Deveta sjednica Gradskog vijeća Grada Dubrovnika počela je u 10 i 10 u Velikoj vijećnici. Na dnevnom redu je 29. točaka, među kojima i rebalans proračuna zbog energetske obnove javne rasvjete, zatim Odluke o pokretanju izrade UPU-a Zaton Mali, ali i suglasnost investitorima budućih luksuznih vila za financiranja troškova izgradnje buduće prometnice predviđene UPU-om Babin Kuk. Vijećnici će se izjasniti i o raskidu ugovora sa Sveučilištem u Zagrebu za korištenje benediktinskog samostana na Lokrumu, a ne sumnjamo kako će biti puno riječi i o kupnji TUP-a.
Na početku sjednice predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica svim je ženama čestitao Dan žena, ali i sućut obitelji i prijateljima nedavno preminulog don Slavka Lasića, dugogodišnjeg katedralnog župnika. Također je izrazio potporu ukrajinskom narodu, kazavši “Slava Ukrajini”.
Na sjednici je prisutno 20 vijećnika uživo, a vijećnik Krešimir Marković, koji je u samoizolaciji, sudjeluje online. Vijećnici su prihvatili zapisnik sa prošle sjednice.
Dodatna točka je sklapanje dodatak ugovora o zakupu Vile Čingrije županiji i ovlasti gradonačelniku da može dati pisanu suglasnost za rekonstrukciju Vile, točka je prihvaćena.
Osim toga dnevni red će se dopuniti i dvjema imenovanjima ravnatelja Dubrovačkih knjižnica i ravnatelja Dubrovačkih muzeja.
Vijećnička pitanja
10:16 Blaž Pezo (HDZ) prvo pitanje postavio je o namjeri Grada da kupe prostor bivše tvornice TUP-a. Pitao je gradonačelnika tko je ta osoba koja je neke vijećnike nakon tajnog sastanka natjerala da promijene mišljenje o kupnji TUP-a.
– Jučer je bio jedan tužan dan za SDP u Dubrovniku. Na presici se citirao Zakon, koji nije više na snazi. Svi oni članci i zakoni koji su jučer citirani na presici su neistiniti. Toliku nevjerodostojnost SDP-a nisam dosad doživio. Što se tiče teza je li davanje zadužnica UTD Ragusa bilo legitimno i zakonito, ja ću reći da jest. Nije ovo prvi put da je neko društvo davalo zadužnice. To se događalo bez suglasnosti Gradskog vijeća i u vrijeme gradonačelnika Andra Vlahušića. Libertas je u njegovom mandatu dao zadužnicu od pet, pa 7, pa 5 milijuna kuna, a otvorili su i minus na računu, kako bi izbjegli Gradsko vijeće. Sve je to bilo sukladno zakonu uz odobrenje Nadzornog odbora i to su bile zakonite odluke. Za zadužnice ne treba suglasnost Vijeća dok nisu dio kreditnog zaduženja. Meni iz nepoznatih razloga neki to ne razumiju, odgovorio je gradonačelnik Mato Franković.
Žene u gradskoj upravi
Gradonačelnik je čestitao Dan žena te naglasio kako je u gradskoj upravi čak 75 posto zaposlenica.
– Kao ravnateljice javnih ustanova 54 posto čine žene, a Upravnim odjelima upravlja 60 posto pročelnica. U Gradskom vijeću se ne možemo pohvaliti jer je tek 30 posto vijećnica. Ali mislim da u našem gradu rukovodeće uloge ravnopravno obavljaju žene. Time se možemo pohvaliti, kazao je Franković.
Drugo pitanje Blaža Peza bilo je vezano za vrtiće i liste čekanja.
– Trebamo biti sretni što imamo sve više zahtjeva za vrtić. To je slatki problem. Otvorili smo 13 novih grupa. Privremeno opet uzimamo u najam prostor kod časnih u Pilama, gdje će se otvoriti dodatne grupe.
Novo europsko programsko razdoblje donosi nova sredstva. Grad ima dozvolu za vrtić u Mokošici, idejno rješenje za vrtić u Komolcu, Ministarstvo će financirati. Imamo i dogovor s HEP-om za otkup zgrade u Gružu, čim to vrijeme dozvoli i tamo će bit jedan novi veliki vrtić. U idućih par tjedana riješit ćemo listu čekanja.
10:30 Olga Muratti (HSU) pitala je kako napreduju radovi na novoj školi u Ulici Ilije Sarake i razmišlja li se o novoj mreži gradskih škola jer se događa da u nekim školama ima viška, u nekim manjka prostora i učenika.
Gradonačelnik je kazao kako radovi napreduju dobro i zahvalio na financiranju zakladi Caboga stiftung i gosparu Ivu Felneru.
-Nastava će započeti nakon polugodišta ili ćemo sačekati početak nove pedagoške godine. Radovi se odvijaju paralelno i na staroj zgradi zbog prilagodbe. U sadašnju školu ćemo smjestiti odraslije učenike i tome treba prilagoditi zgradu, a u novu zgradu idu djeca od prvog do trećeg razreda. Svakako pozabavit ćemo se i novom mrežom škola, kako bi osigurali jednosmjensku nastavu. OŠ Ivan Gundulić je prva koja je krenula s jednosmjenskom nastavom, a sad je već na rubu da pređe u dvije smjene. Mi smo pripremili dokumentaciju za još jednu nadogradnju, odgovorio je Franković.
10:37 Andro Vlahušić (nezavisni) pitao je gradonačelnika kad će i kako napokon riješiti pitanje Društva prijatelja dubrovačke starine i zašto GV nije dobilo pisano izvješće o radu DPDS-a u zadnje dvije godine.
Franković mu je odgovorio kako on smatra da Društvo dobro skrbi o baštini. Složio se da Grad treba dobivati novac od ulaznica na zidine. Vi ste prokrčili putove, ali ste isto tako nama ostavili ove fine radove.
Vlahušić je pitao i zašto obnova tržnice u Gružu sad umjesto 8 stoji 18 milijuna kuna.
Franković je odgovorio kako je sve poskupilo u posljednjih godinu dana, kako od običnih cijena do cijena čelika koje su u zadnjih nekoliko mjeseci skočile čak 37 milijuna kuna.
Ivana Šepak (DUSTRA) pitala je gradonačelnika što će napraviti s novim Zakonom o vodičima, koji svima dozvoljava da vode u Dubrovniku, bez potrebne edukacije.
Gradonačelnik je rekao kako je poslao svoje primjedbe, koje nisu uvažene, ali je kazao, kako se Zakon neće moći primjenjivati bez dozvole Ministarstva kulture, koje će posebno zaštiti UNESCO-ve lokacije. Te je dodao kako je i ministrica iz Dubrovnika i da se u nju može pouzdati.
Šepak je pitala i kad će Udruga liječenih alkoholičara dobiti svoj prostor?
Gradonačelnik je odgovorio kako gotovo svaki dan ima upite za prostor te da će se uskoro napraviti preraspodjela gradskih prostora.
Dodao je kako je sretan jer će uskoro biti imenovan novi ministar graditeljstva, kojemu je baka iz Ponikava, rodnog mjesta gradonačelnika.
Roko čestitao Dan žena i pitao Frankovića kad će javna kuća
10:50 Ivica Roko (NL): “Svim ženama čestitam, a svojim sam kolegicama donio svakoj po jednu ružu. U Dubrovniku se otvara Gay klub bar, mislim da je vrijeme da se turistička ponuda upotpuni i otvaranjem javne kuće. Hoćete li Vi gradonačelniče u Saboru pokrenuti proceduru da se zakoni izmijene i da se parlamentu pokrene to pitanje?
Gradonačelnik je odgovorio kako će vidjeti što može napraviti, a Roko je pitao vijećnika Pera Vićana bi li on s njime pošao u javnu kuću, ako mu dozvoli žena?
10:57 Maro Kristić (MOST) postavio je dva pitanja. Jedno je vezano uz nadolazeću sezonu i radnu snagu, a drugo za financijsko izvješće DuMotiona, koji nije podnesen, a radi se o velikom iznosu novca.
Gradonačelnik je odgovorio da će sezona biti izazovna, a trenutno je sve neizvjesno.
-Prije rata u Ukrajini sve je izgledalo jako dobro. Nije došlo do velikog otkaza rezervacija, ali je došlo do usporavanja rezervacija. Posebno je problematično američko tržište, jer njima to sve izgleda blizu. Mi moramo slati poruke o udaljenosti, a drugo pitanje je radna snaga, što ste dobro detektirali.
Naš upravni odjel je organizirao radionicu o izdavanjem radnih dozvola i uvozom radnika. Čak se 100 naših sugrađana prijavilo na to. Tržište u Hrvatskoj u BiH i Crnoj Gori, Makedoniji i Srbiji je iscrpljeno i poseže se za Nepalcima, Indijcima, Filipincima. Sigurno je da će i u turizam doći oni. Mi ćemo pojačati našu prisutnost u Indiji, gdje se izdaju te dozvole. mi smo napravili sve. Tu je i Centar za kompentencije u turizmu, koji će se uskoro urediti, odgovorio je Franković.
–DuMotion je dobar projekt koji donosi veliku korist Gradu. Mi ćemo ga podržati koliko god možemo, a naš prijateljski grad Monterey ga je dobro promovirao po svijetu. Mi ćemo ga nastaviti podupirati.
Kristić je kazao kako bi bilo dobro da Županija prostor održava, barem dok se ne počne graditi. Kazao je i kako on podržava DuMotion, ali da smatra da financijsko izvješće treba biti javno.
11:10 Đuro Capor (SJG) čestitao je Dan žena i ispričao se kolegicama zbog rasprave o javnoj kući baš na ovaj dan. Pitao je gradonačelnika zašto se javna rasvjeta umjesto kreditom ne financira EU fondovima.
– Ili niste pročitali materijale ili ih niste pročitali, ali u materijalima piše da se ovo odnosi na ESI program Vlade RH i HBOR-a, riječ je o vrlo povoljnim kreditima za javnu rasvjetu, financiranih iz europskih strukturnih fondova.
Drugo pitanje je bilo vezano za čišćenje autobusnih čekaonica te je pitao hoće li Sanitat, Čistoća ili Libertas čistiti čekaonice te je predložio da to bude Sanitat jer onizarađuju na oglašavanju u čekaonicama.
– Održavanje čekaonica nemamo namjeru davati gradskim tvrtkama, jer je jednostavnije dati posao privatnoj tvrtki, umjesto zapošljavanja. Mi radimo na prevenciji i nadamo se da će naši građani to razumjeti i da nećemo imati potrebe za održavanjem, kazao je Franković. Dodao je kako nema namjeru dati nešto gradskoj firmi da bi se netko osjećao ugodnije, a istovremeno to košta više.
