakmicama Squarea. Klubove moramo vratiti sportašima, a ne rekreativnim poduzetnicima željnim društvenog priznanja na tuđim jaslama. Vrijeme je da to zaustavimo i rečemo dosta je gospoda draga. Vrijeme je da konačno sportaši preuzmu klubove. To je nužno za napredak i istinitost dubrovačkog sporta. Htio sam poslati jasnu poruku potaknut obljetnicom PK Jug. Vjeruje da su samo trebali izaći vrhunski plivači, predstaviti se i pozdraviti mlade naraštaje i tako krenuti u idućih sto godina, a ne oni koji su okaljali dubrovački sport. Oni to nisu zadužili”, poručio je gradonačelnik.

Marko Kristić kazao je kako je ipak netko iz gradske uprave trebao prisustvovati obljetnici PK Jug, na što je Potrebica kazao kako se nije radilo o nikakvom bojkotu gradske uprave.

Slavica Grkeš postavila je pitanje tko je zadužen za vođenje programa Special Power League?

„Kako mislite potaknuti klubove da se otvore ili prilagode sekcije za osobe i djecu s posebnim poteškoćama.

Bošković je kazao kako je Gradsko vijeće prošle godine kao prvi i jedini grad u Dubrovnik izglasao stavku od 250 tisuća kuna za ovu namjenu.

„Ovo je izdvojeno kao posebna proračunska stavka, smatram da je riječ o civilizacijskom iskoraku, a javio se samo jedna klub“.

Pročelnik Brčić kazao je kako su sredstva mogli koristiti klubovi koji su se javili na raspisani javni poziv.

„Smatra da je netko od vas dvojice, kao najodgovornijih ljudi Dubrovačkog saveza športova, trebao je doći i reći da se ne može nositi s problemima u dubrovačkom sportu. Hitno se nešto mora napraviti“, kazala je Muratti, dok je Krešimir Marković pohvalio manifestaciju Du Motion.

Vijećnik Deraković pitao je kad će biti tematska sjednica i postoji li mehanizam kako se vodstvo Dubrovačkog saveza športova može obračunati s problemima.

Marko Kapović kazalo je kako je uvedena stroga kontrola sredstava te da se sredstva obustavljaju ako se sredstva ne opravdaju.

„Jasno mi je problema ima. Napravite tematsku sjednicu, odazvat ćemo se i razgovarati. Znamo što kaže Zakon o udrugama i Zakon o sportu“, kazao je.

Željko Raguž kazao je kako nezadovoljstvo stanjem u dubrovačkom sportu kuha već neko vrijeme.

„Nemamo uvid u troškove samih klubova i manifestacija. Du Motion je sjajan projekt, no mi ovdje želimo vidijeti na što ide tih 2 milijuna kuna. Da jednom zatvorimo tu stavku zauvijek. Ne može biti da djeca samo zato što treniraju određeni sport plaćaju troškove putovanja, a da druga djeca jer treniraju drugi sport te troškove ne plaćaju. Ne može jedno dijete u jednom sportu plaćati članarinu 200 kuna, u drugome 50. Moraju biti jednaki kriteriji za treniranje svih sportova, valjda smo dovoljno sposobni da to možemo uvesti. Ako nismo onda to otvoreno moramo reći”, poručio je Raguž.

„Ja ću otvoreno reći da nismo. Svaki klub je udruga građana za sebe. Vi ste bili predsjednik jednog kluba, ja sam drugoga. Svaki od tih klubova je svijet za sebe. Mi smo svi kreatori pravila igre unutar svog kluba. Ono što Gradi je da daje opće programske uvjete. Ja sam isto frustriran što neka djeca plaćaju 400 kuna članarine, a imaju dotaciju proračuna Grada i o tome moramo razgovarati s Dubrovačkim savezom športova. Da kažemo, a sad govorim u globalu da mi nećemo dati financiranje, ako djeca plaćaju 400, 500 kuna odlazak na natjecanja, a mi plaćamo trenera. Zakon o sportu nas ograničava. Mi ne možemo ni u onom klubu protiv kojeg je dignuta prijava, ne možemo nadzirati. Mi smo obustavili financiranje tog i tog kluba jer nije pravdao financiranje, i to je jedino što mi možemo učiniti. Paradoks je ako imate klub recimo ima, 60 posto novca od Grada, i 40 posto od članarina. Mi možemo nadzirati taj novac od strane Grada, ali ne i taj ostali novac. Kod manifestacija koje organizira Dubrovačkim savez športova mora biti sve transparentno, kako bi svima začepili usta“, kazao je Potrebica.

Franković je kazao kako je detaljno izučavao Zakon o športu.