Đuro Capor je kazao kako se razumije u europske fondove i povoljne kredite.
-Pred nama je program Recovery and Resilience, koji nudi do 75 posto bespovratnih sredstava za javnu rasvjetu. Zašto bi plaćali više, kad možemo platiti 15 posto investicije. Zabrinjavaju me i natpisi u lokalnim mediji o marki žarulja na budućim rasvjetnim tijelima, a to povlači sumnju u pogodovanje, kazao je Capor.
10:23 Petra Marčinko (SJG) pitala je kad se može očekivati uspostavljanje upravnih tijela koje će provoditi Upravljanje planom upravljanja povijesnom jezgrom Dubrovnika?
-Zaključili smo da DURA ima kapacitete za provođenje natječaja, a mislim da će u sljedećih dva do tri tjedna procedura biti gotova, odgovorio je Franković.
Marčinko je pitala ima li šanse da se djelatnicima u kulturi, kojima su plaće u više navrata smanjenje, poveća plaća, a s obzirom na prošlu sjednicu i sve pohvale koje su im udijeljene na Gradskom vijeću.
Gradonačelnik je odgovorio kako će sve ovisiti priljevu financijskih sredstava od sezone.
Ivan Cetinić (NL IR) je pitao što se može napraviti da Lapadski trg izgleda lijepo, a pitao je i za Štikovicu, koja ima loš asfalt, kaže, i mnoge nakrivljene pale.
Gradonačelnik je kazao kako ni on nije zadovoljan s sredstvima i izgledom Lapadskog trga. Tu smo mi pogriješili i vaše je pravo na to upozoravati. Žao mi je što je iz UO otišao Todorovski koji je dušu davao za projekte, a njega je ta greška najviše boljela. Niko Vam neće reći i pohvaliti dobre projekte jer se to očekuje, a svi će pokazati prstom na ono što ne valja. I ja se toga sramim. Na sljedećoj sjednici ide izrada arhitektonskih rješenja za buduću Arenu Dubrovnik u sklopu kojeg će se urediti i ovaj trg, kazao je Franković.
Za Lozicu je rekao kako rok za izgradnju (kanalizacije, vodoopskrbe) još traje. Asfalt je postavljen pred sezonu. Za javnu rasvjetu je kazao kako je sad loša, ali će uskoro doći novi stupovi jer je kroz prethodne radove provedena sva nova infrastruktura.
11:38 Katarina Doršner (HDZ) kazala je kako podržava Vladu u uvođenju sankcija Rusiji te podržava Ukrajinu. Pitalaje što će biti s ruskom imovinom u našem gradu?
Gradonačelnik je kazao kako je teško gledati patnju Ukrajinaca, osobito djece. Podržao je sankcije prema Rusiji, kojima je cilj, kazao je, zaustavljanje rata.
-Nama Rusi nisu ništa krivi. Oni su uvijek bili dobrodošli i kao gosti i kao investitori u Gradu. Gospodin Šelkov je pomagao bolnicu i sudjelovao u javnom životu grada, a gospodin Viktor Velkseberg vlasnik restorana koji je postao brend. Zasad nema prema njima sankcija, ako ih bude, mi ćemo ih morati provesti. Nemojmo podcijeniti što se događa u Crnoj Gori i BiH. U Tivtu se Hrvati izbacuju iz prostora koje su izgradili Hrvati, samo zato što su Hrvati, kazao je Franković.
10:43 Anita Bonačić Obradović zahvalila je na ružama, ali je rekla da ne podupire ideju javne kuće, jer “dame već dolaze preko grane, a bili bi uništeni i mnogi brakovi”.
Pitala je hoće li se objediniti javna nabava škola i vrtića, zbog uštede. Pitala je i tko je odgovoran za slivnike i rešetke i njihovo čišćenje.
-Dobra je ideja vezana za okrupnjivanje javne nabave, ali moram vidjeti je li to i zakonski moguće, odgovorio je gradonačelnik.
-Čistoća čisti površinski, a Vodovod čiti slivnike, otvaranje šahtova, a sve nadzire naš Komunalni odjel. Predlažem da se građani jave preko aplikacije Dubrovačko oko, koji će se pobrinuti da se poslovi odrade i kontrolirati je li se obavilo, kazao je gradonačelnik i dodao kako su prijave građana dobrodošle.
Krešimir Marković (HRAST) čestitao je Dan žena i pozvao da se žene 365 dana cijene i poštuju. Protivi se ideji javne kuće u Gradu ili bilo gdje.
Pitao je gradonačelnika je li trenutak za kredit od 14 milijuna kuna, a ako se već to planira, hoće li se osvijetliti i magistrala od Mosta do Ilijine glavice i što je sa zebrom na Nuncijati?
– Planiramo ojačati rasvjetu na magistrali u odnosu na sadašnju, a već smo osvijetlili značajan broj područja, odgovorio je Franković te detaljno opisao proces dokumentacije za pješački prijelaz, nogostup, rasvjetu… Kazao je kako će se postaviti i nadzorna kamera za brzinu, a uskoro će ići sastanak sa Hrvatskim cestama na izgradnji.
Pitao je i u kojoj su fazi pregovori oko TUP-a i kad Grad planira u cijelosti preuzeti taj prostor?
Do kraja mjeseca održat će se sjednica Gradskog vijeća na kojoj će jedna od točaka biti suglasnost UTD Ragusi za uzimanje kredita za kupnju TUP-a, kazao je Franković.
11:56 Ivan Tropan (SDP) pitao je koliko skloništa u Dubrovniku ima, jesu li održavana i ako zatreba je li moguće da ih udruge koje ih koriste napuste u 24 sata?
Gradonačelnik je kazao kako grad ima 11 atomskih i 14 skloništa u sklopu zgrada. kazao je kako su skloništa u dobrom stanju i dobro održavana, a upravo zato jer ih koriste udruge. Kazao je kako je sve spremno, ali se nada i vjeruje da nam neće trebati.
Tropan je pitao što se događa s UPU-om Belvedere?
UPU Belvedere krenut će u proceduru, a nakon odluke Vlade odnosno granice pomorskog dobra. Povukli smo UPU jer je tada postojalo veliko negodovanje stanovnika, a zbog narušavanja korištenja javnih prostora. Na pomorsko dobro nije bila utvrđena granica, a projekt ga je obuhvatio. Želimo pomiriti investiciju privatnu i javni interes, odgovorio je Franković.
12:02 Ivan Maslać (HDZ) pitao je gradonačelnika što može napraviti kako bi se slika zimskog Dubrovnika oživjela, ali je pitao i što se događa s građevinskim dozvolama?
Gradonačelnik je odgovorio kako turistička ponuda preko zime nije dobra. Činjenica je kako nam ne priliči izgled prostora tijekom zime, ispda da smo se konzervirali i još kad se zalijepi ona bijela karta na stakla. Imali smo sad filmsku ekipu, slika grada nije baš lijepa. treba naći model i zajednički jezik grada i ugostitelja, pa bar dio objekata otvoren. U siječnju nema niti jednog restorana otvorenog u Gradu, ljudi nemaju gdje jesti. Trebamo se pripremiti za sljedeću zimu, a nadamo se da će se istočno tržište otvoriti u listopadu. Moramo biti spremni.
O prostoru: Žurimo, polako!
-Nisam ni ja zadovoljan izdavanjem građevinskih dozvola. Imamo problem u Odjelu. Tamo treba stvari mijenjati. O tome ćemo raspravljati jer imamo puno ljudi koji čekaju mjesecima, a nije im se nitko javio. Pravila igre moraju biti iste za sve, velike, srednje i male, ali nikad više se ne smije dogoditi zgrada na Pločama, izrađena bez struje na agregat. Ali je taj Odjel donio i ispravnu odluku o zabrani gradnje ispod Vile Palme. Svaki projekt treba dobro sagledati, zato kad je riječ o našem vrijednom prostoru valja nam “žuriti polako”, kazao je gradonačelnik.
Ivo Lučić (HDZ) pitao je gradonačelnika kako tumači da su Srđevci preuzeli zasluge za ovrhu nad tvrđavom Imperijal.
-Bitno je upravo sada da svi budemo jedinstveni jer su oni pokrenuli novu arbitražu zbog raskidanja ugovora o koncesiji na tvrđavu Imperijal. Moramo paziti što se o tome javno govori. Mi smo u pravu, ali se procesi vode i prati se sve što govore vijećnici. Mi ćemo tek nakon deložacije Razvoj Golfa, početi s pripremom za obnovu tvrđave. Trebamo biti složni i oprezni, istaknuo je Franković.
Lučić je dodao kako bi što prije trebalo krenuti s obnovom Imperijala.
12:16 Jasmin Deraković (DDS) podržao je Ukrajinu i čestito Dan žena. Pitao je je li se Grad uknjižio na park na Babinom kuku (Maslinatu) te dodao kako bi trebalo obnoviti stolove za stolni tenis, igralište za minigolf…
Gradonačelnik je kazao kako se tvrtka Valamar žalila na proglašenje dijela zemljišta na Babinom kuku komunalnom infrastrukturom, ali je kazao kako će detaljno odgovoriti pismenim putem.
Slavica Grkeš (DDS) pitala je kakav je marketinški plan TZ Dubrovnika u ovoj nezavidnoj situaciji, a nakon dvije godine koronakrize?
-Gradonačelnik je kazao kako Turističko vijeće stalno raspravlja o novim potezima. Naše je najvažnije tržište UK i tamo najviše radimo, ali i američko tržište gdje ulažemo puno truda, ako rat potraje, ne znamo što će biti. Naše treće tržište je francusko, tamo smo se usmjerili, ali i poljsko tržište, koje je u ovom trenutku, zbog rata, nestabilno. Lani smo izostanak dio turista nadoknađivali Rusijom, Ukrajinom i Poljskom, a sad vidite što nam se događa. Sad smo u izračunima kojem se tržištem najviše posvetiti. Nadam se da će rat završiti brzo, jer ukoliko tako ne bude, bit će negativnih posljedica na turizam. Svako jutro gledam jesu li možda Rusi odustali, jer bi to u 20 minuta riješilo naše probleme. Idući tjedan je Turističko vijeće i poslat ćemo informacije svima, kazao je Franković.
Posljednje pitanje postavit će Pero Vićan (DDS)
– Svjedoci smo da je ovih dana jedan tjednik niskog tiraža i tabloidnih sadržaja pustio u javni prostor teme koje bi trebale zasjeniti važne teme, a financira ga jedan Udbaš iz moga kraja. Upućujem Vas da svi pođete u Upravu Sanitata i uvjerite se kako stvari tamo stoje. Puno prije ove uprave, 2016. Uprava je angažirala ARP iz Splita radi tih projekata, a za javnu nabavu angažitala tvrtku Zvir. Ova uprava ima kapacitet da to napravi sama. Procjena od 8 milijuna kuna, nikad ničim dokazana, počela se vući. Tek 2021. dobivena je građevinska dozvola. Četiri gradske firme su ponudile informativno 13 milijuna plus PDV. Svaki pokušaj da se bilo što insuinira novom Nadzornom odboru ili predsjednici uprave koja nije stranački obojena je uzaludan, kazao je Pero Vićan.
Ukoliko smo dobro shvatili riječ je projektu uređenja Place u Gružu.
Mato Franković uspio je shvatiti pitanje, te je odgovorio Vićanu kako je cijena od 8 milijuna kuna napuhana od 8 do 18 milijuna.
-Ja ne kradem, niti ću ikad. Nemam potrebe za sakrivanjem ničega, kazao je Franković.
Vićan je pozvao sve vijećnike da se konzultiraju sa svim pravnim autoritetima prije nego natječaj kojega je on autor dođe na Gradsko vijeće.
Rebalans proračuna i točke vezane za zaduženje
12:35 Marko Potrebica: U objedinjenoj raspravi o rebalansu i zaduženju Grada Dubrovnika, bit će dozvoljena rasprava o svim zaduženjima grada budućem, postojećem i mogućem, kao i utjecaju na proračun.
Pročelnik za financije i proračun Ante Vojvodić je razložio nabavu nove javne rasvjete te objasnio da će povoljan kredit i ušteda na električnoj energiji otplaćivati ovaj kredit. Više ovdje.
Prvi se za raspravu javio vijećnik Andro Vlahušić (nezavisni), koji je pitao zašto nismo ovaj projekt prijavili na EU fondove, ali i objasnio kako će se sada povećati zaduženje Grada i da će svaka treća kuna iz proračuna ići na plaćanje kredita te da će onemogućiti podizanje novih kredita za TUP i Sanitat. Rekao je kako je gradska imovina (o.p.zidine) jedini izvor novih prihoda za Grad. Tvrdi da smo s 30.4 posto najzaduženiji grad u Hrvatskoj. Pirota je i hoće li Grad oprostiti u trećem mjesecu poduzetnicima račune zbog situacije s Ukrajinom?
– Ovo je program ESIF i to jesu EU fondovi. Na osnovu uštede u plaćanjima mi ostvarujemo s ovim dobit. Sad trošimo godišnje puno na javnu rasvjetu, a plaćamo po ugovoru koji vrijedi 4. godine. Poskupljenje sad na nas ne utječe, ali za godinu dana taj ugovor ističe, kazao je Franković i dodao da sad trošimo na javnu rasvjetu oko 3 milijuna kilovat sati struje, a nakon zamjene rasvjetnih tijela to će biti oko 500 kilovat sati godišnje.
-Važno je reći da ovo zaduženje ne ulazi u ukupno zaduženje Grada Dubrovnika i ne utječe na opću zaduženost jer se radi o energetskoj učinkovitosti po Zakonu o proračunu os 1. siječnja 2022. zato što su uštede veće od plaćanja rate kredita, kazao je gradonačelnik.
-Vezano za članak koji se pojavio u jednom listu da smo namjestili natječaj nekim Španjolcima. Pitao sam projektanta je li on namjestio nekome posao. Gospodin Ivica Krile rekao je da je riječ o zlonamjernim konstrukcijama.
“Odabrana je adekvatna oprema, definirali smo uvjete koje sva infrastruktura mora zadovoljavati, a u okviru tih vrijednosti ponuda može odstupati”, napisao je projektant, kaže gradonačelnik i dodaje kako je naručio neovisnu studiju da provjeri je li istina da specifikacije odgovaraju samo jednoj firmi, te odgovara kako cijeli niz proizvođača zadovoljava kriterije, a kako natječaj još nije ni raspisan.
Može li Grad podići kredit za TUP?
-Grad daje jamstva, a to ne ulazi u ukupno zaduženje, Grad može podići kredit i kupiti TUP, kazao je Franković, a onda je prikazao kratki video u kojem je prikazano gdje su utrošena sredstva od kredita, kao što su škola Montovjerna, šetnica Nika i Meda Pucića, odvodnje u Vukovarskoj….
-Ovo su sve projekti koje je trebalo odraditi, a nisu se financirali europskim novcima jer nije bilo pripremljene dokumentacije, istaknuo je gradonačelnik i pitao vijećnike je li ove projekte trebalo odraditi?
Vlahušić je kazao kako je najbolje da ministar financija da svoje mišljenje o zaduženju Grada Dubrovnika, kako se ne bi gatalo ovako, onako.
Franković mu je odgovori kako je Zakonom o proračunu jasno sve eksplicite uređeno i da je najzadnji izglasani zakon zakonski najjači te da nema potrebe za očitovanjem ministra.
Vlahušić je rekao kako je lex specialist jači od novog zakona, a kako je ovdje riječ o Zakonu o financiranju lokalne uprave i Statutu Grada Dubrovnika te tražio da mu se odgovori hoće li se tražiti suglasnost ministra financija?
Franković je odgovorio kako Zakon o financiranju lokalne uprave u nijednom članku ne govori o ovome što on govori, ali da će mu dostaviti ministrovo mišljenje na sljedećoj sjednici. O članku 39, stavku 11. Statuta Gradskog vijeća govori kako Vijeće odlučuje o zadužnicama koje tvrtke u kojima je većinski vlasnik i osnivač izdaju.
Sad mi recite je li ikad na Gradskom vijeću bilo davanje zadužnica Libertasa, Zračne luke ili neke druge, a zbog Zakona o trgovačkim društvima, koje to ne propisuje.
–Kad je riječ o TUP-u mi ćemo sukladno zakonu zaduženje staviti na Gradsko vijeće, a to davanje suglasnosti na zaduženje ne ulazi u zaduženje Grada niti ide u Ministarstvo financija zbog suglasnosti. Vi ćete onda donijeti svoju odluku za ili protiv, kazao je gradonačelnik.
Vijećnik Andro Vlahušić i dalje inzistira kako Grad ne može podići ovaj kredit.
Gradonačelnik je kazao kako se ovdje unaprijed raspravlja o nečemu što tek treba doći na Gradsko vijeće i kazao da će od ministra financija tražiti da odgovori ulazi li zaduženje trgovačkog društava u većinskom vlasništvu Grad u ukupno zaduženje gradskog proračuna, i treba li Grad tražiti suglasnost Ministarstva za kredit trgovačkog društva.
Dodao je kako je zakon vrlo jasna te je pročitao stavke Zakona o proračunu, kojima dokazuje svoje izjave.
-Ovo želim razjasniti jer su se dioničari TUP-a prepali da Grad neće moći platiti. Kome je u interesu poljuljati te ljude? Je li nekome ovdje u interesu poljuljati banke? Kome je u interesu da Grad ne dobije za 10 milijuna eura vrijednost imovine od 20 milijuna eura?- zapitao se Franković.
Ivan Tropan (SDP) kazao je kako će potvrda ministra financija razjasniti sve i da će onda svi vijećnici odlučivati o ovome na sljedećoj sjednici.
Andro Vlahušić zapitao se kako se to TUP prodaje za 10, a vrijedi 20 milijuna eura? Kazao je kako treba dati popis jamstava i kredita koji ulaze ili ne ulaze u ukupno kreditno zaduženje grada jer se za Vodovod davalo jamstvo, a sad ne treba.
Pročelnik Vojvodić je kazao kako je po starom zakonu suglasnost za zaduživanje trebalo ići tvrtkama koje su bile u minusu, a ta jamstva i tada nisu ulazila ukupno zaduženje.
Vlahušić i dalje inzistira kako je zaduženje nemoguće. Predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica mu je odgovorio kako se zakon od njegovog mandata promijenio i da ga izvoli pročitati.
Franković je opet čitao članke Zakona, kojima je ponovno pokušao objasniti zašto zaduženje UTD-a Ragusa ne ulazi u ukopnu zaduženost Grada Dubrovnika.
-Ako ovo sad više nije jasno, ne znam što dalje trebam reć. Gradsko vijeće daje suglasnost na kredit, a on ne ulazi u ukupnu zaduženost Grada, zaključio je Franković.
Jasmin Duraković (DDS) replicirao je Vlahušiću kojemu je kazao kako je vrijednost TUP-a za našu djecu i više od 20 milijuna eura.
Maro Kristić (MOST) kazao je kako je neodgovorno širiti nesigurnost o kupnji TUP-a, a kako gradonačelnik i gradska uprava barataju zakonima, a poslovne banke, sigurno nisu glupe.
-Mislim da je neodgovorno širiti ovu raspravu i izazivati nesigurnost kod dioničara TUP-a, a osobito kad kao jednoglasno svi navodno podržavamo kupnju TUP-a, kazao je Kristić.
Vlahušić i dalje nastavlja po svome.
Nikša Selmani (SJG) pobjegli smo od teme, ali moram reći da je gospodin Vlahušić krivo protumačio određene odredbe zakona. Formalno se Grad može zadužiti i ova zaduženost ne ulazi u ukupnu zaduženost Grada, jasno je to objasnio gradonačelnik zakonskim člancima.
Ivan Maslać (HDZ) kazao je kako je gradonačelnik odgovorna osoba Grada, a pokazao se informiranim te da će vrijeme pokazati tko je u pravu.
Anita Bonačić Obradović (SDP) je replicirala Maru Kristiću kazavši da ne treba govoriti o plašenju, jer nitko nikoga ovdje ne plaši.
Maro Kristić (MOST) nikoga nećemo plašiti, sve je kristalno jasno, bit će vremena za raspravu na ovu temu.
A sad o javnoj rasvjeti
13:45 Anita Bonačić Obradović (SDP) pitala je gradonačelnika zašto ranije nije bilo zamjene rasvjete kad je struja bila jeftinija. Rekla je da je ESCO model bez kredita povoljniji za grad od ESIF programa za koji se Grad prijavio te tražila objašnjenje. Istaknula je kako se nada da će se grad javiti za EU fondove za sufinanciranje drugih komunalnih usluga. Pitala je i za ispravke izvješća revizije iz 2018. i jesu li se ispravile nepravilnosti.