„Mi osam godina pričamo o problemima u športu, a ne rješavamo ih. Zakon o športu je rekao nekoliko zanimljivih stvari. Grad daje novce svezu športova kojima se financiraju klubovi. Grad to ne mora raditi. Grad može sam dodjeljivati novce. Apsolutno sam. Neki gradovi tako funkcioniraju. Mislim da je najbolje da novce dodjeljujemo putem Dubrovačkog saveza športova, ali savez treba transformirati i ojačati, omogućiti raznim predstavnicima klubova da unutar uđu da se čuje njihov glas. Ljudi su godinama prihvaćali stanje i ljudi se zapravo boje zamjeriti i reći da ima problema. Tek zadnjih nekoliko mjeseci, počeli su mi se obraćati recimo vaterpolisti i govoriti mi da treba mijenjati stvari. Tako i u drugim granama sporta. Rukomet u gradu nam je zbog svoje osobne ambicije uništio Ivo Dragić, a imali smo rješenje. Ove smo godine trebali igrati prvu B ligu. Ništa nismo mogli. I onda Ivo Dragić ide pozdravljati na obljetnici PK Jug. Da sam kojim slučajem bio u gradu, bio ih tamo iz poštovanja, a da sam koji slučajem dobio priliku reći par riječi, rekao sve ovo što sam danas rekao. Ne bojim se nikome ništa reći. Kad su pojedinci posumnjali ja stoji iz prvog pitanje koje je ovdje postavio Maro Kristić vezano uz Jug, počela su blaćenja mene i moje obitelji. Tim i takvim stvarima se služe takvi ljudi, a sve po onoj staroj zavadi pa vladaj. Pa zavadi unutar obitelji, pa unutar stranke, unutar gradske uprave, pa unutar Dubrovačkog saveza športova, pa vladaj. Ali naišli su na nekoga tko je spreman s njima uči u boj, pa i na brisanom prostoru. Istinu nikad nitko nije pobijedio. Vrijeme je da sportom vladaju i upravljaju sportaši, a da se zna gdje krov i temelj kuće. Temelj i krov je Grad Dubrovnik, a sredina su sportaši”

Ova točka nije prihvaćena.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Programa javnih potreba u tehničkoj kulturi Grada Dubrovnika za 2022. godinu

” Nije uredu da ova točka bez ijedne riječi. Želim samo zahvaliti tajniku na sjajnom poslu koji radi, na kontinuiranom radu s mladima, na brojnim ostvarenim uspjesima. Hvala vam u ime Grada Dubrovnik, poručio je gradonačelnik.

Točka je usvojena bez rasprave.

Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnost na tekst Statuta Javne ustanove Dječji vrtić Pčelica

Točka je usvojena bez rasprave.

Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnost na tekst Statuta Javne ustanove Dječji vrtići Dubrovnik

Točka je usvojena bez rasprave.

Prijedlog zaključka o davanju prethodne suglasnosti na tekst Statuta javne ustanove Gradsko kazalište Marina Držića

Točka je usvojena bez rasprave.

Prijedlog kandidata za imenovanje sudaca porotnika Općinskog suda u Dubrovniku

Prijedlog odluke o javnim parkiralištima na području Grada Dubrovnika

„Ovim se omogućavam da određene stajališta za taksi mjesta možemo dati u koncesiju“, kazao je je je gradonačelnik.

Točka je usvojena.

Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Opće uvjete isporuke komunalne usluge na uređenim javnim površinama na području Grada Dubrovnik

Točka je usvojena bez rasprave.

Prijedlog odluke o odabiru ekonomski najpovoljnije ponude u postupku javne nabave usluga obavljanja javnog prijevoza u lokalnom linijskom obalnom pomorskom prometu na relaciji Grad Dubrovnik (Luka Gruž) – otok Koločep (Gornje Čelo)

„Nakon provedena dva postupka, sad smo došli do trećeg. Ponuditelj je isti. Predlažem da odaberemo ovog ponuditelja“, pojasnio je gradonačelnik.

Točka je usvojena.

“Ništa se mijenja. Kao jedna od mjera dodano je pokaz mogu dobiti i građani EU. Tužio nas je Europskoj komisiji jedan državljanin Italije. Stoga i ovo moramo predvidjeti””, pojasnio je gradonačelnik.

Prijedlog izmjena i dopuna Mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2023. godinu

„Nakon provedene procijene najma, iako se radio o obje naše ustanove, moramo dati ovlaštenje privremenoj ravnateljica za potpis ugovora“, kazao je gradonačelnik.

Točka je usvojena.

Izglasavanjem ove točke iscrpljen je današnji dnevni red i završena još jedna maratonska sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

Tekst: Katarina Fiorović/Lea Pavlović