Pročelnik joj je odgovorio na zadnje pitanje kako su nepravilnosti ispravljene.
Maro Kristić (MOST) kazao je kako ima nekoliko dvojbi.
-Ono što sam uspio iščitati iz jednog priopćenja je da na području grada postoji 9 000 energetskih tijela. 1 500 je led rasvjeta. mi mijenjamo 3 755 rasvjetnih tijela, a što je s onih 4 000 koji ostaje. Blago me demotivira da naše financijske uštede slijede nakon 7 godina. Nismo prezaduženi, ali smo prilično zaduženi. Mislim da treba dati naglasak na ono što možemo učiniti za naše sugrađane, a to je energetska učinkovitost zgrada i kuća.
Ivan Tropan (SDP) kazao je kako smatra da nije nivo gradonačelnika da ide na obitelj vijećnik, a mislio je na gradonačelnikovo jučerašnje priopćenje u kojem ga je prozvao za dugovanje njegove obiteljske firme prema TUP-u.
-Mislim da nije uredu od gradonačelnika da se spušta na tu razinu i otkriva tajne poslovne informacije. Tvrtka mog oca Tropan d.o.o. jest u najmu prostora TUP-a, dug koji je manji od 100 tisuća kuna nastao je tijekom koronakrize i u dogovoru s TUP-om će se otplatiti. Danas pred cijelom hrvatskom javnosti dajem podršku gradonačelniku i ovom dobrom projektu (kupnji TUP-a), samo je pitanje možemo li ga provesti. Dajem sve u vaše ruke gradonačelniče, učinite nas ponosnim, izjavio je Tropan.
Maro Kristić (MOST) dao je prijedlog da se vodi računa o usklađivanju plaća asistrnata u nastavi, koji rade zahtjevan i važan posao, a plaće su im premale.
Gradonačelnik se složio s prijedlogom. U 14 sati određena je pauza, koja će trajati do 14 i 45.
15:02 Vijećnici su se nakon stanke vratili u vijećnici te je utvrđen kvorum. Sjednica se nastavlja.
Jasmin Deraković (DDS) kazao je da će podržati postavlje nove rasvjete.
Vijećnik Cetinić kazao je da o TUP-u sve rečeno.
– Vezano uz rebalans proračuna mnogi građani pitaju se tko je ovdje ljud. Ako ćemo uštediti 2 milijuna – oke, ali volio bih da raspravljamo o tome kako će građani imati niže troškove. Volio bi da u budućnosti raspravljamo o tome kako pomoći svakom kućanstvu.
Gradonačelnik Franković kazao je kako se slaže s vijećnikom Cetinićem.
– Treba reći koliko nas godišnje iznosi trošak struje i koliko će nas cijena energenata u budućnosti koštati. Već sam govorio o konferenciji za medije o prije 20 dana, na kojoj sam govorio o energetskoj učinkovitosti. Škole koje su energetske obnovljenje troše manje struje, no u međuvremenu je struja poskupjela. Škola koja je prije plaća 27 tisuća kuna, na novoj nabavi plaćat će 87 tisuća kuna. Pripremamo program kojeg ćemo na novom rebalansu raspisati, a koji će ići za naše građane, za financiranje dokumentacija za ugradnju sunčanih kolektora za obiteljske kuće. Ne znam koliko kuća na području naše županije je energetski samoodrživo, no to je manje od jedan posto. Moramo iskoristiti EU sredstva kako bi na krovove naših kuća ugradili sunčane elektrane. Ovim se značajno smanjuje i svjetlosno onečišćenje i za to Europa daje novce, kazao je gradonačelnik.
Maro Kristić upitao je što je prostačim rasvjetnim tijelima, njih četiri tisuće.
– Postoje tehnološka rješenje putem kojih se LED rasvjeta može koristiti uz solarne panele.
Gradonačelnik je kazao da će svi novi sustavi rasvjete biti LED.
– Nova rasvjeta u Mokošici je po svim propisima struke.
Đuro Capor kazao je kako je gradonačelnik kazao kako Europa ove novce daje.
– Ovo je kredit koji ćemo mi morati u potpunosti vratiti. Kad već imamo gotov projekt, zbog čega se on ne prijavljuje na bespovratna sredstva. U tom slučaju ne bi morali vratiti 14 milijuna, nego 15 posto od tog iznosa. Ne mogu prihvatiti da ovo novo operativno razdoblje koje ima naglasak na zelenoj tranziciji da neće podržavati ove projekte. Čini mi se mudrijim pričati da Vlada otvori natječaje za ovakve projekte, nego da se sad zadužujemo.
Vijećnica Grkeš kazala je kako od dobila obavijest da od 1. travnja u poslovnim prostorima koje ima u najmu cijena struje skače za 89 posto.
– Voljela bih da sad mogu uzeti kredit i suvgdje staviti solare. Nam riješenje treba sad.
Gradonačelnik je kazao kako bi pitanje vijećnika Capora bilo opravdano kad bi se znalo da će se ovakvih projekti financirati.
– Ratu kredita će godišnje iznositi 2 milijuna kuna. Struju po sadašnjim cijenama plaćamo 4 milijuna kuna. Što da više rečem? Ušteda će biti i trošak održavanja. Kada bi mi donijeli odluku da ćemo čekati garanciju da će ovakvi projekti financirati putem EU i tada bi naša odluka trebala biti da ovo podržimo. Cijena energenata drastično rastu. Mi smo jedan od zadnjih gradova koji prelazi na ovaj sustav. Vrijeme je da ovo napravimo.
Đuro Capor kazao je da govorimo o rasvjetnim tijelilma.
– Volio bih da nam pokažete taj e-mail. Ne mogu vjerovati da ovakve vrste projekta neće biti financiranje putem EU sredstava, ponovio je.
Vijećnica Bonačić-Obradović upitala je zašto se nije išlo po ESCO modelu.
– ESCO ne predstavlja zaduženje lokalne jedinice.
Marko Potrebica (HDZ) kazao je da grad nakon promjene rasvjetnih tijela trošiti 6 puta manje struje za isti učinka.
– Ako je ovo manje od polovice mreže dođemo do 2 milijuna kuna. Ako to smanjite šest puta dođete do 300 tisuća. Ne postoji bolje od ovoga. Matematika je tu vrlo jednostavno.
Marko Kristić referirao se na ESCO model.
– On je vrlo sličan ovo modelu po koje se Grad sad zadužuje. Mole je sličan, samo je ovo drugi način financiranja. Europa i država traže ideje po pitanju poboljšanja energetske učinkovitosti. Imamo 4 tisuće tijela koje treba promijeniti, možda je to izvrsna prilila.
15: 29 Pero Vićan (DDS) upitao je kolege na kojoj su točki Dnevnog reda.
Nikša Selmani (SJG) osvrnuo se na način kreditiranja.
– Projekt je osmišljem da se 2020. potroše sredstva. Vidim da je krajem 2021. odobreno još sredstava. Vidim da Grad sad to pokušavam uhvatiti. Zanima me treba li za uredno izvršavanje ovog kredita nekakv uvjet u smislu zadužnica? , upitao je.
2. Točka dnevnog reda – Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna Grada Dubrovnika za 2022. usvojena je većinom glasova.
Usvojena je i treća toka denvnog reda.
Usvojena je i 4. točka dnevnog reda.
Prijedlog odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja naselja Zaton Mali I na predjelu Bunica
Gradonačelnik Franković kazao je kako je stanovnicima prezentiran predloženi Plan te su se stanovnici izjasnili za pokretanje izrade.
– Nakon toga vam je stiglo pismo potpisano sa “glasači”. Poslušao sam te ljude. Mi ovdje govorimo o početku procesa izrade Plana. Stanovnici su bili vrlo konstruktivni, a istaknuli su da godinama čekaju.
Jasmin Deraković (DDS) kazao je kako podržati točku.
– Zadnji put sam pitao pročelnika zna li što je sabirnom cestom koja je prelazila preko brda, ali ako su stanovnici za, onda sam i ja za.
Olga Muratti kazao je također kako će podržati ovu točku.
– Ne znam tko su ljudi koji su nam poslali to pisamo. Oni koji su bili tu, vidjeli smo tko su što su.
15:39 Nikša Selamni (SJG) kazao je kako vijećnici nisu dobili na vidi pismo namjere investitora.
– Kao podloga za izradu Plana sad je tu i stručna analiza koji nisu dobili na uvid. Obalni pojas nije jednoznačni definiran kao pomorsko dobro. Ovo me jako asociralo na pitanje Belvedera. Jedna od novosti je i da se u izradu Plana uključuje investirao, kako i zašto? Zanime me u kojoj su formi prisustvovali građani koji su se izjasnili dizanjem ruke. Je li to bio zbor građana? Jedino zbor građana i referendum imaju taj legitimitet, a to je definirano i zakon. Ima li gradonačelnik pravo sazvati skup građana? Prema Statutu Grada može. Mišljenje zbora građana nije obvezno za gradonačelnika. Ako je ovo u vijećnici trebao biti zbor građana, onda on to nije bio. Naš prijedlog je da se u Zatonu sazove ozbiljniji zbor građana i da im se detaljno sve prezentira.
Pročelnik Božo Benić kazao je kako nije bilo izmjena, no kako je on nadopunjen stručnom analizom.
– Dosad na Gradskom vijeću nisu bile prezentirane stručne analize Upravnog odjela. Ona je u međuvremenu završena i uvrštena u Plan. Sve ne može dobiti na uvid u Upravnom odjelu. Svi sudionici su bili navedeni na jedno listi, ovoj put smo to razdvojili na subjekte koji su javnopravna tijela i oni koji to nisu. Hansa nekretnine su zbog toga razloga tu. Koliko smo mi uspjeli provjeriti pomorsko dobro je u Zatonu utvrđeno.
Marko Potrebica kazao je kako bi bilo korektno da je Nikša Selmani kazao kako se ipak dogodio zbor građana.
Predsjednik Mjesnog odbora mi je kazao da je jedna od tema bio UPU Zaton, a ljudi koji su bili ovdje imaju nekretninu u tom prostoru. Zbor građana je 2019. godine dao prijedlog gradonačelniku da se krene u izradu UPU-a. Imate tako i formalnu odluku zbora građana, a i odluku donesenu ovdje u vijećnici. Mi donosimo UPU.
Pero Vićan (DDS) replicirao je pročelniku Beniću.
U Zatonu nije utvrđena granica pomorskog dobra. Utvrđena je samo u dužini od 100 metara, tamo gdje je napravljena treća traka za skretanje u Zaton Veliki. Nije utvrđena granica pomorskog dobra.
Nikša Selmani kazao je kako se slaže s Perom Vićanom.
– Mi govorimo o pokretanju UPU na temelju pisma namjere. Nove su okolnosti. Mislim da građani zaslužuju da im se iznesu recentne stvari.
Gradonačelnik Franković kazao je kako se slaže s vijećnikom Selmanijem te da građani Zaton zaslužuju da se krene u izradu.
– Ako mi ovo danas pokrenemo to ne znači da će netko sutra tu izgraditi kuću. Izrada Plana trajati će dvije godine.
Maro Kristić (MOST) osvrnuo se na pitanje pomorskog dobra.
– Tamo nije utvrđena granica pomorskog dobra. U Zatonu svjedočimo najgorim oblicima uzurpacije pomorskog dobra. Dio kuća se nalazi na pomorskom dobru. To će biti iznimno teško regulirati. Sad bih potpisao kad bi mi netko rekao da će to trajati 7,8 godina. Pročitao sam pažljivo materijale. U samom prijedlogu odluke vidio sam da Zaton doživljava transformaciju. Ovdje se resursi iskorištavaju bez kontrole. Tome treba stati na kraj. Naš generalni problem je da nemam dovoljno sredstava niti pokrećemo i financiranje izradu planova nižeg reda. Kako to ide na traženje investitora uvijek smo u nekoj defenzivi. Mislim moramo učiniti puno više po pitanju investicijskog okruženja. Imate samo 2 godine administriranja. Za neku ozbiljnu investiciju treba 10 godina. Trebao bi se napravit šiti zbor građana, kako bi se upoznali za planovima investitora. U jednom trenutku ćemo morati dići ruku za ovo, no prije toga se moramo detaljno upoznati s planovima. Mislim da ne bi bilo loše da se izgradi baza u kojoj bi bila upisana sva infrastruktura.
Pero Vićan (DDS) kazao je kako će DDS podržati ovu odluku.
– Mi još uvijek imamo mogućnost da u narednom periodu zaustavimo ono što budemo mislili da nije dobro. U Zatonu izuzev u dužini od 120 metara nije utvrđena granica pomorskog dobra. Jedan broj starih kuća se nalazi u zoni pomorskog dobra, a u toj zoni je nikao i jedan dio novih kuća. Kad netko bude morao na mjesečnoj bazi plaćati koncesiju za pomorsko dobro upitat će se što s time. Savjetujem pročelniku da svugdje utvrde granice pomorskog dobra. Upravni odjel nije zatražio ni od Hrvatskih voda ni od Vodovoda Dubrovnik vodozaštitne zone. Radi se o izvorištu Palata. Ne pada mi napamet da budem protiv stanovnika Zatona, no oni moraju znati kako ide procedura. Na tom sastanku su bila 32 čovjeka. Glasat ćemo za ovo jer imamo mnoge kontrolne točke na kojim ćemo moći zaustaviti sve sve ono što budemo smatrali da nije dobro, kazao je.
Pročelnik Benić kazao je kako je su u obuhvatu planirane stambeno poslovne građevine niske gustoće do 7 metara visine s najviše tri stambene jedinice, a Vodovod izrađuje elaborat koji će se uvrstiti u plan.
Pero Vićan (DDS) kazao je da je svaka vodozaštitna zona osjetljivo pitanje.
– Moja je sugestija da se čim prije boriš za granice pomorskog dobra i vodozaštitne zone. Ne govorim ovo da bi uputio kritike, pogotovo ne osobne.
Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o zakupu javnih površina.
Marko Potrebica je kazao da su vijećnici Srđ je Grad dostavili amandman na odluku u cijelosti.
Gradonačelnik Franković predstavio je odluku.
– ovom trenutku dajem vlastiti amandman. Briše se postojećih. Prije 2 godine kazali smo da nećemo povećavati javne površine. Tome ne možemo popustiti, ali unutar života javnih površina dolazi do izmjena i korekcija. Negdje ćemo uz dogovor i jedne i druge strane nekom dignut, a drugome dat tri kvadrata. Time smo dopustili onima koji 15 godina nisu imali javnu površinu da je dobiju. Ali ako jednom damo dva, pa drugome dva, onda smo prekršili svoju odluku. No ako napravimo reagrarizaciju, onda je to uredu. Iznimno, Povjerenstvo može razmatrati zahtjeve u kojim se traži preraspodjela javnih površina uz uvjet da su sve strane suglasne. Što se tiče amandmana Srđ je Grad, ne prihvaćam niti jednog, kazao je.
Petra Marčinko predstavila je amandmane Srđ je Grad.
– Riječ je o izmjeni same odluke.
Predložili smo da se čl 31 primjeni i na gospodarstvenika koji poslužuju napitke. Predložimo da se traži suglasnost Gradskog kotara te da se to uskladi s Planom upravljanja. U ta proces dogovora dvije strane uključili bismo i Gradski kotar i tijela Plana upravljanja. Preraspodjela nije definirana i nudimo tu definiciju.
Pero Vićan (DDS) kazao je da će prihvatiti prijedlog gradonačelnik.
– Ne zalažemo se za povećanje kvadrata. Teško ću se ja odreći 7 kvadrata, da bi ih dobio Željko. Mi se zalažemo za određenu preraspodjelu kako je to govorio gradonačelnik.
Željko Raguž (DUSTRA) kazao je kako je teško da će subjekti sami dogovoriti, no da tu nastupa onda Povjerenstvo.
Andro Vlahušić kazao je kako će ovom odlukom legalizirati reket između dva ugostitelja.
– Javne površine dajemo džabe. Grad im vrlo malo unutarnjih prostora. Kad uzmemo koliko je zarada na javnom površini, a koliko u unutarnjem dijelu omjer je 10:1. Grad Dubrovnik i Gradsko vijeće reketare. Sjetite se odluke iz 2014. ili 2015. kad je donesena odluka da se neće povećavati cijena. Poštenije je da nema preraspodjele. Imao samo preraspodjelu Cele i Bodege. Mi smo dobili smiješni iznos novca. La Bodega plaća veliki iznos Lukšiću, a Gradu ništa. Događa se legani reket. Kad će se A i B dogovoriti. Zašto se rugamo sami sa sobom? Ako smo pravi vlasnici dajmo povjerenje Povjerenstvu i Gradskom vijeću. Dogovor između stranaka je javi reket. Uvažimo sve što govori Srđ je Grad. Zalažem se da izbaci dogovor između subjekata te da se usvoje amandmani Srđ je Grad. Ovo nikad neće biti pravedno. Gradska kavana je dogovorila uvjete sa mnom. Nakon toga su prodali tvrtku, novi vlasnik je našao nove prioritete. Temeljem nasljednih prava dobili su povoljnije uvjete. No taj netko novi nije išao na natječaj. Tri puta je povećan najam na Gradsku kavanu. Imali smo nasljedno pravno. Iznad toga je vlasnik – Gradsko vijeće. Imamo sto alata kako bi vidjeli je li nešto dobro. Ovo treba biti potpuna odgovornost Gradskog vijeća i Povjerenstva.
Blaž Pezo kazao je da se La Bodega i Cele nisu ništa međusobno dogovorili.
– U vrijeme kad je vijećnik Vlahušić bio gradonačelnik samostalno je donosio odluke, on je u vrijeme mandata bio kreator cijena. Poduzetnici žele sigurnost i to je kroz Povjerenstvo uzeto u obzir. Nemojte dramatizirati s reketom.
Petra Marčinko kazala je kako su njihovi amandmani došli s terena.
– Moramo na neki način rastvoriti ovu odluku. Kako svojom odlukom ne bi doveli do nasilničkog ponašanja moramo rastvoriti odluku. Ne možemo čekati da se krene s Planom upravljanja. Dignuli smo ruku da će s o javnim površinama raspolagati sukladno Planu upravljanja.
Vijećnica Doršner upitala je zašto se dio stolova nije dao Kazalištu Marina Držić te da je odluka o javnim površinama kompleksna odluka.
Marko Potrebica osvrnuo se na amandmane Srđ je Grad. Kazao je kako nema skrivanja iza mjesnih odbora i Gradskih kotara te da Gradsko vijeće donosi odluke.
– Koliko košta jedna kvadrat javne površine? Iskreno, nemam pojma. To bi saznali kad bi raspisali javni natječaj. Da je to moj vlasništvo ja bi to dao na licitaciju. Ne govorim o ovim kriznim godinama. No, postoje godine u kojima se zaradi jaku puno. Samo tržište može regulirati koliko iznosi cijena javne površine. Ako postoje dobri odnosi između dva lokala, ne vidim zašto ovo ne bi usvojili.
Andro Vlahušić kazao je kako je bivša gradonačelnica između dva kruga izbora donijela odluku od smanjenju cijene javne površine za 10 posto.
– Podigao sam prihod po stavci 642 za 19 milijuna kuna.
Ivana Šepak (DUSTRA) kazala je unutar gradskog kazališta u Veneciji stoji trgovina.
Pero Vićan (DDS) kazao je kako Županijska lučka uprava stol od jednog kvadrata u Portu cijeni na 60 tisuća kuna.
Blaž Pezo kazao je kako je Povjerenstvo sredilo nered.
Vlahušić se upitao zašto se od Županije ne zatraži da obnovi Kaše.
– Dubrovnik nije slobodan grad dok ne upravlja pomorskim dobrom. Ja sam ponosan da do dana danas imamo istu stavku. Povećali ste kvadrate, a smanjili cijenu.
Đuro Capor kazao je da se ovom odlukom otvara prostor da se dva ugostitelja dogovore, no da se s druge strane može dogoditi da jedan ugostitelj drugom skupo proda stolove za velike iznose.
– Mi kao grad za to naplaćujemo skroman iznos. Htjeli smo definirati što to podrazumijeva preraspodjela. No, vi gradonačelniče otvarate mogućnost za nove površine. Kako se takve stvari ne bi ponavljale, podnijeli smo amandman.
16:53 Gradonačelnik Franković kazao je kako rasprava bila zanimljiva.
– Prijeko je u vrijeme mandata gradonačelnika Frankovića bila neprohodno. Otvoreni su koridori, kvadratura je značajno manja njego prije. U mom mandatu su više puta sankcionirani ugostitelji i dizane su im javne površine. U vrijeme mandata gradonačelnika Vlahušića to nije bio slušaj. Kažete da otvaramo prostor za možebitan dogovor. To možemo maknut, no napravimo to tako da mi budemo suci. Nemojmo se bojati takve odluke. Time smo spriječili moguće dogovore “ja tebi- ti meni”.Kad je Plan upravljanja u pitanju negova odluka po pitanju javnih površina je definirana kao savjetodavna.
Pero Vićan (DDS) upitao je gradonačelnik ide li zadnja formulacija u prijedlog odluke.
– Povjerenstvo bi trebalo biti prvi stupnja, a nezadovoljna strana bi trebala imati mogućnost žaliti se Gradskom vijeću.
Blaž Pezo (HDZ) ponovio je da su površine smanjene.
– Po pitanju pomorskog dobra, slažem se s vijećnikom Vlahušićem. Gradovi bi trebali upravljati svojim akvatorijem.
Marko Potrebica kazao je kako se povijest ne može uljepšavati dok Google sve pamti.
– U javnim površinama je bio nered. One su smanjenje. Nema više onih ružnih polubarki. Neki red je uveden. Vaš prijedlog da mi kao Gradsko vijeće prihvatimo punu odgovornost je prihvaćen.
Andro Vlahušić zamolio je da se objave kvadrati i njihove cijene.
– Ja ne sjedim na ovom mjestu jer sam izgubio izbore 2017., a znate zbog čega. Trenutno se protiv mene vodi postupka za Revelin. Glavna je teza da nije cijeli pretvoren u ugostiteljski objekt. Jesam li pravio greške kao gradonačelnik ili Povjerenstvo ako se na cijeli Stradun ne stave stolovi i stolice?
Maro Kristić smatra je odluka o moratoriju na povećanje javnih površina jedna od boljih odluka Gradskog vijeća.
– Ovdje moramo iznimno paziti, ovo je opasna priča. Govorio da o tome da ugostitelj može podnjeti zahtjev ako postoji dogovor dva ugostitelja. To može biti dobrom voljom, što je jako rijetko. A može biti reketom ili vožnjom u gepeku, što je rijeđe. Potencijali problem koji je otvara je i da ugostitelj koji ima objekt na Prijekom, da sam sebi suglasnost da mu se dodijli površina u Ulici od Puča. Drago mi je da se odustalo od dogovora između ugostitelja.
Đuro Capor upitao se je li Gradsko vijeće izglasalo Plan upravljanja.
– Gradonačelniku gospar Vićan šapće što je to preraspodjela. Predlažem da se ova točka povuče s dnevnog reda. Pitali bi ugostitelje, a ne bi se pitalo građane?
Marko Potrebica kazao je Đuru Caporu da je pretjerao.
– Mi pred našim građanima razmišljamo i prihvaćamo nove prjedloge. Sabrali smo se i vidjeli prijedloge. Je li to bit Gradskog vijeća ili moramo biti kukumari koji samo dižu ruke. Jeste li svjesni da je gradonačelnik mijenjao odluku. Mi bi sad trebali reći da nešto ne valja jer je to rekao Vićan. Odluke se donose ovdje jer su na za to građani izabrali, kazao je.
Pero Vićan kazao je da on nije šaptač gradonačelniku.
Đuro Capor kazao je kako se nema što osvratit na Pera Vićana.
Potrebica je kazao da je Gradsko vijeće centar svega.
Željko Raguž Željko Raguž kazao da ne treba podcjenjivati niti precjenjivati gradske kotare.
Nikša Selmani tražio je da mu se još jednom objasni procedura donošenja odluka.
Pero Vićankazao je kako svi dionici, uključujući gradske kotore, nisu izna izvršne vlasti – gradonačelnik i zakonodavne – Gradskog vijeća.
– Dopunio sam prijedlog gradonačelnika na način da se žalba može izjaviti Gradskom vijeću.
Blaž Pezo kazao je kako je svaki predmet koji dođe pred Povjerenstvo specifičan.
– Svi korisnici imaju ugovor do kraja 2014. Možda se prostor zatvorio, možda je nekom oduzeta trajno površina. Ovo je životna odluka.
Željko Raguž kazao je kako su mnogi mislili na objekte koji su pored drugoga a koji su u sukobu.
Anita Bonačić Obradović pitala je postoje li pravila po kojima bi Povjerenstvo odlučivalo.
Jasmin Deraković kazao je kako ne smatra da je promjena formulacija razlog da se točka povuče s dnevnog reda.
Nikša Selmani ponovio je pitanje.
– Je li moguće da se javna površina premjesti s jednog na drugo mjesto?
Marko Kristić kazao je kako smatra da je jedino logično razdvajanje funkcionalnih cjelina.
– Moramo spriječiti da ugostitelji koji imaju više objekata rotiraju svoje površine. To bih htio zatvoriti.
Pero Vićan kazao je kako Maro Kristić govori dobro no kako trenutno stanje nije savršeno.
– Nije bogohulano kako se na jednom mjestu oduzmu tri kvadrata, a na drugom daju, kazao je.
Đuro Capor zatražio je predlagatelja da mu pojasni koje je mjesto gradskih kotara prilikom donošenja ovakve odluke.
Gradonačelnink Franković kazao je Đuru Caporu da pročita Statut Grada.
Capor je kazao gradonačelniku da je jedan od argumenata donošenja Plana upravljana bio da se izbjegne da jedna čovjek upravlja javnim površinama.
– Ja ne odlučuje o javnim površinama, već o tome odlučuje Povjerenstvo koje imenuje Gradsko vijeće. Vi ste arbitri, vi donosite posljednjih sud. Mene nema. Koji faraonski pristup, o čemu mi pričamo? Ja tu ne postoji. Gospar Capor, morate biti čovjek dijaloga, a vi se zapravo pretvarate u faraona, samo još nemate vlast, kazao je gradonačelnik Franković.
Pero Vićan kazao je kako nije mislio kako će netko sa Svete Marije donjeti stolove na Stradun.
– Morat ćemo učiniti jednu iznimku, morat ćemo dati stolove gay baru, kazao je Vićan.
Blaž Pezo kazao je kako Povjerenstvo radi o Pravilinku kojeg je donijelo Gradsko vijeće.
– Moratorij je do 31. 12. 2024. Dizanje mora biti utemeljeno na nekom aktu, kazao je.
Đuro Capor kazao je kako gradonačelniku Dubrovnika ne priliči izvrtati riječi, te da nije govorio o njemu, već o prethodnom gradonačelniku.
– Ova odluka je mijenjanja u hodu, klepana. Očito nije dobro pripremljenja. Koliko smo sudioničko sudjelovanje stavili u ovu odluku. Kotar Pile je odlučivao gdje, kako i koliko će stajati kajaka.
Gradonačelnik je kazao kako kajaka u Pilama više neće biti.
– Nakon što usvojimo ovu odluku, Povjerenstvo će raspravljati o nekim zahtjevima, koji je će opet doći na Gradsko vijeće. Potom ako se strane žale odluka će doći opet na Gradsko vijeće. Ako Povjerenstvo odbije zahtjev, žalba opet dolazi na Gradsko vijeće. Ne možemo dirati u stečena prava, ali ima drugih situacija u kojima raspravljamo o preraspodjeli kvadrata. U ovom trenutku sigurno ima 10, 15 kvadrata koji su umanjeni na zahtjev.
17:44 Nikša Selmani (SJG) kazao je kako Gradsko vijeće ne može riješavati žalbe koje se tiču ugovora o zakupu.
Blaž Pezo kazao je kako smatra da nema potrebe da se ulazi u detalje i da Povjerenstvo neće dopustiti da nešto što bi bilo protuzakonito dođe na Gradsko vijeće.
– Incijativa prema kotarima treba postojati. U mnogim slučajevim kotari nisu dovoljno uzeti u obzir.
Maro Kristić također smatra da Gradsko vijeće ne može biti drugostupanjsko tijelo koje može rješavati žalbu.
– Kako će Gradsko vijeće obrazložiti svoju odluku žalitelju? Da smo dignuli 9 ruka? Mislim da je to greška.
Đuro Capor kazao je kako smatra da bi bilo dobro imati stav kotara prije donošenja odluke.
Pero Vićan kazao je kako smatra da nije točno da Gradsko vijeće ne može biti tijelo kojem se izjavljuje žalba.
Gradonačelnik Franković kazao je da nema ništa protiv da se pita kotar mišljenje, odnosno da kotar ima savjetodavnu ulogu, a ne da daje suglasnost. Kazao je da takav amandman prihvaća.
Amandman Srđ je Grad koji je gradonačelnik prihvatio je izglasan.
Treći amandman Srđ je Grad nije prihvaćen.
Točka je usvojena.
Prijedlog odluke o komunalnim djelatnostima i organizacijskim oblicima obavljanja komunalnih djelatnosti
Anita Bonačić Obradović upitala je pomoću koje se opreme čiste čekaonice.
Maro Kristić također je pokušao istražiti pomoću koje se opreme čiste grafiti sa čekaonica.
– Te kemikalije nisu skupe. Smatram da nije opravdano da se posao dodjeli nekoj tvrtki sa strane. Mislim da možemo unutar gradskih poduzeća taj posao obavljati. Ako to ne nude išlo, onda to možemo vratiti. Smatram da bi se onda toj tvrtki dodijeli i posao uklanjanja ostalih neprimjerenih grafita.
– Koja je to financijska prevelika klopka za Sanitat ili Čistoću, upitala je Bonačić Obradović.
Slavica Grkeš kazao je kako ima udio u firmi koja je bavi čišćenjem te da nikad ne bi prijavila na ovakav natječaj.
– Smatram da ovo nije isplativ posao.
Maro Kristić (MOST) kazao je kako je radio u privatnom sektoru.
– Nisam potencirao da bi preuzimanje ovog posla od strane naših komunalnih društva pretpostavljalo nova zaposlenja. Smeće na čekaonicama zbrinjava Čistoća. Pričekamo s raspisivanjem natječaja.
Gradonačelnik Franković kazao je da se ovom odlukom ne određuje kako će se što obavljati, već su samo nabrojane komunalne djelatnosti koje se obavljaju.
– Nitko ne spominje tko čisti grafite p gradu? To isto radi ugovorna tvrtka. No, to nije bilo interesantno. Interesantno vam je samo ovo. Mi ćemo raspisati nabavi i objaviti je na web stranicama. Nisam ja pisao zakone. Imamo vrijednost do 200 tisuća kuna i preko 200 tisuća kuna. Zakon je jasno odredio kako se provodi nabava. Silno želim vidjeti ishod nabave ovih čekaonicama. Sklapa se okvirni iznos ugovora, onda se povlače sredstva sukladno potrebama. Mi sada radimo na jednom modelu, no on još nije gotov. Smatramo da putem Domouprave imamo mogućnosti, da angažirano čistačice te da se kroz pričuvu plaća održavanje zgrada. Ako to dobro zaživi, išli bi tako prema svim tercijarnim djelatnostima.To nam je palo napamet, jer je prije par godina bio zaposlen čovjek koji je popravljao klupe. Često imamo kritike na tim nekim stvarima.
Ivica Roko upitao je Mara Kristića što radi Tabak. Kazao je kako će mu donijeti joger i Sanitar. Poručio je Kristiću da može i on pomoći.
Prijedlog odluke o kriterijima i mjerilima te načinu za financiranje Javne vatrogasne postrojbe Grada Dubrovnika u 2022. godini
Točka je usvojena jednoglasno.
Prijedlog odluke o davanju koncesije za obavljanje dimnjačarskih poslova na području Grada Dubrovnika
I ovo točka je usvojena jednoglasno, bez rasprave.
Prijedlog odluke o kriterijima i mjerilima te načinu financiranja decentraliziranih funkcija osnovnog školstva u 2022. godini
Točka je usvojena također bez rasprave, jednoglasno.
Prijedlog mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2022. godinu
Anita Obradović Bonačić iznijela je dva amandmana.
Predložila je da se uvrste i jednoroditeljske obitelji kad je u pitanju davanje u najam stanova socijalno ugroženim osobama. Drugim amandmanom predložila je da se u projekt Dubrovnik zdravi grad uvrste projekti vezano uz zaštitu okoliša.
Pročelnik Brčić kazao je kako se prvi amandman ne prihvaćam jer postoji odluka o davanju stanova u najam te da je jasno propisano kako se utvrđuje lista reda prvenstva.
– Tu odluku provodi Upravni odjel za gospodarenje imovinom, opće i pravne osobe. Drugi amandman se ne prihvaća jer Upravi odjel za urbanizam provodi programe iz sfere zaštite okoliša. Nema potrebe da se pozivi dupliraju.
Marko Potrebica kazao je kako Dubrovnik nije samo grad obilja, već grad u kojem žive osobe na rubu egzistencije.
Vijećnik Cetinić kazao je kako ljude iz Libertasa zanima tko snosi troškove povlaštenih karata, kojih je oko 7 tisuća, za zbog kojih su u Libertasa zamrznute plaće od 2013.
Gradonačelnik Franković kazao je kako je 2019. isplaćene plaća jednom od vozača u iznosu od 12 tisuća kuna.
– U kriznim vremenima nam nije trebalo najmanje 150 ljudi. Nismo ih poslali doma. Isplaćivali smo im plaće, iako umanjenje. Zašto to kažem? Nevjerojatna je fama tko će isplaćivati novac Libertasu? Grad Dubrovnik je taj koji svake godine isplaćuje značajne subvencije Libertasu.Više se puta razgovaralo o uvođenju imovinskog cenzusa. 100-injak ljudi od tog broja od 7 tisuća bi trebali platiti pokaze. Ovo trebamo gledati kao nadstandard, e na samo kao socijalnu mjeru.Skloniji sam da Libertas jačamo na drugim poljima. Tako da Libertas sudjeluje u dijelu komercijalnih djelatnosti, putem Dubrovačka kartice.Ružni mi zvuči hoće li to ići na leđa Libertasa. A na čijim je leđima bio Libertas. Prosječna plaća vozača Libertasa je veća od tete u vrtiću. Prosječna plaća u Libertasu je jednaka plaći kustosa u Dubrovačkim muzejima. To je nekih 6 500 kuna. Moramo uzeti stvari realno. Uz duboko poštovanje prema svim djelatnicima, moramo gledati širu sliku. Osigurali smo cijeli niz radnih prava. Grad je Libertas i Libertas je Grad. Koji mi i koji oni? Svi smo mi jedno. Rijetko ćete pronaći privatnu tvrtku koja je zadržala toliko broji ljudi u vrijeme krize. Jedino što smo dogovarali su otpremnine za ljude koji su bili blizu starosne mirovine. Nismo išli preko koljena u ničemu, kazao je gradonačelnik.
Cetinić je kazao kako su mu članovi sindikata i postavili to pitanje.
Andro Vlahušić kazao je kako se ljudi iz Libertasa osjećaju kao jedino trgovačko društvo kojem se čini milost. Dodao je kako je budućnost da od svake prodane Dubrovačke kartice 40 kuna ide Libertasu te da svi komunalna društva trebala imati jednake uvjete.
Marko Potrebica kazao je kako ne može vjerovati da je Andro Vlahušić održao govor koji bi on potpisao, no da s druge strane za vrijeme Vlahušićevog mandata nisu isplaćivani prekovremeni sati zaposlenicima.
Maro Kristić kazao je nije sporno da je socijalni program Grada Dubrovnika kvalitetan.
– Mi kao vijećnici smo i samo osvijestili koliko naših sugrađana živi na rubu egzistencije. Ako to bude moguće, predlažem da se u socijalni program za iduću godinu unese i program brige u kući.
Anita Bonačić Obradović kazala je da je 5 070 ljudi ove godine uključeno u ovaj program, što je više nego protekle godine.
– Vidim da nema sredstava za pedijatrijsku ambulantu u Mokošici, nema ni projekta “Halo pomoć”. Imamo i stipendiranje učenika i studenta slabijeg imovnog stanja. Tu nije navedeno, a moj je prijedlog da se i tu vodi obzir o jednoroditeljskim obiteljima.
Pročelnik Brčić kazao je kako je Grad Dubrovnik za zakladom Blaga djela potpisao ugovor na iznos od 1.5 milijuna kuna što je manje nego protekle godine te da su sukladno tome morali smanjiti mjere.
– U proračunu je bilo planirano 3 milijuna kuna. Odlučili smo dvije mjere financirati iz tog okvira – pomoć iznad 65 godina kao i jednokratne pomoći.Senior plus je također maknut, ako budemo u mogućnosti nastavit ćemo u isto tragu. Kandidata je bilo nedovoljno.Vezano uz mentalno zdravlje, radili smo raspodjelu. Ovo godinu smo povećali iznose za socijalnu skrb. U ovoj situaciji smo morali pribjeći mjerama koje nisu popularne. Nismo ukidali, ali smo smanjivali. To je jedini razlog zašto se to nije tako realiziralo. Pedijatrijska ambulanta je ušla u mrežu pedijatrijskih ambulanti te nema više potreba da mi plaćamo medicinski tim. Što se tiče jednoroditeljskih i samohranih obitelji to nikad nije bila prepreka što se tiče pomoći za učenike.
Željko Raguž (DUSTRA) kazao je kako su Blaga djela osnovana kako stari Dubrovčani nisu imali nasljednike pa su ostavljali sredstva ili su pak namjerno ostavljali sredstva.
– Kad Blaga djela raspisuju početni natječaj cijena nije uvjet. Zamislite da Grad Dubrovnik objavi takav natječaj. I dan danas je ista situacija. Oni tamo imaju pravo odrediti onoga tko misli da je najbolji. Apeliram da Grad napravi nešto po tom pitanju ili da nam se pojasni zašto je to tako.
19:02 Jasmin Deraković kazao je kako je porast korisnika ovog socijalnog programa zabrinjava.
Prvi amandman nije prihvaćen.
Ni drugi amandman nije prihvaćen.
Točka dnevnog reda je usvojena.
Prijedlog izmjena i dopuna Programa građenja komunalne infrastrukture za 2022. godinu
Točka je usvojena.
Prijedlog izmjena i dopuna Plana korištenja javnim površinama u povijesnoj jezgri
Pročelnica Hladilo kazala je kako je navedena odluka napravljena temeljem prethodno usvojena odluke. Arka je zatražila umanjenje površine s 58 na 46 kvadrata. Za preostale kvadrate interes je pokazao Healthy and Fresh.
Točka je usvojena većinom glasova.
Prijedlog zaključka o davanju ovlasti gradonačelniku Grada Dubrovnika za jednostrani raskid ugovora, broj: 01-432/4-1991, od 21. svibnja 1991., zaključen između Grada Dubrovnika kao sljedbenika bivše Općine Dubrovnik, Zavoda za obnovu Dubrovnika, Javne ustanove Rezervat Lokrum i Sveučilišta u Zagrebu.
19: 11 Gradonačelnik Franković kazao je kako je prostor kojim se trebalo upravljati u lošem stanju.
– Prije nego krenemo u radove. Smatramo da je odnos raskinut sam po sebi.
Tropan (SDP) kazao je kako je procijenjena vrijednost obnove Benediktinskog samostana i vrtova 100 milijuna kuna.
– Što se događa s projektom?
Ravnateljica Grković kazala je kako je završena javna nabava s kojom bi dobili građevinski dozvolu do 2023 godine.
Pero Vićan (DDS) upitao je ravnateljicu je li dobro čuo da očekuje građevinsku dozvolu do kraja 2023.
– Zašto toliko dugo? Smatram da bi to trebalo maksimalno ubrzati. Daj to malo ubrzaj i moli gradonačelnika da t da ruke. Soldi će se valjda naći. Obnovljeni objekti bi mogla biti prilika da se prihodi povećaju. Podržavam raskid ugovora.
Na pitanje Anite Obradović Bonačić vezano uz dinamiku projekta ravnateljica Grković kazala je da je konzervatorski elaborat dobio potvrdu 2019. te da je tek ove godine pokrenuta izrada idejnog projekta nakon čega će se ići na izradu glavnog projekta.
Katarina Doršner pitala je u koje svrhe će se obnoviti Benediktinski samostan. Grković je kazala da će u samostanu uspostaviti edukacijsko-interpretacijski centar za kulturnu i prirodnu batinu te će osigurati prostor za stručna i znanstvena istraživanja, kao i multifunkcionalne prostorije.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o stanju okoliša Grada Dubrovnika za razdoblje 2016. – 2020. godine
Pročelnik Benić ukratko je predstavio Izvješće.
Prezentaciju stručnog izrađivača možete pogledati na video prijenosu. (04:30).
Petra Marčinko izdvojila je temu Žarkovicu, odnosno praćenje kvalitete zrake.
– Mjerna stanica je i prije karakterizirana kao neadekvatna. 2019. postavljene je mjerna stanica unutar područja Lučke uprave, no i tu fale neki parametri, na što su me upozorili neki građani. Ozon djeluje na dišni sustav. Veća je koncentracija u zraka kada dolazi do povećanja ispušnih plinova iz automobila, a to viđamo tijekom ljetne sezone. U medijima smo vidjeli da je DHMZ objavio vijest da se rješavaju preduvjeti za izgradnju mjerne postaja. Zanima što se tu događa. Grad Dubrovnik još uvijek nema kartu buku. Ona nije izrađena. Zanima me i kakvo je stanje to pitanju te problematike?
Predstavnica izrađivača kazala je kako je postojala za mjerenje zraka u planu te da bi to trebao biti strateški cilj kako bi se ljudima u realnom trenutku dali podaci.
– Karta buke je u izradi, tako su mi rekli iz Odjela. Pitanje je koliko je to relevantno sad raditi kad nema gužvi.
Đuro Capor kazao je kako je Grabovica proglašena trećom sanitarnom zonom kako bi se omogućilo daljnje odlaganje.
- Sumnjiva tvrtka povezana s aferom “Suhi leda” je odredila je Grabovica u drugoj sanitarnoj zoni. Ivan Antunović izjavio je da je on kao ovlaštenih hidrolog kazao da se radi o drugoj sanitarnoj zoni te da on zbog toga projekt napustio. Potom smo unajmili firmu iz Šibenika koja nema zaposlenik da nam to pripremi za vijeće.
Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o izvršenju Plana djelovanja Grada Dubrovnika u području prirodnih nepogoda za 2021. godinu.
Točka je jednoglasno usvojena.
Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za provjeru ispunjavanja propisanih uvjeta javnih poziva Grada Dubrovnika.
Predloženi su Tereza Rubin, Ivana Burin,Mihaela Alamat, Anamarija Storelli i Ivana Krešić.
Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija iz područja skrbi o djeci, mladima i obitelji za 2022. godinu.
Predloženi su Vedrana Elez, Roberta Soko, Slavica Raguž.
Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija iz područja skrbi o udrugama proizašlih iz II. svjetskog rata i poratnog razdoblja za 2022. godinu.
Predloženi su Marijo Bekić, Olga Muratti, Katarina Doršner i Mirjana Pavlaković i Pavo Perić.
Prijedlog zaključka o imenovanju Povjerenstva za ocjenjivanje programa, projekata i manifestacija iz područja skrbi o stradalnicima i sudionicima Domovinskog rata i njihovim obiteljima za 2022. godinu.
Predloženi su Ružica Marković, Eleonora Borozan, Vicko Mihaljević, Mijo Jerković i Mišo Đuraš.
O ovim točkama vodi se objedinjena rasprava.
Marko Potrebica upitao je Capora je li uistinu kazao kako bi jedna dio društva isključio iz sudjelovanja u ovim povjerenstvima.
– Referirali ste se na liječnike. No, to su mogli biti crnci, netko ćelav poput mene. Mislim da se kolegica Doršner našla uvrijeđeno što se njezinu struku dovelo u koliziji s radom u Povjerenstvu.
Pero Vićan kazao je da bilo koji pojedinac, a ne gradski vijećnik dovodi u pitanje liječnike i njihov angažman.
Đuro Capor kazao je kako danas na redu podmetanja.
– Podmeće mi se da sam gradonačelnik proglasio faraonom, nisam. Sad da želim isključiti iz društva. Nije ovo dobro ni za imidž bolnice, da se vodeći ljudi bave udruga proisteklima iz Drugog svjetskog rata.
U ovom Povjerenstvu ne trebaju biti stručni ljudi ni povjesničari. Radi se o Povjerenstvu koje radi nekoliko puta tijekom godine. Oni povjeravaju uvjete javnih poziva. Mislim da se to ne treba plaćati, kazala je Olga Muratti.
20:00 Nikša Selmani pojasnio je o kakvom se Povjerenstvu radi.
– Ono čemu se teži je da se bolje da se radi o ljudima koji su u tim područjima stručni.
– Ako sam dobro shvatio vijećnike Selmanija i Capora liječnici nisu stručni da budu članovi Povjerenstva. Mislim da bez potrebe gubimo vrijeme na ljude koje će tri puta sastati i kojima ćemo dati 30 kuna naknade jer je to zakonska obveza. Nitko nije sumnjao u kvalifikacije i ispravnost tih ljudi, kazao je gradonačelnik.
Prijedlog zaključka kojim se utvrđuje prihvatljivost predloženog financiranja troškova izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture-javne pješačke površine u k.o. Lopud te se daje suglasnost na tekst Ugovora.
Nikša Selmani kazao je da će govoriti o ovoj te o idućoj točki dnevnog reda.
– Ova tematika je izuzetno važna. Obje točke po našem mišljenu ne smiju proći. U odluci je naveden predmet odluke, naime propisuje se načini i uvjeti financiranje izgradnje objekata komunalne infrastrukturu. Čl. 5 definirao komunalnu infrastrukturu , osim ceste tu su i vodovod, fekalnu odvodnju, kao i svako komunalna infrastruktura predviđena UPU-a. Predmet svih suglasnosti s potencijalom investitorima moraju biti vezani uz čitavu komunalnu infrastrukturu. Investitor mora platiti čitavu infrastrukturu. Da bi ovo potvrdio to nam kažem i čl 12 odluke koju je donio Grad Dubrovnik. Smatramo da se mora naći nedvosmisleno da ne mora financirati infrastrukturom i za pitku vodu i za fekalnu odvodnju i za struju. Ovo je potpuno protivnu odluci Grada Dubrovnika, jer se nigdje ne navodi obveza pregovaranja. Odluka je dobra, precizna i sve je bila definirala. Jasno je da grad Dubrovnik preuzima infrastrukturu. Volio bih da odluku koju smo donijeli 2020. pokušamo i provoditi.
Pročelnica Pikunić Vugdelija kazala je kako je lokacijska dozvola za cestu na Babinom kuku već ishođena.
Maro Kristić podsjetio je na sjednicu na kojoj se raspravljalo o uređivanju odnosa grada i investitora.
– Mi govorimo o instalacijama koje idu u trup ceste. Ti troškovi se ne mogu prebiti s komunalnim doprinosom i oni se ne mogu prebiti. Što je s prvom fazom OS I? Pročelnica Hladilo mi je rekla da je jedan dio izvlaštenja završen, je li to pravomoćno?
Selmani je kazao kako se njegovo izlaganje nije odnosilo na komunalni doprinos.
– Ovo nam ne daje sigurnost da će sva komunalna infrastruktura financirati od strane investitora. Što znači obveza pregovaranja? Suština je u financiranju.
Pero Vićan kazao je kako će DDS obje točke podržati.
Zašto investitor koje se žuri svojim sredstvima to ne bi završio, upitao je.
Prijedlog zaključka o sklapanju Dodatka 2 Ugovoru o kupoprodaji nekretnina sklopljenog između Grada Dubrovnika kao prodavatelja i Islamske zajednice u Hrvatskoj kao kupca.
Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio čest. zem. 3778 k.o. Osojnik, u površini od 117 m2.
Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio čest. zem. 1170/11 k.o. Petrovo Selo, u površini od 47 m2.
Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio čest. zem. 1020/4 k.o. Obuljeno, u površini od 4,40 m2.
Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta, odnosno javnog dobra u općoj uporabi za dio čest. zem. 2809/1 k.o. Dubrovnik ( s.i.), u površini od 2 m2
Prijedlog zaključka o ukidanju statusa puta odnosno javnog dobra u općoj uporabi za nekretnine katastarskih oznaka čest.zem. 2110/2 površine 16 m2 i 2110/3 površine 40 m2 te za dio nekretnine katastarske oznake čest.zem. 3178 u površini od 90 m2, sve k.o. Zaton
Prijedlog zaključka o sklapanju Dodatka Ugovora o zakupu za kompleks Vile Čingrija s Dubrovačko-neretvanskom županijom I davanju ovlasti gradonačelniku Grada Dubrovnika da u postupku izdavanja građevinske dozvole može dati pisanu suglasnost za rekonstrukciju Vile Čingrija
Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja/ice Javne ustanove Dubrovačke knjižnice
Blaž Pezo kazao je kako je Lucija Bjelokosić dobila jednogasnu podršku odbora.
Lucija Bjelokosić imenovana je na mjesto ravnateljice Dubrovačkih knjižnica.
Prijedlog rješenja o imenovanju ravnatelja/ice Javne ustanove Dubrovački muzeji
Blaž Pezo kazao je kako je Odbor raspravljao o ovoj točki te da je Ivona Michl dobila većinu glasova.
Jasmin Deraković (DDS) kazao je kako je potrebno mišljenje Kulturno vijeća.
– Navodi se kako je prijavu pregledao jedan član, jer se navodi da je član pregledao prijavu. Je li to uredu, upitao je?
Jelka Tepšić kazala je kako je riječ o Kulturnom vijeću za muzejsku djelatnosti čiji je Ivona Michl član, a da Lupis ne sudjeluje u radu.
– Rade Michl i Piplica stoga imamo mišljenje samo jednog člana, kazala je.
Pero Vićan kazao je kako će DDS biti protiv ove odluke.
– O tome sam već govorio. Veseli me da će oponenti u ovom vijeću podržati faraona kako su to rekli. Obavještavamo vas da ćemo svaki tjedan, jedan dan pohoditi Dubrovačke muzeje da vidimo što se to tamo radi. Njezina sponzorica, stoji iza toga, a misle kako će one to zajedno raditi. Stanje u muzejima nije imalo dobro. Mi nemao svog kandidata i nikad se time nismo bavili. Skrećem vam pažnju, zamjenice da stanje u muzejima nije dobro.
Gradonačelnik Franković je kazao kako smo na 31. točki svjedočili političkom imenovanju.
– Na jednak način dolazimo do ove točke. Potrebno je donijeti političku odluku i odgovornost. Podržavamo ovo imenovanje. Gospodin Vićan je iskazao svoj stav. Posebno pravo grupe koja tvori većinu je da predloži svog kandidata, na Gradskom vijeću je da imenuje tog kandidata ili ne. Imali smo uspjehe i neuspjehe. Svaki ravnatelj kako je izabran tako može biti i opozvan, ako ne ispunja sve ono što mi očekujemo. Ja sam za to da gospođi Michl damo povjerenje. Zašto kažem da je to političko imenovanje? Vrlo često govorimo o stručnim osobina, bez obzira jesu li članovi neke grupacije. E sad ćemo vidjeti kako će to proći to sve skupa. Srđevci su htjeli pitati zašto nema gospođe Michl, a onda su se iznenadili kad su vidjeli da ima, jer su si mislila da mi je gospodin Vićan nešto po tom pitanju šapnuo.
Većinom glasova ravnateljicom Dubrovačkim muzeja imenovana je Ivona Michl.
Dnevni red 9. sjednice ovom točkom je isrcpljen.
Katarina Fiorović, Lea Pavlović
